1. Ino ty raha ampanoe i Jehovah ty mpanompo’e? (Henteo i sarey.)

 IA ty hitolihantika mba hipaliagne fampionognagne naho tari-dalagne? Fa haintika ty vale izay. Misy raha ampanoe i Jehovah antika. Afake magnarine aze amy ty alala ty vavake tika. Tea’e tika naho ‘mivavake ama’e lognandro.’ (1 Tes. 5:17) Tsy misy afake manakagne antika tsy hivavake ama’e, sady afake mangatake ze tari-dalagne ilaentika amy ty fiaignagne tika. (Ohab. 3:5, 6) Amy ty maha Andrianagnahare matarike i Jehovah, le tsy fera’e tie impire tika ro toko’e hivavake ama’e.

2. Ino ty raha hodinehentika amy ty lahatsoratse toy ato?

² Fagnomezagne sarobily ho antika ty vavake. Faie noho ty hamaro ty raha tsy maintsy ataontika, le va’e ho sarotse ty mahatrea fotoagne hivavahagne. Va’e hahatsapa ka tika tie mila hasoaegne ty vavake ataontika. Fale tika satria afake mahatrea fampaherezagne naho tari-dalagne boake amy ty Soratse Masigne ao. Hodinehentika amy ty lahatsoratse toy tie nagnino ty modely i Jesosy ro magnampe antika hahatrea fotoagne hivavahagne. Hodinehentika ka ty raha dime azo atao mba hagnasoagne ty vavake ataontika.

3. Ino ty raha nihay i Jesosy miomba ty vavake?

³ Hay i Jesosy soa tie sarobily amy i Jehovah ty vavake. Fa taloha ela bey ty niavia’e an-tane etoy, le fa nihita’e ty fomba namalean-dRae’e ty vavake nanoe ty lahilahy naho ty ampela tsy nivalike taloha. Tagnila’e teo ohatse reke, naho fa namale ty vavake vokatse ty fo natao i Hana, i Davida naho i Elia vaho ty maro hafa ty Jehovah. (1 Sam. 1:10, 11, 20; 1 Mpanj. 19:4-6; Sal. 32:5) Tsy mahalatsa areke naho nampianatse i mpiana’e rey mba hivavake mateteke sady hatoky i Jehovah reke.​—Mat. 7:7-11.

4. Ino ty ianarantika boake amy ty vavake natao i Jesosy?

 ⁴ Nagnomey modely miomba ty vavake hoahy i mpiana’e rey ty Jesosy. Nivavake mateteke reke tamy ty fanompoa’e tan-tane etoy. Tsy maintsy nanokagne fotoagne hivavahagne reke, ndra tie nibey atao sady mateteke nivoria o ndaty marò. (Mar. 6:31, 45, 46) Nagnalegnalegne maraindray tsikiake reke mba hivavahagne irerike. (Mar. 1:35) Nisy fotoagne reke nivavake tagnate ty halegne raike taloha ty handrambesa’e fanapahan-kevetse lahibey. (Lioka 6:12, 13) Nivavake mateteke sady nisaintsaigne ty anto’e lahibey nanendreagne aze ho an-tane etoy ka reke, tamy ty halegne taloha ty namonoagne aze.​—Mat. 26:39, 42, 44.

5. Akore ty azontika anahafagne i Jesosy?

⁵ Ianarantika boake amy ty modely i Jesosy fa ndra tie maro raha atao tika, le mila manokagne fotoagne mba hivavahagne. Mila mamboatse fotoagne tsy miovaova manahake aze tika. Ohatse, maraindray bey ndra harivariva amy itika mbe tsy te hiroroy. Atorontika amy izay fa mankasitrake i fagnomezagne miambake boake amy i Jehovah-y tika. Tsiaro i Rahavave Lynne fa tena nifale reke naho fa nihai’e tie tombotsoa ty mivavake. Hoe reke: “Naho fa nifantako tie afake mirehake amy i Jehovah lognandro raho, le nagnampe ahy hihevetse aze ho Ragnetse maifitse ahy zay. Vao mainke nandrisike ahy hagnasoa ty vavake ataoko ka zay.” Azo antoke fa mahatsapa hoe izay ka ty ankamaroantika. Andao tika handineke raha dime azontika rehafegne amy ty vavake.

