1-2. a) Ino iaby ty fagnonteneagne hodinehentikagne ato? b) Ino ty mampiseho tie tena te hagnampe antika ty Jehovah?

 MAGNAMPE antika hahavita hiatreke olagne sady hahatrea hafaleagne amy ty fanompoagne aze ty Jehovah. Akore ty fomba agnampea’e antika? Akore ty azontika agnararaotagne i fagnampeagne mey i Jehovah rey mba handrambesantika soa? Hovaleagne amy ty lahatsoratse toy o fagnonteneagne rehoe. Faie aloha ty handinehantika ireo, le izao heike ty fagnonteneagne hovaleantikagne: Tena te hagnampe antika vao ty Jehovah?

² Hagnampe antika hahatrea ty vale io ty raha nirehafe i apostoly Paoly amy ty taratasy nisorate’e hoahy o Hebreò. Hoe reke: “I Jehovah ty mpagnampe ahy, le tsy hatahotse raho. Inogne ty azo o ndatio anoegne amako?” (Heb. 13:6) Rehafe ty boke raike miomba ty Baiboly tie ty rehake tihoe “mpagnampe”, le manondro ndaty lomay mba hagnampe ty ndaty raike mipay fagnampeagne. Alao sare an-tsaigne tie igne ty Jehovah fa lomay mbamy ty ndaty azon-kaoreagne mbeo mba hagnavotse i ndatỳ. Tsy trea’o boake amy izay vao fa magniry sady vognogne hagnampe azo ty Jehovah? Ho vitantika areke ty hiaretse am-pifaleagne satria agnilantikagne eo ty Jehovah.

3. Ino iaby ty fomba telo agnampea i Jehovah antika mba hiaretse am-pifaleagne?

³ Akore ty fomba agnampea i Jehovah antika hiaretse am-pifaleagne? Mba hamaleagne izay, le andao tika hamaky ty ampaha’e amy ty boke Isaia. Maro amy ty faminaniagne nampanorate i Jehovah i Isaia ro mihatse amy ty mpanompon’Agnahare amy izao. Mateteke ka ty Isaia ro nampiasa rehake tsotra naho fa nirehake ty miomba i Jehovah. Mareho ohatse ty Isaia toko faha-​30. Trea amo o toko iohoe ao fa nampiasa fagnoharagne  fanjaka ty Isaia naho fa nirehake ty fomba agnampea i Jehovah ty mpanompo’e. Manao izay reke naho fa 1) mijanjigne soa naho mamale ty vavake ataontikagne, 2) magnomey tari-dalagne antika, 3) magnomey fitahiagne antikagne amy izao naho amy ty hoavy. Andao hodinehentikagne soa o fomba telo agnampea i Jehovah antika rehoe.

4. a) Ino ty raha nisaontsie i Jehovah tamo o Jiosy tamy ty andro Isaiao, faie ino ty raha nengà i Jehovah hiseho? b) Ino ty raha nampitamae i Jehovah o Jiosy tsy nivalikeo? (Isaia 30:18, 19)

⁴ Amy ty fanomboha ty Isaia toko faha-​30, le nisaontsy ty Jehovah tie “anake mahery loha” o Jiosio sady ‘lava manota avao.’ Hoe ka reke: “Vahoake mpigoreve iareo ... sady tsy vognogne hitsanogne ty lalà i Jehovah.” (Isaia 30:1, 9) Tsy nipaoke hitsanogne o ndaty rehoe, le nirehake ty Isaia tie henga i Jehovah ho azon-doza iareo. (Isaia 30:5, 17; Jer. 25: 8-11) Le izay vata’e ty raha niseho satria nanjare ondevo o Babilonianao iareo. Faie nisy tamo o Jiosio tsy nivalike, le nirehake hafatse magnomey fampitamagne hoahy iareo ty Isaia. Nirehake tamy iareo reke tie hahere i Jehovah an-tane iareo agne indraike iareo. (Vakio ty Isaia 30:18, 19.) Niavy eo vata’e ze raha nirehafe Isaia zay. Nafaha i Jehovah tsy ho ondevo sasa iareo. Faie taogne maro tafara ty naha ondevo iareo vaho niavy eo ze raha zay. Ty rehake tihoe “mbe mandigne avao ty Jehovah, satria te hitretré iareo”, le mampiseho tie enga i Jehovah handeha heike ty fotoagne faie tsy maintsy handrombake ty mpanompo’e tsy mivalike reke. Nindevo 70 taogne ta Babilona agne zao o Israelitao, le tafara izay iareo vaho nampoliegne a Jerosalema agne indraike. (Isaia 10:21; Jer. 29:10) Naho fa nimpoly ta tanen-draza’e agne iareo, le niova ho ranomasom-pifaleagne ty haorea iareo tamy iareo nindevoy.

