Hagnente ty agnate’ao

Hizilike amy ty lohahevetse

LAHATSORATSE FIANARAGNE 10

Afake Magnampe o Mpianatse Baibolio mba Handroso Naho Hatao Badisa Tika Iaby

Afake Magnampe o Mpianatse Baibolio mba Handroso Naho Hatao Badisa Tika Iaby

“Mandrambe anjara amy ty fitomboa i vatagney ... ty ratsam-batagne tsikiraidraike.”​—EFES. 4:16.

HIRA 85 Mifandraisa Tsara Ianareo

INO TY HO TREA’O ATO? *

1-2. Ia ty afake magnampe o mpianatse Baibolio mba handroso, le hatao badisa?

HOE ty Amỳ, mitoboke a Fidji agne: “Tena niteàko ty raha nianarako amy Baiboly ao. Fantako tie io ty hamarenagne. Faie naho fa nanomboke nifandrambe tamo o rahalahio naho o rahavaveo raho vaho izay nandroso, le natao badisa.” Ino ty lesogne lahibey ianarantika boake amo o tantara i Amỳ iohoe? Handroso malaky ty mpianatse Baiboly raike naho sambe magnampe aze iaby ty ndaty amo o fiangonagneo eo.

2 Afake mandrambe anjara amy ty fitomboa o fiangonagneo ty mpitory tsikiraidraike. (Efes. 4:16) Hoe ty Leilani, mpisava lalagne a Vanuatu agne: “Misy fomba firehake zay tie: ‘Tsy ana o ndaty raike o anakeo.’ Hoe izay ka o mpianatse Baibolio. Mila ty fagnampea ty ndaty iaby amo o fiangonagneo eo reke naho te handroso ara-pagnahy.” Mila ty fagnampea ty rae aman-drene’e, ty longo’e naho ty nama ty longo’e vaho ty ramosé’e ohatse ty ajaja raike naho teagne ho vagnogne. Manao izay iareo naho fa midera naho magnanatse i ajajay. Azo o mpitorio atao ka ty magnomey torohevetse naho mampahery vaho magnomey modely soa hoahy o mpianatse Baibolio. Amy izay iareo handroso, le hatao badisa.​—Ohab. 15:22.

3. Ino ty raha azo’o ianaragne boake amy ty raha nirehafe i Ana, naho i Dorin vaho i Leilani?

3 Nagnino o mpitory mitarike fampianaragne Baibolio ro toko’e ho vognogne handrambe ty fagnampea ty mpitory hafa? Hoe ty Ana, mpisava lalagne manokagne, a Moldavia agne: “Maro ty raha mila agnampeagne o mpianatse Baibolio mba hahavy aze handroso. Faie tsy ho vita ty mpitory raike ty hanao ze raha zay iaby.” Hoe ka ty Dorin, mpisava lalagne manokagne a Moldavia agne avao: “Mateteke o mpitory miarake amakò ro mirehake raha manohigne ty fo i mpianatsey. Ie amy izaò tsy mba nieretsereteko ty hirehake i raha rey.” Hoe ka ty Leilani: “Ty hatea naho ty hasoa fagnahy aseho amy ty mpianatse Baiboly raike, le hagnampe aze hahatsapa tie vahoa i Jehovah vata’e tika.”​—Jaona 13:35.

4. Ino ty hodinehentikagne ato?

4 Faie va’e hieretseretse rehe tie: ‘Ino ty azoko atao mba hagnampeagne o mpianatse Baibolio, ie amy izao tsy izaho ty mampianatse aze?’ Andao tika handineke tie: Ino ty azontika atao naho misy mpitory mitaogne antika hampianatse Baiboly miarake ama’e? Ino ty raha azontika atao naho fa mivory i mpianatsey? Ino ka ty raha azo o androanavi-pagnahio atao mba hagnampeagne o mpianatse Baibolio handroso, le hatao badisa?

NAHO FA I REHE HIARAKE HAMPIANATSE BAIBOLY AMY TY MPITORY HAFA

Naho fa i rehe hiarake hampianatse amy ty mpitory hafa, le omano mialoha i lesogne hianara iareoy (Fehentsoratse 5-7)

5. Ino ty azo’o atao naho misy mpitory mitaogne azo hiarake hampianatse ama’e ty mpiana’e Baiboly?

5 I mpitory tompo i fampianaragneỳ ty tena tompon’andraikitse amy ty fagnampeagne i mpianatsey mba hahatakatse soa ty raha rehafe ty Baiboly. Naho misy mpitory areke mitaogne azo hiarake hampianatse ama’e ty mpiana’e Baiboly, le ko haligno fa ty hagnampe i mpitorỳ ty toko’e hatao’o. (Mpito. 4:9, 10) Ino ty raha azo’o atao mba hahavy azo ho afake hagnampe i mpitory nama’oy?

