1. Ino ty asa lahibey mila atao o androanavi-pagnahio naho henteagne ty 1 Petera 5:2?

 NANKIGNE i Jehovah tamo o androanavi-pagnahio ty fikarakaragne o agnondri’e sarobilio. Hevere o lahilahy mahafoe tegna rehoe ho sarobily ty tombotsoa anagna iareo mba hanompoagne o rahalahy naho o rahavaveo. Miasa mafe iareo mba ‘hiandrazagne soa’ o agnondrio. (Jer. 23:4; vakio ty 1 Petera 5:2.) Mahafale antika ty managne iareo amo o fiangonantikagne eo.

2. Ino ty fitsapagne atrehe ty androanavi-pagnahy ila’e?

² Miatreke olagne maro o androanavi-pagnahio naho fa manao ty andraiky iareo. Mila miasa mafe iareo mba hikarakaragne o fiangonagneo. Nianatse mba hahatakatse ty fetra ty raha vita’e ty Tony, androanavi-pagnahy raike a Etazonia agne, aloha ty hagnekea’e hanao ty asa raike. Hoe reke: “Naho fa nanomboke i COVID-19-oy, le maro ty asa nataoko mba handaminagne ty fivoriagne naho ty fanompoagne. Ndra tie fa bey ty raha nivitako, le mbe maro avao ka ty raha nila nataoko. Hafarako tsy nanam-potoagne hamakiagne naho hianaragne Baiboly vaho hivavahagne.” Niatreke raha sarotse maro ka ty Ilir, androanavi-pagnahy raike a Kosovo agne. Nisarotse tama’e ty nankatò toromareke boake amy i fandaminagne naho fa ireke tamy ty toeragne nisy aly agne. Hoe reke: “Nitsapa ty herim-poko ty fanendrea i birò i sampagne ahy mba hagnampe ty mpiara-manompo amy ty toeragne misy korontagne agne. Natahotse raho sady hoe nisarotse ampiharegne zay i toromarekey.” Tsy nimora tamy i Tim, misionera raike Azia agne, ty nanao ze raha mila atao’e isan’andro. Hoe reke: “Mahatsapa rokake ara-tsaigne naho ara-pihetseham-po raho kindraike.” Ino ty hagnampe o androanavi-pagnahio naho fa miatreke olagne hoe ireo?

3. Ino ty soa rambesentika naho fa mandineke ty ohatse nenga i Gideona?

 ³ Afake miana-draha boake amy i Gideona o androanavi-pagnahio. (Heb. 6:12; 11:32) Niaro sady niarake o vahoan’Agnahareo reke. (Mpits. 2:16; 1 Tan. 17:6) Tinendre mba hikarakara o vahoan’Agnahareo amy ty fotoan-tsarotse ka o androanavi-pagnahio, manahake ty natao i Gideona. (Asa. 20:28; 2 Tim. 3:1) Niambane ty Gideona sady nankatò. Nisy raha ka nitsapa ty fiareta’e naho fa nagnatanterake ty andraiki’e reke. Afake miana-draha boake ama’e tika ndra agnisa ty androanavi-pagnahy ndra tsy agnisa’e. Hagnampe antika hampitombo ty fankasitrahantika o androanavi-pagnahintikagneo naho hanohagne iareo ty fandinehagne ty tantara i Gideona.​—Heb. 13:17.

4. Akore ty nampisehoa i Gideona fa niambane reke sady nahatakatse ty fetra ty raha vita’e?

⁴ Ndaty niambane naho nahatakatse ty fetra ty raha vita’e ty Gideona. b Nirehake tama’e i anjely i Jehovah-y, fa ireke ro nivoafily mba hagnavotse o Israelio amo o Midianitao. Trea tie niambane reke naho fa namale tihoe: “Ty keleiako anio ro tena tsisy dika’e amy ty foko i Manase! Le iraho ka ro fara’e tsy misy dika’e amy ty keleia i babako.” (Mpits. 6:15) Nahatsapa ty tegna’e hoe tsy fagneva i fanendreagne azey ty Gideona, faie ony i Jehovah fa tena ho vita’e zay. Nivita’e i asa nanendreagne azey noho ty fagnampea i Jehovah.