5. Ino ty toky mey ty Isaia 30:19 antika?

⁵ Mampahery antika amy hinane zao ka ty rehake tihoe: “Hitretré azo reke naho fa mahaonigne azo mipay vonje.” (Isaia 30:19) Magnomey toky antika ty Isaia tie hijanjigne antika soa ty Jehovah naho fa itika mipay vonje ama’e sady hovalea’e malaky ty fihalaleantikagne. Hoe ty Isaia: “Le avy le hamale azo reke naho fa mahaonigne izay.” O rehake mampahery rehoe, le magnomey toky antika tie tena magniry hagnampe ze ndaty mipay fagnampeagne ama’e i Babantikagney. Magnampe antika hiaretse am-pifaleagne ty fahafantaragne izay.

6. Akore ty ampisehoa ty boke Isaia tie mijanjigne ty vavake anoe ty mpanompo’e tsikiraidraike ty Jehovah?

⁶ Ino ty raha rehafe o andine’e iohoe miomba ty vavake anoentika? Mijanjigne soa ty vavake anoentika tsikiraidraike ty Jehovah. Nagnino tika ro mirehake izay? Amy ty tapa’e voaloha’e amy ty Isaia toko faha-​30, le nampiasa ty rehake tihoe “iareo” ty Jehovah mba hisaontsiagne o vahoa’eo amy ty fitambara’e. Faie amy ty andine’e faha-19 reke, le nampiasa ty rehake tihoe “rehe” mba hisaontsiagne amy ty tsikiraidraike amy iareo. Izao ty nisorate Isaia: “Tsy hitagny sasa rehe”, “hitretré azo reke”, “le avy le hamale azo reke.” Rae bey hatea ty Jehovah, le tsy hisaontsy amo o ana-dahi’eo naho o anak’ampela’eo hoe izao reke tie: “Toko’e hatanjake manahake o rahalahi’ò ndra o rahavave’ò rehe.” Ireke aza mikarakara naho mijanjigne soa ty vavake ataontika tsikiraidraike.​—Sal. 116:1; Isaia 57:15.

7. Akore ty nampisongadigna Isaia naho i Jesosy fa tena ilaegne ty mivavake mateteke?

⁷ Naho rehafentika amy i Jehovah ty raha mampinekoneko antikagne, le avy le homei’e hery tika mba hahafahantika miatreke i olagney. Le naho mbe tsy afake avao i olagney, le toko’e hangatake amy i Jehovah mateteke  tikagne mba hagnomea’e hery antika hahavitantika hiaretse. Le ty vata tegna i Jehovah ty mandrisike antika hanao izay. Treantika boake amy ty raha nirehafe Isaia toy zay. Hoe reke: “Ko magnenga aze hitofa.” (Isaia 62:7) Ino ty tea izay horehafegne? Toko’e hivavake tsy tapake amy i Jehovah tika, le tsy hagnenga aze hitofa. Maniahy antika i fagnohara i Jesosy miomba ty vavake amy Lioka 11:8-10, 13 aoy o reha Isaia iohoe. Nirisihe i Jesosy tika amo o andine’e iohoe tie toko’e “ho bey fikirizagne” naho “ hangatake” fagnahy masigne “avao.” Azontika atao ka ty mangatake amy i Jehovah mba hagnomey antika toro lalagne naho fa misy fanapahan-kevetse horambesentikagne.