6. Akore ty azo’o ampiharagne ty toro lalagne amy Ohabolana 15:22 ao, naho hiarake hampianatse Baiboly amy ty mpitory hafa rehe?

6 Omano mialoha i fianaragney. Agnonteneo i mpitory tompo i fampianaragneỳ ty mombamomba i mpianatsey. (Vakio ty Ohabolana 15:22.) Agnonteneo aze ohatse tie: “Ino ty raha fanta’o miomba i mpiana’o Baibolỳ? Miomba ty ino ty lesogne hianara’areo? Ino ty raha tea’o hianara’e boake amy io? Ino ty raha azoko atao naho azoko rehafegne amy i mpianatsey? Le ino ty raha tsy azoko atao naho tsy azoko rehafegne ama’e? Ino ty raha azoko atao mba hagnampeagne aze handroso?” Azo antoke fa tsy horehafe i mpitorỳ ama’o ty tsiambaratelo i mpianatsey. Faie fa afake magnampe azo ze raha rehafe’e ama’o. Hoe ty Joy, rahavave misionera raike zay: ‘Rehafeko amy ty mpitory miarake amako o raha rehoe. Mahavy aze te hagnampe i mpianakoy naho handrambe anjara amy i fianaragney ty fahafantara’e ireo.’

7. Nagnino rehe ro mila magnomagne mialoha naho fa hampianatse Baiboly miarake amy ty mpitory hafa?

7 Naho misy mpitory mitaogne azo hampianatse Baiboly miarake ama’e, le soa naho mba magnomagne i fianaragney rehe. (Ezra 7:10) Hoe ty Dorin, i rahalahy nirehafegne taloha teoy: “Tena fale raho naho fa magnomagne mialoha i fianaragney ty mpitory miarake amako. Afake mandrambe anjara amy i fampianaragney reke amy izay.” Ho trea i mpianatsey ka fa sambe magnomagne soa nareo, le handrisike aze hagnomagne zay. Faie ndra tie tsy afake magnomagne i fianaragney iaby aza rehe, le soa naho mba fantare’o ty hevetse lahibey ama’e.

8. Ino ty azo’o atao naho tea’o ho voafaritse soa ty vavake anoe’o naho fa mampianatse Baiboly?

8 Agnisa ty raha lahibey ka ty vavake naho fa mampianatse. Eretsereto mialoha areke ty raha horehafe’o naho fa i rehe ty rehafe i mpitorỳ hivavake. Amy izay hanohigne ty fo i mpianatsey ty vavake anoe’o. (Sal. 141:2) Hoe ty Hanae, mitoboke a Japon agne: ‘Tsy halignoko ze vavake natao i rahavave niarake tamy i mpitory nampianatse ahy Baibolỳ zay. Tsapako tamy igne fa tena mifandrambe marine amy i Jehovah reke, le te hanahake aze ka raho. Naho fa nitognone’e tagnate i vavakey tao ka ty agnarako, le tena nahatsapa ho teagne raho.”

9. Ino ty raha azo’o atao naho te ho vognogne hagnampe i mpitory mitarike fampianaragne Baibolỳ rehe, arake ty Jakoba 1:19?

9 Ampeo i nama’oy. Hoe ze mpisava lalagne manokagne raike a Nigeria agne zay: “Afake mandrambe anjara amy i fampianaragney rehe, faie tsy toko’e ho bey rehake, satria tsy i rehe ty mitarike i fampianaragney.” Akore areke ty hahafantara’o tie mila mirehake rehe? Le akore ty fomba hirehafa’o aze? (Ohab. 25:11) Naho fa mifampirehake i nama’oy naho i mpianatsey, le tsanogno soa. (Vakio ty Jakoba 1:19.) Ho hai’o amy izay tie toko’e hirehake vao rehe sa tsy toko’e hirehake. Faie mila mandineke soa hey rehe aloha ty hirehafa’o. Amy izay tsy ho bey rehake, ndra hanapake ty fagnazava i mpitory tompo i fampianaragneỳ, ndra hirehake foto-kevetse hafa. Faie afake manao fagnamarehagne kede rehe, ndra mirehake ohatse, ndra mametrake fagnonteneagne, amy izay ho azo i mpianatsey soa i hevetse ianaragney. Fa kindraike rehe va’e hahatsapa tie tsy mila magnampe fagnazavagne sasa. Faie tena hagnampe aze mba handroso rehe naho midera i mpianatsey sady mampiseho tie mahafale azo ty raha atao’e.