6. Fagneva ty homeagne ino ty Jehovah naho henteagne ty Apokalypsy 4:10, 11?

⁶ Miderà i Jehovah. Nisy androanavi-pagnahy 24, nanompo i Jehovah tan-dagnitse agne, tamy ty fahitagne raike niambake nitrea i apostoly Jaona. Nidera an’Andrianagnahare iareo le nirehake fa fagneva ty homeagne ‘voninahitse, haja naho hery’ reke. (Vakio ty Apokalypsy 4:10, 11.) Managne anto’e maro hideragne i Jehovah ka o anjely tsy mivalikeo. Mahafantatse aze soa iareo satria miharo ama’e agne. Hita iareo amy ty raha atao’e ka ty toetse’e. Mandrisike o  anjelio hidera i Jehovah ty fahatreava iareo ty raha atao’e.​—Joba 38:4-7.

7. Inogne iaby ty raha azontika ideragne i Jehovah?

⁷ Azontika atao ka ty midera i Jehovah naho fa mivavake. Azontika rehafegne ama’e ohatse ty anto’e iteavantikagne aze naho ty anto’e agnajantikagne aze. Naho fa mamaky naho mianatse Baiboly rehe, le kezaho fantaregne ty toetse i Jehovah tena sarobily ama’o. (Joba 37:23; Rom. 11:33) Rehafo ama’e ty raha tsapa’o miomba i toetse’e rey. Azontika atao ka ty midera i Jehovah noho ty fagnampea’e antika naho o mpiara-manompo amantikagneo. Lava miaro naho mikarakara antikagne avao reke.​—1 Sam. 1:27; 2:1, 2.

8. Inogne ty anto’e ila’e mahavy antika hisaotse i Jehovah? (1 Tesalonianina 5:18)

⁸ Misaora i Jehovah. Maro ty anto’e azontika isaoragne i Jehovah naho fa mivavake. (Vakio ty 1 Tesalonianina 5:18.) Azontika isaoragne aze ty raha soa anagnantika, satria boake ama’e ze fagnomezagne fanjaka iaby. (Jak. 1:17) Agnisa izay ohatse ty tane fanjaka nimea’e antika toy naho ty raha mahaveregne finoro’e. Afake misaotse aze ka tika noho itika mbe velogne, managne keleiagne, namagne, naho raha tamaegne. Teantika ty hisaotse aze noho itika enga’e hifandrambe maifitse ama’e.

9. Nagnino tika ro mila mikezake hahay hankasitrake i Jehovah?

⁹ Mila mikezake mafe tika mba hisaintsaigne ty anto’e toko’e ankasitrahantika i Jehovah amy ty fiaignantika manokagne. Miaigne amy ty tontolo tsy mahay mankasitrake toy tika. Mateteke o ndatio ro mifantoke amy ty fomba hahazoa iareo raha avao, fa tsy mba mankasitrake ty raha anagna’e. Naho managne ze toe-tsaigne zay tika le lava ho hatake avao ty mameno ty vavake ataontika. Mba tsy hisehoa izay, le mila mikezake tika mba hahay hankasitrake ty raha iaby natao i Jehovah ho antika sady hirehake izay ama’e.​—Lioka 6:45.

10. Nagnino ty fahaiagne mankasitrake ro nagnampe ty rahavave raike hahavita hiaretse? (Henteo i sarey.)

¹⁰ Hagnampe antika hahavita hiaretse raha sarotse ty toe-tsaigne mahay mankasitrake. Dineho ohatse ty raha niaigna i Kyung-sook, trea amy ty Fitalakesan-davitse 15 Janvie 2015. Niazo ty kansera amy ty rabo’e reke. Hoe reke: “Tena nahakivy ahy i aretegney. Natahotse raho satria hoe maro ty raha nafoeko le tsy niazoko natao sasa.” Inogne ty nagnampe aze hahavita hiatreke izay? Nirehake reke tie isake hariva aloha ty hiroro reke, le nandeha tambone tafo-tragno iareo ao mba hivavake sady nanao izay amy ty feo mafe. Le rehafe’e amy i vavakey ao ty raha dime azo’e isaoragne i Jehovah tamy i androy. Nahavy aze tsy hinekoneko loatse ty fanoa’e izay sady nandrisike aze hirehake amy i Jehovah ty hatea’e aze. Tsapa’e tie manohagne ty mpanompo’e tsy mivalike ama’e  ty Jehovah naho fa iareo miatreke raha sarotse. Taka’e ka tie maro ty fitahiagne azontika naho oharegne amy ty fitsapagne atrehentika. Manahake i Kyung-sook, le maro ty raha azontika isaoragne i Jehovah ndra tie mafe aza ty olagne mahazo antika. Hagnampe antika hahavita hiaretse naho ho falefale ty fahaiantika mankasitrake naho fa mivavake.

