1-2. Ino ty raha va’e hoeretseretentika miomba ty vavake ataontika?

 FA NISY fotoagne vao rehe nieretseretse tie, mamale ty vavake ataoko vao ty Jehovah? Tsy irehe raike avao ro mieretseretse hoe izay. Maro ty rahalahy naho ty rahavave fa nieretseretse hoe izay ka, lohotsie naho fa miatreke raha sarotse. Va’e ho sarotse amantika ty hamantatse ty fomba amalea i Jehovah ty vavake ataontika naho fa itika zoen-draha sarotse.

² Andao ho henteantika hey tie, nagnino tika ro afake matoky fa mamale ty vavake atao ty mpanompo’e ty Jehovah. (1 Jaona 5:15) Hodinehentika ka ty fagnonteneagne retoa: Nagnino ro misy fotoagne, hoe raha tsy mamale ty vavake ataontika zay ty Jehovah? Akore ty fomba amalea i Jehovah ty vavake ataontika amy izao?

3. Nagnino tika ro tea i Jehovah hivavake ama’e?

³ Magnomey toky antika ty Soratse Masigne fa tena tea antika ty Jehovah sady tena sarobily ama’e tika. (Hag. 2:7; 1 Jaona 4:10) Izay ty mahavy aze manasa antika mba hangatake ty fagnampea’e amy ty alala ty vavake. (1 Pet. 5:6, 7) Te hagnampe antika hifandrambe maifitse ama’e reke naho hahavita hiaretse ty raha sarotse atrehentika.

4. Akore ty ahaiantika fa mamale ty vavake atao ty mpanompo’e ty Jehovah? (Henteo i sarey.)

⁴ Treantika mateteke agnate Baiboly ao fa mamale ty vavake atao ty mpanompo’e ty Jehovah. Ia zao ty tsiaro’o? Va’e ho i Davida Mpanjaka ohatse zay. Maro ty fahavalo nagnoho-doza ty fiai’e, le mateteke reke ro nivavake mba hahazo ty fagnampea i Jehovah. Nihalale hoe izao tamy i Jehovah reke tie indraike: “O Jehovah, janjigno ty vavake ataoko; janjigno ty  fihalaleako mangatake fagnampeagne. Valeo raho fa fagneva ty atokisagne rehe sady manao ty rare’e.” (Sal. 143:1) Nivalea i Jehovah ty fangataha i Davida mba hagnavotse aze. (1 Sam. 19:10, 18-20; 2 Sam. 5:17-25) Afake nirehake hoe izao areke ty Davida: “Agnila ze mitoka aze eo ty Jehovah.” Afake matoky izay ka tika.​—Sal. 145:18.

5. Namale ty vavake natao ty mpanompo’e taloha arake ty niteava iareo aze avao vao ty Jehovah? Magnomeza ohatse. (Henteo i sarey.)

⁵ Va’e tsy ho arake ty nieretseretantikagne aze ty fomba amalea i Jehovah ty vavake ataontika. Izay zao ty raha niseho tamy i apostoly Paoly. Nangatake taman’Andrianagnahare reke mba hagnafake “i fatike amy ty nofotse” tama’ey. Intelo ty Paoly ro nangatake izay miomba ty olagne nahazo aze. Namale ze vavake natao’e reizay vao ty Jehovah? Ie, faie tsy arake ty nantegnae i Paoly. Tsy nafaha i Jehovah i olagney, faie nimea’e hery reke mba hahavita’e hanompo aze avao sady tsy hivalike ama’e.​—2 Kor. 12:7-10.

6. Nagnino ty Jehovah ro hoe tsy mamale ty vavake ataontika zay kindraike?

⁶ Va’e hifanohetse amy ty nieretserentantikagne aze ka ty vale ty vavake ataontika. Faie afake matoky tika fa ony i Jehovah ty fomba tena soa hagnampeagne antika. Afake “manao mihoatse lavitse noho ze angatahentika ndra eretseretentika” reke. (Efes. 3:20) Izay ty anto’e mahavy ty vavake ataontika, tsy voatere hivale amy ty fotoagne ndra amy ty fomba nieretseretantikagne aze.