10. Nagnino ro va’e hagnampe o mpianatse Baibolio ty fitantara’o amy iareo ty raha niaigna’o?

10 Rehafo amy i mpianatsey ty raha niaigna’o. Naho mete, le azo’o tantaraegne amy i mpianatsey kedekede ty fomba nahatreava’o ty hamarenagne naho ty nagnampe azo handrese ty raha sarotse natrehe’o vaho ty fomba nagnampea i Jehovah azo tamy ty fiaigna’o. (Sal. 78:4, 7) Va’e ho tena paliae i mpianatsey ty maharey ty tantara’o. Ty anto’e, va’e hagnatanjake ty finoa’e, ndra handrisike aze handroso naho hatao badisa zay. Va’e hagnampe aze hahatrea ty fomba hiatreha’e ty raha sarotse manjò aze ka zay. (1 Pet. 5:9) Tadidy i rahalahy Gabriel, mpisava lalagne a Brezila agne, fa izay ty agnisa ty raha nagnampe aze tamy i reke mbe nimpianatse Baibolỳ. Hoe reke: “Naho fa naharey ty raha niaigna o mpiara-manompò raho, le tsapako tie mahavazoho ty olagne atrehentika ty Jehovah. Naho nivita iareo areke ty niatreke irey, le ho vitako ka.”

NAHO FA MAGNATREKE FIVORIAGNE I MPIANATSE BAIBOLỲ

Azontikagne iaby atao ty mandrisike o mpianatse Baibolio mba hivory tsy tapake (Fehentsoratse 11)

11-12. Nagnino o mpianatse Baibolio ro toko’e horambesentikagne soa naho fa mivory?

11 Mila mivory tsy tapake ty mpianatse Baiboly raike naho te handroso, le hatao badisa. Handrambe soa ka reke naho manao izay. (Heb. 10:24, 25) Va’e i mpitory mampianatse azey ty hitaogne aze hivory. Faie naho fa avy amy i Anjomba i Fanjakagney agne reke, le azontikagne iaby atao ty mandrisike aze hivory tsy tapake. Akore ty fomba hanoantika izay?

12 Rambeso soa i mpianatsey. (Rom. 15:7) Naho rambesentika soa o mpianatse Baibolio naho fa avy am-pivoriagne agne, le manjare te hivory avao. Faie ko atao miambake loatse ty fomba andrambesagne aze. Salamao soa avao reke, le ampifankafantaro amy ty ndaty hafa ka. Ko mieretseretse tie fa misy mpikarakara reke. Ty anto’e, va’e mbe tsy ho eo i mpitory mampianatse azey, ndra manao ty andraiki’e amo o fiangonagneo eo. Tsanogno soa i mpianatsey naho fa mirehake, le atorò fa mahaliagne azo ty raha rehafe’e. Ino ty ho voka’e naho rambese’o soa o mpianatse Baibolio? Hoe ty Dimitrii: “Tsiaroko fa natahotse hizilike amy i Anjombay ao raho tamy i raho nivory voaloha’e. Faie nisy rahalahy zay nahatrea ahike, le ninday ahy nizilike tamy i Anjombay ao. Maro ka ty ndaty nanalama ahy naho fa tao. Tena tsy nampoizeko ze raha zay. Tena niteako ty fomba nandrambesagne ahy, hafarako nainako hivory avao isan’andro. Mbe tsy nisy nanao ahy hoe izay indraike amparake ty niaignako.” Natao badisa ty Dimitrii taogne tsiampeampe lasa zay, le fa mpagnampe amy ty fagnompoagne reke amy izao.

