Hagnente ty agnate’ao

Hizilike amy ty lohahevetse

LAHATSORATSE FIANARAGNE 20

Ia “ty Mpanjaka i Avaratse” amy Hinane Zao?

Ia “ty Mpanjaka i Avaratse” amy Hinane Zao?

“Handroso ho amy ty hiafara’e agne reke, le tsy hisy hamonje aze.”—DAN. 11:45.

HIRA 95 Mihamazava ny Lalantsika

INO TY HO TREA’O ATO? *

1-2. Ino ty hodinehentikagne ato?

MARO ty porofo mampiseho amy hinane zao tie miaigne amy ty tapa’e fara’e amy ty andro fara’e tikagne. Tsy ho ela ty Jehovah naho i Jesosy, le handrava ze fanjakagne manohetse ty Fanjaka’e. Faie aloha ty hiavia izay, le mbe hitohy avao ty aly hatao i mpanjaka i avaratse naho i mpanjaka i atimo, vaho ty fagnenjeha iareo ty vahoan’Andrianagnahare.

2 Handineke ty faminaniagne amy Daniela 11:40–12:1 ao tika amy ty lahatsoratse toy. Le hodinehentikagne tie ia ty mpanjaka i avaratse amy izao naho tihoe nagnino tika ro tsy toko’e hatahotse fa hatoky avao tie hagnavotse antikagne ty Jehovah ndra inogn’inogne hiseho.

MPANJAKA I AVARATSE VAOVAO

3-4. Ia ty mpanjaka i avaratse amy hinane zao? Ino ty anto’e?

3 Naho fa nirava ty Firaisana Sovietika tamy 1991, le nivotsotse tagnate ty fotoagne kedekede hey ty vahoa i Jehovah. “Famonjeagne kede” ty irehafa i Daniela o fotoagne iohoe. (Dan. 11:34) Voka’e, afake nitory tsy nisy mpanakatsakagne iareo, sady nitombo ty isa ty mpitory tamy ty tane o Firaisana Sovietikao agne. Faie taogne tsiampeampe tafara izay, le i Rosia naho ty firenena mpanohagne aze ty nanjare mpanjaka i avaratse. Nianarantika tamy i lahatsoratse taloha itoỳ, fa misy raha telo ahafantaragne tie ia ty mpanjaka i avaratse le ia ty mpanjaka i atimo. Inogne iaby zay? 1) Magnenjeke ty vahoa i Jehovah, 2) malaigne an’Andrianagnahare naho henteagne ty raha atao’e amy ty vahoa’e, 3) mialy mba ho matanjake ambone i mpanjaka mifaninagne ama’ey.

4 Intoagne ty anto’e mahavy antika mirehake tie i Rosia naho ty mpanohagne aze ty mpanjaka i avaratse amy hinane zao: 1) Nialy tamy ty vahoan’Andrianagnahare iareo satria nisakagne ty asa fitoriagne natao iareo sady nagnenjeke rahalahy naho rahavave an-ketse’e mipetrake amy ty toeragne ambane fahefà iareo. 2) Trea amo o raha natao iareo rehoe fa malaigne i Jehovah naho ty vahoa’e iareo. 3) Mikezake mba hatanjake ambone i mpanjaka i atimo ndra ty Firenena Matanjake Anglisy-Amerikana ka iareo. Andao ho henteantikagne tie ino ty raha natao i Rosia naho ty mpanohagne aze, le nagnino zay ro magnaporofo tie mpanjaka i avaratse vata’e iareo.

MBE MITOHY AVAO TY ALY I MPANJAKA I AVARATSE NAHO I MPANJAKA I ATIMO

5. Mirehake ty raha hiseho ombia ty Daniela 11:40-43? Le ino ty raha hiseho agnate o fotoagne iohoe?

5 Vakio ty Daniela 11:40-43. Mirehake miomba ty raha hiseho amy ty andro fara’e o faminaniagne iohoe. Rehafe’e ao fa hisy mpanjaka roe hialy. Tsy ia izay fa ty mpanjaka i avaratse naho ty mpanjaka i atimo. Fa nambara i Daniela mialoha tie “hifanoseke” amy ty mpanjaka i atimo ty mpanjaka i avaratse amy ty fotoa ty fara’e agne.—Dan. 11:40.