7. Nagnino tika ro va’e mila magnova ty raha angatahentika amy ty vavake? Magnomeza ohatse.

⁷ Va’e mila magnova ty raha angatahentikagne amy ty vavake tika naho fa mandineke soa ty zoton’arofo i Jehovah. Dineho ohatse ty Rahalahy Martin Poetzinger. Tafara kede ty nanambalia’e, le nigadraegne tamy ty tobe fitanagne Nazia ao reke. Tamy voaloha’e reke nangatake tamy i Jehovah mba hafaha’e boake am-pirizò tao. Amy izay reke mba afake mikarakara i vali’e sady afake mitory indraike. Faie tapa-bolagne tafara izay, le mbe tsy nisy nahafantaragne tie hagnafake aze boake ao ty Jehovah. Nivavake indraike reke tie: “O Jehovah, mba atorò ahy ty raha tea’o hataoko!” Nanomboke nieretseretse ty raha niareta ty rahalahy hafa tamy ty tobe fitanagne tao areke ty Rahalahy Martin. Maro amy ireo ka ty ninekoneko miomba ty valy aman’ana’e. Nivavake indraike reke tie: “Misaotse azo Jehovah amy i fanendreagne vaovao nimea’o ahỳ.  Ampeo raho mba hahavita hampahery o rahalahikò.” Izay avao ty natao’e tagnate ty sive taogne tafara izay.

8. Ino ty raha lahibey toko’e ho tadidientikagne naho fa itika mivavake?

⁸ Mila tadidientika tie tsy maintsy tanterahe i Jehovah amy ty fotoagne mete ty raha fa nisafirie’e. Agnisa izay ty hamoagna’e ze olagne mahavy o ndatio hijale amy hinane zao. Agnate izay ao ty loza arake ty natiora, ty aretegne naho ty fate. Hampiasa ty Fanjakà’e ty Jehovah mba hagnatanterahagne ty raha safirie’e. (Dan. 2:44; Apok. 21:3, 4) Faie amparake ty hiavia izay, le enga i Jehovah heike ty Satana hinday ty tontolo toy. b (Jaona 12:31; Apok. 12:9) Naho vahà i Jehovah ty olagne mahazo o ndatio amy izao, le hoe mete soa zay ty fitondra i Satana. Mila mandigne ty fotoagne hagnatanteraha i Jehovah ty fikasa’e areke tika. Faie tsy midika zay tie enga’e amy izao avao tika fa tsy ampea’e. Andao ho dinehentika ty raha ila’e atao i Jehovah mba hagnampeagne antika.

9. Ino ty atao i Jehovah naho fa misy fanapahan-kevetse mila rambesentika? Hazavao amy ty ohatse.

⁹ Mea’e fahendreagne tikagne. Mampitamà hanao izay ty Jehovah mba handrambesantikagne fanapahan-kevetse soa. Tena mila fahendreagne boake aman’Agnahare tikagne, lohotsie naho fa handrambe fanapahan-kevetse misy voka’e amy ty fiaignantika. Agnisa izay ohatse tihoe hanambaly sa tsy hanambaly. (Jak. 1:5) Dineho ohatse ty raha niaigna ty rahavave raike tsy manambaly atao tihoe Maria c toy. Mpisava lalagne maharetse reke, le tamy izay reke ro nifankatrea tamy ty rahalahy raike. Hoe reke: “Naho fa nitombo ty fifandrambesa’ay, le nahavy ahy ho tea aze zay le hoe izay ka reke. Fantako fa mila mandrambe fanapahan-kevetse raho. Nivavake mateteke miomba izay raho mba hahazoako ty tari-dala i Jehovah. Faie haiko ka tie tsy handrambe fanapahan-kevetse ho ahy reke.” Tsapa i Maria fa namale ty vavake natao’e ty Jehovah sady nagnomey aze fahendreagne. Naho fa nanao fikarohagne tamo o boke aman-gazetentikagneo reke, le nahatrea lahatsoratse tena nagnampe aze. Nitsanogne’e ka ty torohevetse soa nimean-drene’e aze. Mpanompo i Jehovah tsy mivalike o rene’e iohoe. Izay ty nagnampe i Maria hahay hamantatse soa ty fihetseham-po’e. Nandrambe fanapahan-kevetse soa reke tamy ty fara’e.