5. Ino ty raha va’e hitsapa ty fiambanea o androanavi-pagnahio?

⁵ Manao ze fara’e soa vita’e o androanavi-pagnahio sady miambane amy ze kila raha atao’e. (Mika 6:8; Asa. 20:18, 19) Tsy mirohake amy ty raha hai’e ndra ty raha nivita’e iareo. Faie tsy mihevetse ty tegna’e ho tsy misy dika’e ka iareo naho sendra nanao diso. Kindraike, le misy raha mitsapa ty fiambanea iareo. Va’e hagneke hanao fanendreagne maro ohatse iareo, ie amy izao va’e ho sarotse ama’e ty mamita aze iaby. Va’e ho sarotse amy iareo ka ty hiambane naho fa misy midera ndra va’e hitsaratsara ty fomba namità iareo ty andraiky iareo. Ino areke ty azo o androanavi-pagnahio ianaragne boake amy i Gideona?

6. Ino ty azo o androanavi-pagnahio ianaragne boake amy i Gideona miomba tihoe mahatakatse ty fetra ty raha vita’e? (Henteo i sarey.)

⁶ Mangataha fagnampeagne. Mahay ty raha tsy ho vita’e ty ndaty miambane. Hoe izay zao  ty natao i Gideona satria reke nipay ty fagnampea ty hafa. (Mpits. 6:27, 35; 7:24) Manao izay ka ty androanavi-pagnahy hendre. Hoe ty Tony, i nirehafentika teoy: “Noho ty fomba nitezagne ahy, le lava magneke ze asa ampanoegne ahy avao raho. Nanapa-kevetse areke raho fa foto-kevetse miomba ty fiambaneagne ty hodinehe’ay amy ty fotoam-pivavaha ty keleiagne, le nitsanogneko soa ze soso-kevetse nimey i valiko. Nihenteako indraike ka ty video tihoe Manahafa i Jesosy, le Ampiofagno Naho Atokiso Sady Meo Andraikitse ty Hafa amy jw.org ao.” Nangatake fagnampeagne amy ty hafa areke ty Tony mba hagnampe aze amy ty asa atao’e. Ino ty nivoka’e? Hoe ty Tony: “Nivita soa ze asa natao tamo o fiangonagneo eo sady nanam-potoagne hagnamafesako ty ara-pagnahiko raho.”

7. Akore ty azo o androanavi-pagnahio anahafagne i Gideona naho fa misy magnakiagne? (Jakoba 3:13)

⁷ Ko boseke naho fa misy magnakiagne. Fitsapagne hafa hoahy o androanavi-pagnahio ka ty fagnakiagnagne iareo. Mbe afake magnampe iareo ty ohatse nenga i Gideona. Azo antoke fa nieke ty Gideona tie tsy voririke reke. Namale moramora avao reke fa tsy niboseke naho fa nagnakiagne aze o Efraimitao. (Mpits. 8:1-3) Natoro’e tie niambane reke naho fa nitsanogne ty raha nampigneogneogne iareo sady namale iareo taman-kasoa fagnahy. Nampikepake ty haboseha iareo zay. Manahake aze ka ty androanavi-pagnahy hendre le vognogne hitsanogne soa sady mamale aman-kasoa fagnahy naho fa misy magnakiagne. (Vakio ty Jakoba 3:13.) Hilongo soa o fiangonagneo naho manao izay iareo.