6. Ino ty porofo fa “nifanoseke” vata’e i mpanjaka roe rey?

6 Mifaninagne ze ho firenena fara’e matanjake magneran-tane ty mpanjaka i avaratse naho ty mpanjaka i atimo. Tafara i aly lahibey faharoey ohatse, le nanjare nifehe firenena maro ta Eoropa agne ty Firaisana Sovietika. Nanao fifagnarahagne tamy ty firenena ila’e ka areke ty mpanjaka i atimo, le nanangagne fikambanagne ara-tafike raike atao tihoe OTAN iareo. Mbe mandany vola tsy fotofoto avao ka o mpanjaka roe rehoe mba hagnamboaragne fitaovagne fialiagne tena mahery. Nialy avao ka iareo roe faie tsy nibaribary. Naho fa nisy aly ohatse ta Afrika, Azia naho Amerika Latina agne, le sambe nagnampe ze firenena nanohagne aze ty mpanjaka i avaratse, naho i mpanjaka i atimo. Faie naho ty maregne, le iareo roe ty tambaly o aly rehoe. Taogne tsiampeampe lasa zay, le nanjare firenena tena matanjake magneran-tane ka ty Rosia naho ty mpanohagne aze. Mampiasa ordinatera iareo mba hialiagne amy i mpanjaka i atimo. Mamboatse programa ohatse o mpanjaka roe reo mba hanimbagne ty toe-karena naho ty fitondrà ty raike. Fa nirehafe i Daniela ka tie hanohy hagnenjeke ty vahoan’Andrianagnahare avao ty mpanjaka i avaratse.—Dan. 11:41.

HIZILIKE AMY I “TANE MAHAFINARITSEY” AO I MPANJAKA I AVARATSEY

7. Manondro ino i “tane Mahafinaritsey”?

7 Rehafe ty Daniela 11:41 fa hizilike amy i “tane Mahafinaritsey” ao ty mpanjaka i avaratse. Ino o tane iohoe? Nanondro ty tanà o Israelitao ara-bakiteny o tane iohoe tie taloha satria io ty nifara’e soa tamy ze kila tane tamy izay. (Ezek. 20:6) Faie ino ty tena nahavy o tane iohoe hiambake amy ty maro? Satria tao ty toeragne nanoagne fanompoam-pivavahagne tamy i Jehovah. Faie nanomboke tamy Pentekosta taogne 33, le tsy manondro tane raike ara-bakiteny sasa o “tane Mahafinaritse” iohoe. Ty anto’e, tsy amy ty toeragne raike avao ty misy ty vahoa i Jehovah amy izao fa miparitake magneneke ty tane toy iaby. Manondro ty raha atao ty vahoa i Jehovah mifandrambe amy ty fanompoagne aze areke o “tane Mahafinaritse” iohoe. Agnisa izay ty fivoriagne naho ty asa fitoriagne vaho fampianaragne.

8. Akore ty nahatanteraha i faminaniagne tihoey tie “hizilike amy i tane Mahafinaritsey ao” ty mpanjaka i avaratse?

8 Amy ty fotoa ty fara’e, le hizilike mateteke amy i “tane Mahafinaritsey” ao ty mpanjaka i avaratse. Nitanterake izay tamy ty andro o Naziao. I Alemaina ty ni-mpanjaka i avaratse tamy izay. Hoe nizilike tamy i “tane Mahafinaritsey” ao reke naho fa nagnenjeke naho namono ty vahoan’Andrianagnahare tagnate i aly lahibey faharoey. Tafara izay, le ty Firaisana Sovietika indraike ty nanjare mpanjaka i avaratse. Nizilike amy i “tane Mahafinaritsey” ao ka o mpanjaka iohoe naho fa nagnenjeke sady nanao sesetane ty vahoan’Andrianagnahare.