10. Akore ty agnampea i Jehovah ty mpanompo’e, arake ty Filipianina 4:13? Magnomeza ohatse. (Henteo i sarey.)

¹⁰ Mea’e hery hahavitagne miaretse tikagne. Manahake ty natao’e tamy i apostoly Paoly, le magnomey antikagne hery hiaretagne reke.  (Vakio ty Filipianina 4:13.) Dineho ty fomba nagnampea i Jehovah ty rahalahy raike atao tihoe Benjamin, mba hahavita hiaretse. Nanomboke tamy ty nahatanora aze, le fa tamy ty tobe filaisagne ta Afrika tao iareo keleian-draike. Hoe ty Benjamin: “Nivavake mateteke tamy i Jehovah raho, le nangatake hery tama’e mba hahavitako mampifale aze. Namale ty vavake nataoko reke, le nagnomey ahy fiadanan-tsaigne naho herim-po mba hahafahako hitory avao. Nagnampe ahy hifandrambe maifitse ama’e ka ty famakiagne o fitaovagne ara-baibolio.” Izao ka nihazavae’e: “Nagnampe ahy vao mainke ho tapa-kevetse tsy hivalike amy i Jehovah, ty famakiagne ty raha niaigna o rahalahy naho o rahavaveo, naho ty fomba nagnampea i Jehovah iareo hahavita hiaretse.”

11-12. Akore ty ampiasae i Jehovah o mpiara-manompò mba hamaleagne ty vavake ataontikagne? (Henteo i sarey.)

¹¹ Ampiasae’e ty longontika ara-pagnahy. Nivavake mafe ty Jesosy tamy ty halegne, taloha ty hanoa’e sorogne ty fiai’e. Nihalale mafe tamy i Jehovah reke, mba tsy hohevere o ndatio ho mpanivetive an’Andrianagnahare. Ndra tie tsy nikalagne ze raha niseho zay aza ty Jehovah, le nagnirake ty raike amo o anjelio reke mba hampahery aze. (Lioka 22:42, 43) Magnampe antika ka ty Jehovah amy ty alala ty antso an-telefony ndra ty fitilihagne atao o mpiara-manompò. Sambe managne fahafahagne hanao “rehake mampahery” amo o mpiara-manompò tika tsikiraidraike.​—Ohab. 12:25.

¹² Dineho ka ty tantara ty rahavave raike atao tihoe Miriam toy. Heregnandro tsiampeampe tafara ty nimateza i vali’e, le ireke raike avao ty tan-tragno’e tao. Tena nalahelo reke tamy izay sady nikivy. Lava nitagny avao reke sady nipay ndaty hifampirehafagne. Hoe reke: “Tsy nivitako iaby ty niantso ndaty, le nivavake tamy i Jehovah raho. Mbe agnate i tagnỳ naho i vavakey raho tamy izay, le nagneno i telefonikoy. Kay androanavi-pagnahy tena namako o niantso ahio.” Nahazo fampionognagne boake amy i androanavi-pagnahỳ naho i vali’e ty Miriam. Nirese lahatse reke fa nampiasae i Jehovah i rahalahỳ mba hiantso aze.

13. Magnomeza ohatse mampiseho tie mampiasa ndaty tsy mpanompo’e ty Jehovah mba hamaleagne ty vavake ataontikagne?

 ¹³ Azo’e ampiasaegne ka ndra ty ndaty tsy mpanompo’e. (Ohab. 21:1) Mampiasa ndaty tsy mpanompo’e ty Jehovah kindraike mba hamaleagne ty vavake anoe ty vahoa’e. Nagneke ty fangataha i Nehemia ho mba Jerosalema mbeo ohatse ty Artaksersesy Mpanjaka mba hagnoregne i tanàn-draza’ey. Azo antoke fa i Jehovah ty nandrisike i Artaksersesy Mpanjaka hagneke izay. (Neh. 2:3-6) Mampiasa ndaty tsy manompo aze ka ty Jehovah amy izao mba hagnampe antikagne naho fa mila izay tika.