11. Nagnino i mpiana i Jesosy rey ro nila herim-po tafara ty niheregna i Jesosy an-dagnitse agne?

¹¹ Mangataha herim-po amy i Jehovah naho fa manompo. Taloha kede ty nionjogna i Jesosy mban-dagnitse mbeo, le naniahy o mpiana’e reo ty asa nanendrea’e iareo reke. Tsy inogne zay fa ty hitory ty miomba aze “a Jerosalema agne, magneneke i Jodia naho i Samaria vaho amy ty faritse lavitse amy ty tane toy iaby.” (Asa. 1:8; Lioka 24:46-48) Tsiela tafara izay, le nitsepake i apostoly Petera naho i Jaona o mpitarike fivavahagne Jiosio sady ninday iareo ho mbamy Fitsaragne Ambone Jiosio mbeo. Nililia’e o lahilahy tsy nivalike rehoe mba tsy hitory sady hinorohoro’e ho vonoegne. (Asa. 4:18, 21) Faie akore ty natao i Petera naho i Jaona?

12. Inogne ty natao i mpiana i Jesosy rey, arake ty Asan’ny Apostoly 4:29, 31?

¹² Hoe ty navale i Petera naho i Jaona tamo o mpitarike fivavahagne Jiosio: “Tsarao’areo avao naho mete agnatrehan’Andrianagnahare eo ndra tsy mete tihoe hitsanogne anareo fa tsy hitsanogne an’Andrianagnahare. Faie naho izahay avao, le tsy azo’ay atao ty tsy hirehake sasa miomba ze raha nihita’ay naho nirei’ay.” (Asa. 4:19, 20) Naho fa nivotsoragne ty Petera naho i Jaona, le nivavake miomba ty hanoagne ty zoton’arofo i Jehovah i mpianatse rey sady nanao izay tamy ty feo mafe. Hoe iareo: “Anò ze hahavy anay mpanompo’o hitory ty saontsi’o am-pahasahiagne.” Namale ze vavake vokatse ty fo natao iareo zay ty Jehovah.​—Vakio ty Asan’ny Apostoly 4:29, 31.

13. Ino ty azontika ianaragne boake amy ty raha natao i Jin-hyuk?

¹³ Afake manahake i mpiana i Jesosy rey tika le mitory avao ndra tie mandrara antika tsy hanao izay aza o manam-pahefàgneo. Dineho ty raha natao i Jin-hyuk rahalahy raike ginadra noho ireke tsy nimete hiomba ty atia naho ty aroa. Naho fa tam-pigadragne tao reke le tinendre mba hiandraikitse ty gadra ila’e natokan-toeragne. Faie rinara reke mba tsy hirehake amy iareo miomba ty Baiboly. Nivavake reke mba hanagne herim-po naho hahavany hitory isake tie misy hirike hanoagne izay. (Asa. 5:29) Hoe reke: “Namale ty vavake nataoko ty Jehovah, le nagnomey ahy herim-po naho fahendreagne mba hanombohako fampianaragne Baiboly agnate ty 5 minitra an-dala iareo eo. Ie naho fa nihalegne raho, le nanoratse taratasy homeako ty gadra hafa maray igne.” Afake matoky tika fa hagnampe antika hahavita ty fanompoantika ty Jehovah. Mangataha herim-po naho fahendreagne ama’e manahake ty natao i Jin-hyuk.

14. Ino ty hagnampe antikagne hahavita hiatreke olagne? (Salamo 37:3, 5)

¹⁴ Mangataha fagnampeagne amy i Jehovah mba hiatreha’o ty olagne mahazo azo. Maro amantikagne ty miatreke olagne ara-batagne ndra ara-pihetseham-po. Agnisa izay ohatse ty aretegne, ty fahafateza ty longo, ty olagne misy amo o keleiagneo naho ty fagnenjehagne ndra olagne hafa. Vao mainke magnindra o olagne rehoe ka ty fisia ty arete-manjamagne naho ty aly. Avoraho amy i Jehovah ze am-po’o ao. Rehafo ama’e manahake ty  fomba irehafa’o aze amy ty ragne’o maifitse azo ze raha mahazo azo. Matokia fa tena “hagnampe azo reke.”​—Vakio ty Salamo 37:3, 5.