9. Nagnino tika ro mirehake tie nizilike amy i “tane Mahafinaritsey” ao ty Rosia naho ty mpanohagne aze taogne tsiampeampe lasa zay?

9 Nizilike tamy i “tane Mahafinaritsey” ao ka ty Rosia naho ty mpanohagne aze taogne tsiampeampe lasa zay. Nagnino tika ro mirehake izay? Rinara i Rosia ty asa ty vahoa i Jehovah tamy 2017, sady ginadra’e ka ty ila’e amo o rahalahio naho o rahavaveo. Rinara’e ka ty fampiasagne o boke naho gazetentikagneo, agnisa izay ty Baiboly Dikan-drehake Tontolo Vaovao. Nalae’e ka ty tragno i sampagne a Rosia ao, ty Anjomba i Fanjakagney naho ty Anjomba Fanoagne Havoriambey. Tafara ty nisehoa o raha rehoe, le afake nirehake ty Filan-keve-pitantanagne tamy 2018 tie i Rosia naho ty mpanohagne aze ty mpanjaka i avaratse amy izao. Faie ndra tie enjehegne mafe aza ty vahoa i Jehovah, le tsy manohetse o fitondragneo iareo ndra manohagne ze ndaty mipay fagnovàgne. Iareo aza magnorike ty toroheve ty Baiboly manao tihoe tie mivavaha “hoahy ze managne toeragne ambone”, lohotsie naho fa misy fanapaha-kevetse rambese o manam-pahefàgneo va’e hahavy ty asa fanompoagne ho voasakatsakagne.—1 Tim. 2:1, 2.

HO VITA I MPANJAKA I AVARATSE VAO TY HANDRAVA I MPANJAKA I ATIMO?

10. Ho vita i mpanjaka i avaratse vao ty handrava i mpanjaka i atimo? Hazavao.

10 Ty raha atao i mpanjaka i avaratse ty tena rehafe ty Daniela 11:40-45. Midika vao zay tie ho vita’e ty handrava ty mpanjaka i atimo? Aha’a. Rehafe ty Baiboly fa mbe ho eo ty mpanjaka i atimo naho fa handringagne ze fitondragne ambone tane etoy ty Jehovah naho i Jesosy amy i aly Hara-magedonay. (Apok. 19:20) Nagnino tika ro matoky izay? Andao tika handineke ty faminaniagne amy Daniela naho amy Apokalypsy ao retoagne.

Oharegne amy ty vato i Fanjakan’Andrianagnaharey. Handrava o sarevongagneo ndra ty fitondrà o ndatio o vato iohoe amy i Haramagedonay (Fehentsoratse 11)

11. Ino ty tea ty Daniela 2:43-45 haseho amantikagne? (Henteo ty sare amy ty fogno ty gazete toy.)

11 Vakio ty Daniela 2:43-45. Mirehake miomba ty fitondram-panjakagne maromaro hifandimbe sady hagnenjeke ty vahoan’Andrianagnahare ty Daniela mpaminany. Tamy ty alala ty sarevongagne bey raike ty nampisehoagne o fitondragne rehoe. Le fitondragne sambe hafa ty tondroe ty faritse sambe hafa ama’e. Ty tomboke vigne miharo tane lietse amy i sarevongagney, le manondro ty fitondragne fara’e amo o fitondragne hifandimbe rehoe. Tsy ia zay fa ty Firenena Matanjake Anglisy-Amerikana. Aseho izay areke fa mbe ho eo o firenena matanjake iohoe, naho fa handrava ty fitondrà o ndatio ty Fanjakan’Andrianagnahare.