14. Nagnino ty tantara i Soo Hing ro mampahery azo? (Henteo i sarey.)

¹⁴ Nahatsapa ka ty rahavave atao tihoe Soo Hing fa dokotera ty nampiasae i Jehovah mba hagnampe aze. Mbe nikede i ana-dahi’ey le fa niazo ty areten-tsaigne. Ie naho fa tafara tatoy, nitonta boake ambone agne reke le vao mainke nindra i arete’ey. Tena nijale reke noho ze raha zay. Tsy maintsy niala tamy ty asa’e areke ty Soo Hing mirovaly mba hikarakaragne aze. Nanjare sahiragne ara-bola areke iareo. Nirehake ty Soo Hing tie tena tsy ho vita’e ty hiatreke i olagney. Faie nivorahe’e tamy i Jehovah i olagney, sady nangatake fagnampeagne tama’e reke. Nipay fomba mba hagnampeagne aze naho ty keleia’ey i dokotera nitsabo i ana-dahi’ey. Ty voka’e, nahazo fagnampeagne boake amy ty fanjakagne iareo sady nahazo tragno mba nimoramora ty hofa’e. Hoe ty Soo Hing naho fa tafara izay: “Trea’ay vata’e fa tena nagnampe anay ty fità i Jehovah. ‘Mpijanjigne vavake’ vata’e reke.”​—Sal. 65:2.

15. Ino ty nagnampe ty rahavave raike hahatrea ty vale ty vavake natao’e?

¹⁵ Tsy voatere hivale amy ty fomba miambake ty vavake ataontika. Faie ze fomba amalea i Raentika an-dagnitse agney i vavakey, le fa afake magnampe antika mba tsy hivalike ama’e. Fantaro areke ty fomba amalea i Jehovah ty vavake atao’o. Nahatsapa ty rahavave Yoko fa tsy namale ty vavake natao’e ty Jehovah. Ino areke ty raha natao’e? Nirambese’e an-tsoratse ty raha nangatahe’e tamy i Jehovah. Ie naho fa tafara tatoy, naho fa nihentea’e i fandrambesa’e an-tsoratsey, le nitrea’e tie fa nivalea i Jehovah ty ankamaroa ty vavake natao’e, ndra tie nisy nihaligno’e  aza ty ila’e. Mila manokagne fotoagne areke tika mba handinehagne mateteke ty fomba amalea i Jehovah ty vavake ataontika.​—Sal. 66:19, 20.

16. Akore ty ampisehoantika fa manam-pinoagne tika naho fa mivavake?

¹⁶ Trea tie manam-pinoagne tika naho fa mivavake avao sady magneke ze fomba amalea i Jehovah ty vavake ataontikagne. (Vakio ty Hebreo 11:6.) Eretsereto ohatse ty Mike naho i Chrissy vali’e. Ty hanompo amy Betela ao ty nitanjo iareo. Hoe ty Mike: “Mateteke nameno fangatahagne zahay tagnate ty taogne maro sady nivavake amy i Jehovah mateteke miomba i tanjo’aỳ. Faie tsy nivale i fangataha’aỳ .” Natoky ty Mike naho i Chrissy fa ony i Jehovah ty fomba tena soa azo’e ampiasagne iareo amy ty fanompoagne. Nanao ze niazo iareo natao avao areke iareo, le nanao mpisava lalagne maharetse sady nifindra tamy ty toeragne nilagne mpitory maro. Nagnampe amy ty asa fagnoregnagne ka iareo. Amy izao iareo manao ty asa ty faritse. Hoe ty Mike: “Tsy voatere ho valea i Jehovah mifagnarake amy ze tamaentika avao ty vavake ataontika. Faie valea’e ty vavake ataontika sady soa mandikoatse ty nieretseretantikagne aze.”

17-18. Ino ty raha atokisantikagne, arake ty Salamo 86:6, 7?

¹⁷ Vakio ty Salamo 86:6, 7. Natoky ty Davida mpanao Salamo fa nijanjigne naho namale ty vavake natao’e ty Jehovah. Afake matoky izay ka rehe. Nagnomey toky antika ty ohatse nitreantika tamy ty lahatsoratse toy, fa afake magnomey fahendreagne antika naho hery hiaretagne raha sarotse ty Jehovah. Va’e hampiasa o longontika ara-pagnahio reke. Ndra ty ndaty tsy manompo aze aza azo’e ampiasaegne mba hagnampe antika amy ty raha ila’e.

¹⁸ Ndra tie tsy arake ty nieretseretantikagne aze aza ty fomba amalea i Jehovah ty vavake ataontika, le haintika fa ho valea’e avao zay. Homea’e antika ze raha paliaentika, sady hatao’e amy ty fotoagne ipaliantikagne aze. Mivavaha avao areke, le matokia fa hijanjigne naho hikarakara azo ty Jehovah manomboke amy izao. ‘Hagnomey fahafaham-po ty fagniria ze raha miaigne’ reke naho fa amy i tontolo vaovaoy ao.​—Sal. 145:16.