13. Naho ihe soa findesam-batagne, le ino ty ho voka izay amo o mpianatse Baibolio?

13 Mikezaha ho modely soa. Ho rese lahatse i mpianatsey tie nahatrea ty hamarenagne naho fa mahatrea ty findesam-batagne soa anagna’o. (Mat. 5:16) Hoe ty Vitalii, a Moldavia agne: “Nanjare rese lahatse raho tie o Vavolombelo i Jehovah-o ty fivavahagne maregne naho fa nitreako ty fomba fiaigna iareo, ty toe-tsay iareo naho ty findesam-bata iareo.”

14. Nagnino ty raha atao’o ro va’e handrisike o mpianatse Baibolio handroso?

14 Mila mampihatse ty raha ianara’e o mpianatse Baibolio vaho izay azo atao badisa. Tsy mora zay kindraike. Faie naho fa trea i mpianatse Baibolỳ tie mandrambe soa rehe naho fa mampihatse ty toro lala ty Baiboly, le handrisike aze hampihatse ka zay. (1 Kor. 11:1) Hoe ty Hanae, i rahavave nirehafegne taloha teoy: “Treako tie nampihatse ty raha nianara’e o mpiara-manompò. Nanjare haiko areke tie akore ty atao naho fa mampahery ty hafa, mamela heloke naho maneho hatea. Ty raha soa miomba o mpiara-manompò avao ka ty rehafe iareo. Tena ni-te hanahake iareo raho.”

15. Akore ty azontika ampiharagne ty Ohabolana 27:17 amo o mpianatse Baiboly fa mivorio?

15 Mikezaha hiragnetse amy i mpianatsey. Isake tie avy am-pivoriagne agne i mpianatse Baibolỳ, le atorò fa mihevetse ze hahasoa aze rehe. (Fil. 2:4) Mirehafa ama’e, faie ko le mizilike loatse amy ty fiaigna’e. Azo’o atao ohatse ty mirehake ama’e tie tena fale rehe mahatrea aze mandroso. Agnonteneo tie manao akore ty fianara’e Baiboly, ty keleia’e naho ty asa’e. Va’e hahavy azo ho mpiragnetse ama’e ty fahafantara’o ireo, le ho afake hagnampe aze handroso naho hatao badisa ka rehe. (Vakio ty Ohabolana 27:17.) Mpisava lalagne maharetse ty Hanae amy izao. Hoe reke: “Vaho nanomboke nivory raho, le fa nanagne namagne tamo o fiangonagneo eo. Nanjare tsy ligneko areke ty nandeha nivory. Mbe mandeha mivory avao raho ndra tie rokake aza. Teako ty miarake amo o ragneko vaovao rehoe. Izay ka ty nagnampe ahy tsy hiragnetse sasa amo o ndaty tsy manompo i Jehovah-o. Niteàko ty hifandrambe marine amy i Jehovah naho amo o mpiara-manompò. Nanapa-kevetse areke raho fa hatao badisa.”

16. Ino ka ty raha azo’o atao mba hagnampeagne o mpianatse Baibolio hahatsapa tie agnisa ty fiangonagne reke?

16 Naho fa mandroso i mpianatse Baibolỳ, le ampeo reke hahatsapa tie agnisa ty fiangonagne. Manao izay rehe naho fa mitaogne aze ho an-tragno’o agne. (Heb. 13:2) Hoe ty Denis, mpitory a Moldavia agne: “Tsiaroko fa mateteke zahay mirovaly ro nitaone o rahalahio naho o rahavaveo hiarake amy iareo, tamy i raho mbe nimpianatse Baiboly. Tena nampahery anay ty naharey ty fomba nagnampea i Jehovah iareo. Nahavy anay ho rese lahatse rey tie tena mila manompo i Jehovah ka zahay sady ho soa ty fiaigna’ay naho manao izay.” Naho fa mpitory ty mpianatse Baiboly raike, le azo’o atao ty mitaogne aze hiarake hanompo ama’o. Hoe ty Diego, mpitory a Brezila agne: “Maro ty rahalahy nitaogne ahy hiarake hanompo miarake amy iareo. Nagnampe ahy hahafantatse soa iareo zay. Niana-draha maro raho naho fa niarake amy iareo, sady nanjare nahatsapa tie nifandrambe marine amy i Jehovah naho amy i Jesosy.”

INO TY RAHA AZO O ANDROANAVI-PAGNAHIO ATAO?