15. Akore ty agnampea o vavakeo antika mba hahavita “hiaretse haoreagne”? Magnomeza ohatse.

¹⁵ Hahavita ‘hiatreke haoreagne’ tika naho mivavake lognandro. (Rom. 12:12) Fanta i Jehovah ty raha iareta ty mpanompo’e. “Mijanjigne ty toreo ty mpanompo’e reke.” (Sal. 145:18, 19) Nagneke izay ty Kristie 29 taogne sady mpisava lalagne. Niazo ty aretem-bey tsy nampoizegne reke, le vata’e nikivy voka izay. Ie tafara izay, le nihai’e fa niazo ty aretem-bey natahoragne hamono aze ty rene’e. Hoe ty Kristie: “Nivavake mafe tamy i Jehovah raho mba hagnomey hery ahy hahafahako miatreke izay isan’andro. Nikezake tsy nanapake ty fahazarako ara-pagnahy raho, agnisa izay ty fivoriagne naho ty fianaragne raike.” Hoe ka reke: “Nagnampe ahy hahavita hiaretse tagnate i fotoan-tsarotsey ty vavake. Nampionogne ahy ty fahafantarako tie tagnilako eo avao ty Jehovah. Ndra tie tsy le avy le nisitragne i aretekoy, le namale ty vavake nataoko ty Jehovah le nilamigne ty saiko naho ty foko.” Lonike areke tika mba tsy hagnaligno fa “hay i Jehovah afahagne amy ty fitsapagne ty ndaty mahafoe tegna” ho aze.​—2 Pet. 2:9.

16. Nagnino tika ro mila mipay ty fagnampea i Jehovah naho te hahavita hanohetse tsapa hevetse?

¹⁶ Mangataha fagnampeagne amy i Jehovah mba hahavita hanohetse tsapa hevetse. Noho itika tsy voririke le mila mialy mafe avao mba hahatohetse ty fagniriagne hanao raty. Manao ze azo’e atao ty Satana mba hagnamafesagne ze fagniriagne amantika ao zay. Mampiasa fihisan-draty maro reke mba hanimbagne ty fomba fisaignantika. Mandoto ty saintika i fihisan-draty rey. Naho fa simba ty saintika, le izay ty va’e hitarike antika hanao fahotagne lahibey.​—Mar. 7:21-23; Jak. 1:14, 15.

17. Naho mangatake amy i Jehovah mba hahatohetse tsapa hevetse tikagne, le inogne ty raha tsy maintsy ataontikagne? (Henteo i sarey.)

 ¹⁷ Mila ty fagnampea i Jehovah tika naho te hahatohetse ty fagniriagne hanao raty. Nanoro ty fomba hanoagne izay ty Jesosy tamy i vavake modely nampianare’ey. Hoe reke: “Ko engagne ho rese ty tsapa hevetse zahay fa afaho amy i ratỳ.” (Mat. 6:13) Tena magniry hagnampe antika ty Jehovah faie mila mangatake ty fagnampea’e ka tika. Tsy maintsy manao raha mifagnarake amy ty vavake ataontikagne ka tikagne. Mila manao ze azontika atao tika mba tsy hamaky ndra hitsanogne ty heve-diso amy ty tontolo i Satana toy. (Sal. 97:10) Raha soa ty toko’e engantika hameno ty saintika. Hahavita izay tika naho mamaky naho mianatse Baiboly. Miaro ty saintika ka tika naho fa magnatreke fivoriagne naho mandrambe anjara amy ty fanompoagne. Naho manao ireo tika le mampitamà ty Jehovah fa tsy hagnenga antika hiatreke tsapa hevetse mihoatse ty zakantika.​—1 Kor. 10:12, 13.

18. Inogne ty raha mila ataontikagne iaby naho fa mivavake?

¹⁸ Mila mivavake mafe mihoatse ty amparake izay tika tsikiraidraike mba hahavita tsy hivalike amo o andro fara’e iaignantika zao. Manokàna fotoagne isan’andro mba hivavahagne amy ty fo. Tea i Jehovah naho ‘vorahentika ama’e’ amy ty alala ty vavake ‘ze raha am-pontikagne ao.’ (Sal. 62:8) Miderà i Jehovah sady misaora aze noho ty raha iaby natao’e. Mangataha fagnampeagne ama’e mba hanagne herim-po naho fa manompo. Mihalalea ama’e mba hahavita hiaretse olagne naho hahatohetse tsapa hevetse. Ko misy raha ndra ndaty enga’o hikalagne azo tsy hivavake tsy tapake amy i Jehovah. Faie, akore ty amalea i Jehovah ty vavake ataontika? Izay ty ho dinehentika amy ty lahatsoratse magnarake.