8. Ino ty azo o rahalahy voatendreo atao naho fa misy midera? Magnomeza ohatse.

⁸ I Jehovah ro meo engegne. Naho fa nisy nidera aze ty Gideona tamy ireke nandrese o Midianao, le i Jehovah ro nimea’e engegne. (Mpits. 8:22, 23) Akore ty azo o rahalahy voatendreo anahafagne aze? I Jehovah ro toko’e ho derae iareo amy ty raha vita iareo. (1 Kor. 4:6, 7) Naho misy midera aze noho ty fahaia’e mampianatse zao ty androanavi-pagnahy raike, le azo’e rehafegne tie boake amy ty Soratse Masigne naho ty fandamina i Jehovah i fampianaragney. Mila misaintsaigne hoe izao iareo kindraike: ‘I Jehovah vao ro teako hahazo engegne amy ty fomba fampianarako toy sa ty vatako?’ Dineho ty raha nisy tamy ty androanavi-pagnahy raike atao tihoe Timoty. Amy ireke vaho tinendre ho androanavi-pagnahỳ le nitea’e ty nanao lahajaka hoahy ty ndaty maro. Hoe reke: “Tena teako ty manao fampidiran-drehake lava naho mampiasa fagnoharagne sarotse. Mateteke zay ro mahavy o ndatio ho kiragne amako. Fa ty niratia’e, nanjare nisarike ty say o ndatio tamako zay, fa tsy tamo o Baibolio ndra tamy i Jehovah.” Nitsapa’e fa nila nagnova ty fomba fampianara’e reke mba tsy hahavy o ndatio hifantoke ama’e. (Ohab. 27:21) Ino ty nivoka’e? Hoe reke: “Maro ty ndaty nirehake tamako fa nagnampe iareo hahavita hiatreke olagne, hiaretse fitsapagne, hifandrambe maifitse amy i Jehovah ty lahajaka nataoko. Izay ty tena nahafale ahy naho oharegne amy ty hafaleagne nitsapako taloha, naho fa nisy nidera.”

9. Ino ty raha nilà i Gideona herim-po naho fankatoavagne? (Henteo ty sare amy ty fogno ty gazete toy.)

⁹ Tafara ty nanendreagne i Gideona ho mpitsara tamo o Israelio eo, le nisy raha nilà’e herim-po naho fankatoavagne. Nisy raha sarotse nampanoegne aze, le ty hamoteke ty alitara i Bala naoren-drae’ey. (Mpits. 6:25, 26) Tafara tatoy ka, le nisaontsy tama’e indroe ty Jehovah mba handiva ty hamaro ty maramila navori’ e. (Mpits. 7:2-7) Le tamy ty fara’e reke, nampanafihegne i fahavalo iareoy amy i andro petsakalegney.​—Mpits. 7:9-11.

10. Inogne ty raha va’e hitsapa ty fankatoava o androanavi-pagnahio?

¹⁰ Toko’e ho “vognogne hankatò” o androanavi-pagnahio. (Jak. 3:17) Vognogne hagnorike ty tari-dala ty Soratse Masigne naho ty fandaminagne ty androanavi-pagnahy tea mankatò. Ohatse soa hoahy ty hafa ty fanoa’e izay. Faie kindraike va’e hisy raha hitsapa ty fankatoava’e. Va’e ho sarotse ama’e ohatse ty hagnorike ty tari-dalagne niazo’e. Va’e hieretseretse reke amy izay tie, tena soa vao ty hagnorihagne ty tari-dalagne ila’e. Ndra ka reke va’e hampanoegne raha hagnoho-doza ty fiai’e. Akore ty ampisehoa iareo tie vognogne hankatò manahake i Gideona iareo naho fa miseho ty raha hoe ireo?

11. Ino ty afake magnampe o androanavi-pagnahio mba hahavita hankatò?

¹¹ Rambeso soa ze toromareke azo’o sady ampiharo. Nisaontsien’Andrianagnahare tamy i Gideona ty fomba hamotehagne i alitaran-drae’ey. Aia ty hagnoregnagne ty alitara i Jehovah sady biby manao akore ro atao sorogne. Le avy le nagnorike ty Gideona naho fa nahazo i tari-dalagney, fa tsy mbe nialy varotse. Mahazo tari-dalagne boake amy i fandaminagne ka o androanavi-pagnahio ty amy izao, amy ty alala ty taratasy, fitaliliagne, vaho toromareke hiarovagne ty ara-pagnahintika naho ty fiaintika. Tena teantika iareo satria vognogne avao hagnorike i tari-dalagney. Mandrambe soa o fiangonagneo voka izay.​—Sal. 119:112.