8. Akore ty nahatanteraha ty Isaia 30:20, 21 tamo o Jiosio?

⁸ Vakio ty Isaia 30:20, 21. Tena nimafe ty haoreagne nahazo o Jiosio naho fa natao o maramila Babilonianao arikobogne tagnate ty tao’e raike tsy tapa’e ty Jerosalema. Faie naho henteagne ty andine’e faha-20 naho 21, le nampitamà iareo ty Jehovah tie naho mibebake vaho miala amy ty raha raty fatao’e iareo, le ho voavonje. Nitovake Isaia tihoe “Mpagnanatse Bey voninahitse” ty Jehovah. Nampitamà ka ty Isaia tie hampianare i Jehovah iareo ty raha toko’e hatao iareo mba hahavy ty fanompoa iareo hankasitraha’e. Nitanterake o faminaniagne rehoe naho fa boake nafahagne tsy ondevo sasa o Jiosio. Natoro i Jehovah tie Mpagnanatse Bey Voninahitse hoahy iareo reke. Nahavita nagneregne indraike ty fivavahagne maregne iareo naho fa nagnorike ty tari-dalagne nimey i Jehovah. Sambatse tika amy hinane zao managne i Jehovah, i Mpagnanatse Bey Voninahitsey, mba ho mpagnanatse antika.

9. Ino ty fomba raike ahazoantika ty tari-dala i Jehovah amy hinane zao?

⁹ Trea amo o andine’eo fa nisy fomba roe nampisehoa Isaia fa mpiana i Jehovah tika. Voaloha’e hoe ty Isaia: “Hahatrea i Mpagnanatse Bey Voninahitsey ty maso’o.” Amo o fagnohara’e iohoe, le te hirehake ty Isaia tie mitsangagne aloha i mpiana’ey eo i Mpagnanatsey. Managne tombotsoa lahibey tika satria afake mandrambe soa amy ty fampianara i Jehovah ty amy izao. Akore ty fomba ampianara’e antika? Mampianatse antika amy ty alala ty fandamina’e reke. Tena mahafale antika ty mahazo tari-dalagne mazava boake amy i fandaminagne. Magnampe antika amy ty fotoan-tsarotse naho hiaretse am-pifaleagne ty fampianaragne azontikagne amy ty alala ty fivoriagne naho o havoriambeio, o boke aman-gazeteo, ty tele JW vaho ty maro hafa.

10. Akore ty fomba hahareizantika ty saontsy i Jehovah boake afarantikagne ao?

 ¹⁰ Mirehake fomba faharoe ampianara i Jehovah antikagne ka ty Isaia. Hoe reke: “Ho rey ty sofi’o ty saontsy boake afara’o ao.” Ohare i mpaminanỳ amy ty Mpagnanatse mandeha afara i mpiana’e rey ao ty Jehovah, le manoro iareo i lalagne aloha iareoy ao sady magnomey iareo tari-dalagne. Maharey ty fiaragnanan’Andrianagnahare boake afarantikagne ao ka tika amy hinane zao. Amy ty fomba akore? Fa ela ty nanoratagne ty Saontsin’Andrianagnahare amy Baiboly ao, mbe tsy naterake aza tika. Naho fa mamaky Baiboly areke tika, le hoe maharey ty fiaragnanan’Agnahare boake afarantikagne ao.​—Isaia 51:4.

11. Ino ty raha toko’e hataontika naho teantika ty hahavita hiaretse am-pifaleagne, le ino ty anto’e?

¹¹ Ino ty azontika atao mba handrambe soa amy ty tari-dalagne mey i Jehovah antika amy ty alala ty fandamina’e naho ty Saontsi’e? Misy raha roe nirehafe Isaia. Voaloha’e, hoe reke tie: “Intoy ty lalagne.” Faharoe, “andehano.” (Isaia 30:21) Tsy ampe ty mahafantatse i ‘lalagney’ fa mila “mandeha” ama’e eo ka tikagne. Ty Saontsy i Jehovah naho ty fagnazavagne aboa i fandaminagne ro magnampe antika hahafantatse ty raha také i Jehovah amantika. Ianarantika ka ty fomba hampiharagne ty raha ampianaregne antika. Hahavita hiaretse am-pifaleagne amy ty fanompoagne i Jehovah tika naho manao o raha roe reo. Naho mianatse sady mampihatse ze raha ianarantika avao tika vaho izay ho tahie i Jehovah.