12. Ia ty tondroe i loha fahafito i bibihakoy, le nagnino ro tena lahibey ty fahafantarantikagne izay?

12 Mirehake firenena matanjake hifandimbe sady hampihatse ty fahefà’e amy ty vahoa i Jehovah ka ty apostoly Jaona. Arake ty fahitagne nitrea i Jaona, le bibihako managne loha fito ty nampisehoagne o fitondragne rehoe. Manondro ty Firenena Matanjake Anglisy-Amerikana ty loha fahafito i bibihakoy. Tena lahibey ty fahafantarantikagne izay satria tsy hisy loha hafa sasa ty afara’e. Mbe hanjaka areke o loha fahafito i bibihakoy io naho fa handrava aze naho ty sisa amy ty fitondragne ila’e ty Kristy naho ty tafi’e an-dagnitse agne. *Apok. 13:1, 2; 17:13, 14.

INO TY RAHA HATAO I MPANJAKA I AVARATSE TSY HO ELA?

13-14. Ia i “Goga boake a Magoga agne”, le ino ty va’e hahavy aze hanafike ty vahoan’Andrianagnahare?

13 Nanoratse faminaniagne raike miomba ty raha hiseho aloha ty handravàgne i mpanjaka i avaratse naho i mpanjaka i atimo ty Ezekiela. Hoe raha raike avao ty rehafe ty faminaniagne amy Ezekiela 38:10-23, naho Daniela 2:43-45; 11:44–12:1; vaho ty Apokalypsy 16:13-16, 21 ao. Naho raha raike avao ty rehafe ireo, le izao ty azo eretseretegne fa hiseho tsy ho ela.

14 Fotoagne kedekede afara ty hanomboha i haoreagne lahibeỳ, le hitambatse raike “ty mpanjaka amy ty tane toy iaby.” (Apok. 16:13, 14; 19:19) “Goga boake a Magoga agne” ty irehafa ty Baiboly o firenena maromaro mitambatse iohoe. (Ezek. 38:2) Hanafike ty vahoan’Andrianagnahare iareo sady hanao ze hamoagnagne aze tanterake. Ino ty hahavy iareo hanao izay? Nirehafe i Jaona amy ty faminaniagne raike ty raha hiseho aloha io. Hoe reke: ‘Hisy havandra bey hipòke amy ty fahavalon’Andrianagnahare.’ Manondro ty lilim-pitsaràgne mafe hambara ty vahoa i Jehovah o havandra iohoe. Va’e o hafatse iohoe ty hahavy i Goga boake a Magoga agne hanafike ty vahoan’Andrianagnahare mba hamoagnagne iareo.—Apok. 16:21.

15-16. a) Ino ty raha va’e tea ty Daniela 11:44, 45 horehafegne? b) Ino ty hanjò i mpanjaka i avaratse naho ty firenena agnisa i Goga boake a Magoga agne?

15 Va’e i hafatse oharegne amy ty havandra beỳ naho o fanafihagne fara’e hatao ty fahavalon’Andrianagnahare iohoe ty raha hiseho rehafe ty Daniela 11:44, 45. (Vakio.) Rehafe’e ao fa ‘hisy tatetse hampivali-doha i mpanjaka i avaratse ty hirike atignanagne naho avaratse agne.’ Ho ‘boseke mafe’ reke naho fa haharey izay, le ‘hiongake handrava ndaty maro.’ Va’e ty vahoa i Jehovah ka ty tea’e ho tondroegne amy tihoe “ndaty maro.” * Va’e i fanafihagne fara’e hanjò ty vahoan’Andrianagnaharey areke ty tea i Daniela horehafegne. Tena ho mafe o fanafihagne iohoe.

16 Ino ty ho voka’e naho fa hanafike ty vahoan’Andrianagnahare ty mpanjaka i avaratse naho ty fitondragne hafa ambone tane etoy? Ho vignetse mafe ty Jehovah, i Andrianagnahare Tompo ty Herỳ, le hanomboke i aly Hara-magedonay. (Apok. 16:14, 16) Ho ringagne amy izay ze firenena agnisa i Goga boake a Magoga agne naho ty mpanjaka i avaratse sady “tsy hisy hamonje aze.”—Dan. 11:45.