12. Akore ty azo o androanavi-pagnahio ampiharagne ty Hebreo 13:17 naho fa misy fagnovàgne boake amy i fandaminagne?

¹² Mivognona hanao fagnovàgne. Tadidio fa nisaontsy tamy i Gideona ty Jehovah mba hampoly ty 99 isan-jato ty maramila’e. (Mpits. 7:8) Va’e ho nieretseretse reke tie: ‘Tena ilaegne vao ze fagnovàgne zay? Hisy voka’e soa vao zay?’ Faie ndra tie teo zay le nankatò avao reke. Manahake i Gideona ka o androanavi-pagnahio, le mankatò ndra tie hoe hafahafa zay aza ty toromareke azo’e. (Vakio ty Hebreo 13:17.) Tamy 2014 zao ohatse, le novà ty Filan-keve-pitantanagne ty fomba handoavagne ty vola hamboaragne i Anjomba Fanjakagney naho ty Anjomba hanoagne Havoriambey. (2 Kor. 8:12-14) Tsy nila nagnavake ty vola anoagne izay sasa o fiangonagneo. Boake amy ty fagnomezagne an-tsitrapo atao ty fiangonagne magneran-tane ty anoagne izay. Le ndra tie kedekede avao aza ty fahafahagne anagna i fiangonagney, le azo atao avao ty manao i fagnoregnagney. Naho fa nihay i rahalahy José ze fagnovàgne zay, le hoe reke tie: ‘Ndra Anjomba Fanjakagne raike vao le ho voaoregne naho izay ty hatao? Tsy izay ty fomba fiasa amy ty tontolo toy eto.’ Faie ino ty nagnampe aze hagnorike i fagnovàgney? Hoe reke: “Naniahy ahy mba hatoky i Jehovah ty Ohabolana 3:5, 6. Noho i fagnovàgney, le maro ty  Anjomba Fanjakagne nivitantika oregne. Nianarantika boake amy igne fa noho ze fomba vaovao anoantika fagnomezagne zay, le nanjare nisy ty fitoviagne.”

13. a) Nirese lahatse miomba ty ino ty Gideona? b) Akore ty azo o androanavi-pagnahio anahafagne i Gideona? (Henteo i sarey.)

¹³ Manàgna herim-po mba hanoagne ty zoton’arofo i Jehovah. Nankatò i Jehovah avao ty Gideona ndra tie natahotse sady va’e ho nagnoho-doza ty fiai’e aza ty fanendreagne niazo’e. (Mpits. 9:17) Naho fa nahazo toky tamy i Jehovah reke, le nirese lahatse fa hagnampe aze ty Andrianagnahare mba hahavita’e hiaro ty vahoa’e. Afake manahake i Gideona ka ty androanavi-pagnahy mitoboke amy ty tane misy fandraragne agne. Bey herim-po iareo, le mitarike fivoriagne naho manao fanompoagne avao ndra tie hahavy iareo hadikadignegne, ho tsepahegne, hampijalegne ndra ho montso asa aza zay. c Mila vognogne hankatò ty toromareke ho azo’e ka iareo amy i haoreagne lahibeỳ ndra tie va’e hagnoho-doza ty fiai’e aza zay. Va’e ho agnisa izay ohatse, ty fomba hagnambarantika i lilim-pitsaragne manahake ty havandra beỳ, naho ty raha toko’e hataontika mba ho votso-belogne amy ty fanafiha i Goga boake a Magoga agne.​—Ezek. 38:18; Apok. 16:21.