12. Akore ty nitahia i Jehovah ty vahoa’e naho ty Isaia 30:23-26 ro henteagne?

¹² Vakio ty Isaia 30:23-26. Akore ty nahatanteraha o faminaniagne iohoe tamo o Jiosy niheregne ta tanen-draza’e agneo? Nahazo fitahiagne maro iareo ndra ara-nofo ndra ara-pagnahy. Nimey i Jehovah hanegne tsiefa iareo. Fa ty tena lahibey le tihoe, nimey i Jehovah iareo ze raha iaby nipaliae iareo mba hahavy iareo hifandrambe ama’e naho hanompo aze amy ty fomba ankasitraha’e. Mbe tsy nahazo fitahiagne maro hoe izay iareo tie taloha. Arake ty rehafe ty andine’e faha-26, le natao i Jehovah ze hahatakara iareo soa ty Saontsi’e. (Isaia 60:2) Nagnampe ty mpanompo’e mba hahavita hanompo aze avao am-pifaleagne ty fitahia i Jehovah. Nanjare nahazo hery iareo satria ‘nifalefale ty fo iareo.’​—Isaia 65:14.

13. Akore ty ahatanteraha i faminaniagne miomba ty fagneregnagne ty fivavahagne maregney ty amy izao?

¹³ Mbe mahakasike antikagne amy izao vao ty faminaniagne miomba ty nagneregna i  Jehovah ty fivavahagne maregne? Ie. Nagnino tika ro mirehake izay? Nanomboke tamy 1919, le ndaty an-tapetrisa’e ro nafahagne boake amy Babilona Lahibey ao ndra ty fivavahan-diso magneran-tane. Mbe soa mandikoatse i Tane Nampitamaegne nisy o Israelioy ty toeragne nitariha i Jehovah iareo. Nitarihe’e ho amy i paradisa ara-pagnahỳ ao iareo. (Isaia 51:3; 66:8) Ino ty atao tihoe paradisa ara-pagnahy?

14. Ino ty atao tihoe paradisa ara-pagnahy, le ia iaby ty miaigne ao amy hinane zao? (Henteo i Fagnazavagney.)

¹⁴ Niaigne tamy i paradisa ara-pagnahỳ ao o voahosotseo nanomboke tamy ty taogne 1919. b Naho fa nandeha ty fotoagne, le nilitse tamy i paradisa ara-pagnahỳ ao ka ze ndaty mitamà ty hiaigne ambone tane etoa ndra o “agnondry hafao.” Nahazo fitahiagne maro boake amy i Jehovah iareo.​—Jaona 10:16; Isaia 25:6; 65:13.

15. Aia ty misy i paradisa ara-pagnahỳ?

¹⁵ Aia ty misy o paradisa ara-pagnahy iohoe ty amy izao? Trea magneran-tane zao ty mpanompo i Jehovah. Midika zay fa misy magneran-tane ka i paradisa ara-pagnahỳ. Ndra aia ndra aia areke misy antika ambone tane etoy, le hiaigne agnate o paradisa ara-pagnahy iohoe ao tika naho mbe mafana fo manohagne ty fivavahagne maregne avao.