Hagnampe o mpianatse Baibolio mba handroso ty hatea aseho o androanavi-pagnahio amy iareo (Fehentsoratse 17)

17. Akore ty azo o androanavi-pagnahio agnampeagne o mpianatse Baibolio?

17 Mikezaha hanokagne fotoagne hoahy i mpianatsey. Ry androanavi-pagnahy, afake magnampe o mpianatse Baibolio mba hatao badisa ty hatea aseho’areo amy iareo. Mba manokagne fotoagne hirehafagne amo o mpianatse Baibolio vao rehe naho fa am-pivoriagne agne? Ho tsapa iareo fa midare iareo rehe naho tsiaro’o ty agnara iareo, lohotsie naho fa manomboke magnomey toin-drehake iareo. Afake mamboatse ty fotoa’o ka vao rehe, amy izay mba afake miarake amo o mpitorio hampianatse ty mpiana’e? Va’e tena hisy voka’e lahibey amy i mpianatsey, tsy arake ty eretsereta’o aze aza ty raha atao’o. Hoe ty Jackie, mpisava lalagne a Nigeria agne: “Maro ty mpianatse Baiboly nigaga naho fa nahay tie androanavi-pagnahy i rahalahy miarake amakoy. Hoe ze mpianatse Baiboly raike zay: ‘Tsy mba hanao hoe izao zao i pasitera’aỳ. O ndaty mpagnarivò avao ro tilihe’e. Faie ndra izay aza, le ze magnomey vola aze avao ka.’” Fa mivory o mpianatse Baibolio iohoe amy izao.

18. Akore ty azo o androanavi-pagnahio ampiharagne ty Asan’ny Apostoly 20:28?

18 Ampiofagno naho ampaherezo i mpitory mampianatse Baiboly azey. Managne andraikitse lahibey o androanavi-pagnahio, le ty hagnampe o mpitorio mba hahatrea vokatse amy ty fanompoagne, agnisa izay ty hagnampe iareo hahay hitory naho hampianatse. (Vakio ty Asan’ny Apostoly 20:28.) Naho misy mpitory ohatse megnatse ty hitarike fampianaragne Baiboly amy ihe eoy, le afake mirehake ama’e rehe tie ihe ty hitarike i fianaragney. Hoe ty Jackie, i rahavave nirehafegne taloha teoy: “Mateteke o androanavi-pagnahio ro magnontane ty miomba o mpianako Baibolio. Naho fa sahiragne raho tie mitarike i fampianaragne Baibolỳ, le magnomey soso-kevetse ahy iareo.” Maro ka ty raha azo o androanavi-pagnahio atao mba hampaherezagne o mpitorio. (1 Tes. 5:11) Hoe indraike ty Jackie: “Fale raho naho fa midera ahy sady mankasitrake ty asa mafe anoeko o androanavi-pagnahio. Le azoko ty fiaiko naho fa derae iareo, manahake o ndaty minogne rano manintsigne amo o andro mafanaò. Ty voka’e, manjare matoky tegna naho falefale avao raho naho fa mampianatse.”​—Ohab. 25:25.

19. Ino ty raha azontika iaby atao, le mahafale antikagne ty manao aze?

19 Ndra tie tsy mitarike fampianaragne Baiboly aza tika amy izao, le azontika atao ty magnampe o ndatio mba handroso ara-pagnahy. Azontika atao ty magnomagne soa ty lesogne hampianaregne iareo, amy izay tika afake magnampe i mpitory tompo i fampianaragneỳ sady tsy ho bey rehake. Azontika atao ka ty miragnetse amy iareo naho fa avy amy i Anjomba i Fanjakagney agne iareo. Mikezaha ho modely soa hoahy iareo. Azo o androanavi-pagnahio atao ty manokagne fotoagne hirehafagne amy iareo mba hampaherezagne iareo. Azo o androanavi-pagnahio atao ka ty mampiofagne naho midera o mpitory managne fampianaragne Baibolio. Tena mahafale ty mahafantatse tihoe magnampe o ndatio ho tea naho hanompo i Jehovah, i Babantikagney, ty raha ataontika ndra tie kedekede avao aza.

HIRA 79 Ampianaro Izy Ireo mba Handroso Hatrany

^ feh. 5 Tsy managne fampianaragne Baiboly ty ila’e amantika. Faie afake magnampe o ndaty mianatse Baibolio mba handroso naho hatao badisa tika iaby. Hodinehentika amy ty lahatsoratse toy ty raha azontika iaby atao mba hagnampeagne iareo hahatratse ze tanjogne zay.