Hagnavotse ty vahoa i Jehovah ty Jesosy Kristy naho ty tafi’e an-dagnitse agne amy i aly Hara-magedonay, le handrava ty tontolo raty i Satana toy (Fehentsoratse 17)

17. Ia ty Mikaela, i “mpanjaka lahibey” rehafegne amy Daniela 12:1 aoy? Ino ty atao’e amy izao, le ino ty hatao’e amy ty hoavy?

17 Hazavae ty andine’e magnarake amo o faminaniagne amy Daniela iohoe ao ty fomba handringanagne ty mpanjaka i avaratse naho ty mpanohagne aze. Rehafe’e ao ka ty fomba hamonjeagne antikagne. (Vakio ty Daniela 12:1.) Ino ty tea o andine’e iohoe horehafegne? Rehafe’e ao fa ‘hitsangagne hiaro’ ty vahoa i Jehovah ty Mikaela ndra i Jesosy Kristy, i Mpanjakantikagney. Nitanterake io naho fa nanjare mpanjaka i Fanjakan’Andrianagnahare an-dagnitse agney reke tamy 1914. ‘Hitsangagne’ handringagne ty fahavalo’e amy i aly Hara-magedonay ka reke tsy ho ela. O aly iohoe ty hamaragne i “andro mahaore” rehafe ty boke i Danielay. Fa amy boke Apokalypsy ao, le “haoreagne lahibey” ty irehafagne o fotoagne iohoe.—Apok. 6:2; 7:14.

“HO VOASORATSE AGNATE I BOKEY AO” VAO TY AGNARA’O?

18. Nagnino tika ro tsy toko’e hatahotse ndra inogn’ino hiseho amy i haoreagne lahibeỳ?

18 Rehafe i Daniela naho i Jaona fa hagnavotse ty mpanompo’e ty Jehovah naho i Jesosy amy i haoreagne lahibeỳ. Tsy toko’e hatahotse areke tika ndra inogn’ino hiseho amy izay. Rehafe i Daniela fa ze ho votso-belogne ro “ho voasoratse agnate i bokey ao” ty agnara’e. (Dan. 12:1) Ino ty toko’e hataontika mba ho voasoratse amo o boke iohoe ao ty agnarantikagne? Mila maneho finoagne i Jesosy ndra i anak’agnondrin’Andrianagnaharey tika. (Jaona 1:29) Mila atao badisa ka tika mba hampisehoagne tie fa nanokan-tegna hoahy i Jehovah. (1 Pet. 3:21) Mila manohagne i Fanjakan’Andrianagnaharey ka tikagne. Manao izay tika naho fa magnampe ty hafa hianatse ty miomba i Jehovah.

19. Ino ty toko’e hataontikagne amy hinane zao, le nagnino?

19 Ino areke ty toko’e hataontikagne amy izao? Ampitombò ty fatokisa’o i Jehovah naho ty fandamina’e, sady tohagno ty Fanjakan’Andrianagnahare. Naho manao izay rehe, le ho voavonje naho fa handringagne i mpanjaka i avaratse naho i mpanjaka i atimo ty Fanjakan’Andrianagnahare.

HIRA 149 Hiram-pandresena

^ feh. 5 Ia ty mpanjaka i avaratse amy hinane zao? Ino ty raha hatao’e hitarike ho amy ty fandravàgne aze? Hagnatanjake ty finoantika naho hagnampe antika ho vognogne hiatreke i haoreagne lahibey ho avy tsy ho elay ty fahafantarantikagne ty vale o fagnonteneagne rehoe.

^ feh. 12 Henteo ty Tilikambo Fiambenana 15 Jona 2012  p.7-19 naho te hahatrea fagnazavagne fagnampe’e miomba ty Daniela 2:36-45 naho ty Apokalypsy 13:1, 2 rehe.

^ feh. 15 Henteo ty Tilikambo Fiambenana 15 Mey 2015 p. 29-30 naho mipay fagnazavagne fagnampe’e rehe.