14. Ino ty raha nitsapa ty fiareta i Gideona?

¹⁴ Nila niasa mafe ty Gideona mba hamitagne ty andraiki’e amy ty maha mpitsara aze. Naho fa nilay o Midianitao amy iareo nialy tagnate i halegneỳ, le nagneagne iareo boake amy ty Vavasaka i Jezirela hatrake amy Renerano i Jordana agne ty ry Gideona. Va’e ho nifeno ala i toeragney. (Mpits. 7:22) Faie, nijanogne ta Jordana teo avao vao reke? Aha’a. Ndra tie nirokake aza iareo, le hamake nitsake i ranoy sady nagneagne iareo avao. Tamy ty fara’e, le nitra iareo o Midianitao sady nirese iareo.​—Mpits. 8:4-12.

15. Nagnino ro va’e ho sarotse amy ty androanavi-pagnahy raike kindraike ty miaretse?

 ¹⁵ Va’e hahatsapa ho rokake ara-batagne, ara-tsaigne naho ara-pihetseham-po ka o androanavi-pagnahio naho fa manao ty andraiki’e amo o fiangonagneo naho amo o keleia’eo. Naho fa miseho zay, le akore ty azo iareo anahafagne i Gideona?

16-17. Inogne ty nagnampe i Gideona hahavita hiaretse, le ino ka ty toky anagna o androanavi-pagnahio? (Isaia 40:28-31) (Henteo i sarey.)

¹⁶ Matokia fa hagnatanjake azo ty Jehovah. Natoky ty Gideona fa hagnomey hery aze ty Jehovah sady tsy handiso tamà aze. (Mpits. 6:14, 34) Tie indraike ty ry Gideona nagneagne Mpanjaka Midianita roe, ie amy izao iareo nitingitse rameva. (Mpits. 8:12, 21) Faie noho ty fagnampean’Agnahare, le nitra o Israelitao iareo sady nirese’e. Afake miantehetse amy i Jehovah ka o androanavi-pagnahio satria “tsy mba rokake ndra rerake ty Jehovah.” Hagnomey hery iareo reke naho fa mila izay iareo.​—Vakio ty Isaia 40:28-31.

¹⁷ Dineho ty raha niaigna i Matthew, agnisa ty Komity Mifandrambe amy ty Lapotaly. Ino ty nagnampe aze hahavita hiaretse? Hoe reke: “Tsapako fa nahazo hery boake amy i Jehovah raho, arake ty rehafe ty Filipianina 4:13. Naho fa nirokake raho, le nahatsapa tie hoe tsy ho vitako sasa ty raha mila anoeko. Faie nihalale taman’Agnahare raho mba hahazo hery naho ho vognogne hanohagne o rahalahikò. Tsapako tamy i fotoagne rey fa nagnomey hery ahy mba hiaretako ty fagnahy masy i Jehovah.” Manahake i Gideona, le miasa mafe mba hikarakaragne o vahoa i Jehovah-o ka o androanavi-pagnahio ndra tie tsy mora aza zay kindraike. Faie mila mahatakatse ty fetra ty raha ho vita’e iareo. Afake matoky iareo fa hagnomey hery mba hahavità iareo miaretse ty Jehovah naho fa iareo mangatake fagnampeagne ama’e.​—Sal. 116:1; Fil. 2:13.

18. Akore ty azo o androanavi-pagnahio anahafagne i Gideona?

¹⁸ Maro ty raha azo o androanavi-pagnahio ianaragne boake amy i Gideona. Mila atoro iareo tie miambane iareo le mahay ty fetra ty raha vita’e naho fa misy asa maro ampanoegne iareo. Mila miambane ka iareo naho fa misy midera ndra magnakiagne iareo. Mila mankatò naho managne herim-po ka iareo lohotsie fa amy ty tontolo fa marine hifaragne toy eto. Mila matoky ka iareo fa homey i Jehovah hery ndra inogn’ino ty olagne atrehe iareo. Tena isaorantika ty asa fiandrazagne atao iareo ho antika. Lonike tika mba ho ‘tea naho hagnaja ty ndaty manahake iareo.’​—Fil. 2:29.