16. Ino ty hagnampe antika hahatrea ty hasoa i paradisa ara-pagnahỳ?

¹⁶ Naho teantika ty tsy hiala amy i paradisa ara-pagnahỳ ao, le tsy maintsy mankasitrake lognandro ty fiangonagne Kristiana magneran-tane tikagne. Manao izay tika naho fa mifantoke amy ty hasoa i paradisa ara-pagnahỳ, fa tsy amy ty tsy fahavoririha o rahalahy naho o rahavave miaigne agnate’e ao reo. (Jaona 17:20, 21) Nagnino zay ro tena ilaegne? Mareho ty ohatse toy. Maro zao ty karazan-katae treantika agn’ala agne. Mitovy amy izay ka fa isan-karaza’e ty ndaty misy amy i paradisa ara-pagnahỳ ao ndra amo o fiangonagneo eo. (Isaia 44:4; 61:3) Mila mifantoke avao amy ty hasoa i “alay” tika fa tsy amy ty raha tsy metemete  amy i “hatae” tsikiraidraike marine antikagney. Tsy toko’e hengantika hagnova ty fiheverantika ty hasoa ty fiangonagne Kristiana magneran-tane ty tsy fahavoririhantika naho ty ndaty hafa amo o fiangonagneo eo.

17. Ino ty azontika tsikiraidraike atao mba hahavy o fiangonagneo hiharo saigne avao?

¹⁷ Ino ty azontika tsikiraidraike atao mba hahavy o fiangonagneo hiharo saigne avao? Mikezake ty ho mpampilongo. (Mat. 5:9; Rom. 12:18) Vao mainke mampitombo ty hasoa i paradisa ara-pagnahỳ tika isake tie manao raha voaloha’e mba hisia ty filongoagne amo o fiangonagneo eo. Toko’e ho tadidientikagne avao fa i Jehovah ty nitaogne ty ndaty tsikiraidraike amy i paradisa ara-pagnahỳ ao mba hanompo aze. (Jaona 6:44) Alao sare an-tsaigne ty hafalea i Jehovah mahavazoho antikagne mikezake mafe mba hagnamafe ty filongoagne naho ty firaisan-tsaigne amo o mpanompo’e eo. Tena sarobily ama’e o mpanompo’e reo.​—Isaia 26:3; Hag. 2:7.

18. Ino ty raha mila saintsaignentika mateteke, le ino ty anto’e?

¹⁸ Mey i Jehovah fitahiagne tsiefa o mpanompo’eo. Akore ty azontika agnararaotagne irey? Azontika atao ty misaintsaigne ze raha ianarantika amy ty Saontsin’Agnahare ao naho amo o boke aman-gazeteo. Magnampe antika hanagne toetse kristiana ty fanoagne izay. Le ze toetse zay ka ro mandrisike antika ‘hifankatea manahake o mpirahalahio’ sady ‘hifandrambe am-po’ amy ty ndaty amo o fiangonagneo eo. (Rom. 12:10) Naho fa misaintsaigne ty fitahiagne azontikagne amy izao tikagne, le vao mainke hifandrambe maifitse amy i Jehovah. Naho fa misaintsaigne ty fitahiagne homey i Jehovah amy ty hoavy ka tika, le ho velombelogne am-pontikagne ao avao i fanantenagne hanompo aze nainai’ey. Magnampe antikagne hanompo i Jehovah am-pifaleagne ty fanoantikagne izay amy izao.

19. a) Ino ty atokisantikagne arake ty Isaia 30:18? b) Ino ty hagnampe antika hahavita hiaretse am-pifaleagne?

¹⁹ Tsy ho ela ty Jehovah le “hiongake” mba hamaragne ty tontolo raty toy. (Isaia 30:18) Matoky tika fa tsy hengà i Jehovah haharetse eo avao ty tontolo i Satana toy satria reke “Andrianagnahare ty rare’e.” (Isaia 25:9) Vognogne handigne i Jehovah tika amparake ty hiavia ty fotoagne hagnavota’e antika. Faie amparake ty hiavia izay, le tapa-kevetse tika fa tsy hanao ambanen-draha ty tombotsoa hivavake ama’e, hianatse naho hampihatse ty Saontsi’e vaho hisaintsaigne ty fitahiagne ho azontikagne. Naho manao izay tika, le hampea i Jehovah mba hahavita hiaretse am-pifaleagne amy itika manompo azey.