1. Ino ty dika tihoe ‘mandineke soa’? (2 Timoty 4:5)

 NAHO fa misy raha mahaboseke antika, le eo ty ahatreavagne tie mbe hatoky i Jehovah naho ty fandamina’e vao tika sa hivalike. Mila mandineke soa naho miambegne lognandro vaho ‘mioregne mafe amy ty finoagne’ tika naho te hahavita hiatreke izay. (Vakio ty 2 Timoty 4:5.) Mandineke soa tika naho mikezake ty ho tony avao, mieretseretse soa, sady mihevetse i olagney mitovy amy ty fomba fivazohoa i Jehovah aze. Tsy ho entem-po avao tika naho manao izay.

2. Ino ty raha hodinehentika amy ty lahatsoratse toy?

² Tamy i lahatsoratse talohay tika le nandineke olagne telo va’e hatrehentika boake amo o ndaty tsy manompo i Jehovah-o. Faie hodinehentika amy ty lahatsoratse toy ty olagne telo va’e hitsapa ty tsy fivalihantika amy i Jehovah boake amo o fiangonagneo eo. Va’e hiseho zay 1) naho fa misy mpiharo finoagne manao ty tsy rare’e amantika, 2) naho fa itika mahazo fagnitsiagne, 3) naho fa tsy mora amantika ty magnorike ty fagnovàgne boake amy i fandaminagne. Ino ty hagnampe antika handineke soa avao sady hipiteke amy i Jehovah naho ty fandamina’e naho fa miseho ty olagne hoe ireo?

3. Akore ty toko’e ho fihetsentika naho misy mpiara-manompo manao ty tsy rare’e amantika?

³ Fa nisy mpiara-manompo vao nanao ty tsy rare’e tama’o? Va’e ho ndaty managne andraikitse ohatse zay. Va’e tsy satrie i  rahalahỳ ty nanao izay. (Rom. 3:23; Jak. 3:2) Faie tena nahaboseke azo i raha natao’ey. Va’e tsy ho niazon-droro iaby aza rehe fa nandineke i raha natao’ey avao. Va’e ho nieretseretse aza rehe tie: ‘Tena fandaminan’Andrianagnahare vata’e vao ty misy ahy toy io?’ Izay ty tea i Satana hoeretserete’o. (2 Kor. 2:11) Va’e hahavy antika hiala amy i Jehovah naho ty fandamina’e ty eretseretse hoe izay. Naho mahatsapa rehe tie misy rahalahy ndra rahavave manao ty tsy rare’e ama’o, le akore ty hahavy azo hahay handineke soa naho tsy ho voafita i Satana?

4. Akore ty natao i Josefa naho fa nihara ty tsy rare’e, le ino ty lesogne azontika ianaragne boake ama’e? (Genesisy 50:19-21)

⁴ Ko le avy le boseke. Nampijalè i rahalahi’e rey ty Josefa tamy ireke mbe niajalahy. Niheje iareo ty Josefa, le nisy tamy iareo aza te hamono aze. (Gen. 37:4, 18-22) Navaro iareo ho ndevo reke tamy ty fara’e. Niatreke olagne avao ty Josefa tagnate ty 13 taogne voka ze raha zay. Azo i Josefa natao ty nieretseretse tie: ‘Tena tea ahy vata’e vao ty Jehovah?’, ndra ‘Nengà i Jehovah raho tamy ty fotoagne nilàko fagnampeagne.’ Faie tsy nanao izay ty Josefa. Tsy le avy le niboseke reke fa nitony avao. Nisy fotoagne reke afake namale fate i rahalahi’e rey, faie tsy nanao izay reke fa naneho hatea naho namela heloke iareo. (Gen. 45:4, 5) Nandineke soa reke. Tsy nifantoke tamy ty olagne nahazo aze reke, fa nifantoke tamy ty fikasà i Jehovah. (Vakio ty Genesisy 50:19-21.) Ino ty lesogne? Naho nihara ty tsy rare’e rehe, le ko le avy le boseke amy i Jehovah ndra mieretseretse tie nahafoe azo reke. Saintsaigno ty fomba nagnampea’e azo hiatreke raha sarotse. Ankoatse izay, mikezaha hamela heloke, le tsiarovo fa ty ‘hatea mandrongogne fahotagne maro.’​—1 Pet. 4:8.

5. Akore ty nampisehoa i Miqueas tie nandineke soa reke naho fa nihara ty tsy rare’e?

⁵ Dineho ty raha niaigna ty androanavi-pagnahy raike atao tihoe Miqueas b boake Amerika Atimo agne toy. Nisy androanavi-pagnahy nanao ty tsy rare’e tama’e. Hoe reke: “Mbe tsy nikivy hoe izay indraike raho. Ninekoneko raho, sady tsy niazon-droro tamy i halegney. Nitagny iaby raho satria tsy nisy raha azoko natao.” Faie nikezake nandineke soa naho nifehe ty fihetseham-po’e avao reke. Nivavake tsy tapake naho nangatake fagnahy masigne tamy i Jehovah reke mba hanagna’e hery hiaretagne. Nanao fikarohagne tamo o boke aman-gazetentikagneo ka reke mba hagnampe aze. Ino ty lesogne? Naho mahatsapa rehe tie nisy mpiara-manompo nanao ty tsy rare’e tama’o le mikezaha ho tony avao naho tsy hieretseretse raha mahakivy. Va’e tsy ho hai’o ty anto’e nahavy aze nirehake ndra nanao i rahay. Mivavaha amy i Jehovah sady angataho reke mba hagnampe azo hahatrea i olagney mitovy amy ty fomba fihevera ty hafa aze. Hahavy azo tsy ho marikarike amy i mpiara-manompoy naho hahavita hamela aze zay. (Ohab. 19:11) Tadidio fa vazoho i Jehovah i raha mahazo azoy sady hagnomey hery azo reke mba hahavita’o hiaretse.​—2 Tan. 16:9; Mpito. 5:8.

6. Nagnino ro tena ilaegne ty mitadidy tie porofo ty hatea i Jehovah o fagnitsiagneo? (Hebreo 12:5, 6, 11)

⁶ Va’e halahelo tika naho fa mahazo fagnitsiagne. Naho mifantoke amy ze raha tsapantikagne zay avao tika, le va’e hohamaivagnentika i fagnitsiagney. Va’e hieretseretse ka tika tie tsy rare’e i fagnitsiagney ndra sarotse ty mampihatse aze. Naho izay ty raha misy, le va’e tsy ho tsapantikagne tie ty hatea  i Jehovah antika o mahavy aze magnitsy antikagneo. (Vakio ty Hebreo 12: 5, 6, 11.) Naho engantika hifehe antika ty fihetseham-pontika le hohararaote i Satana zay. Tea i Satana tsy hagnorike i fagnitsiagney tika. Ty tena raty aza, le tea’e hihalavitse i Jehovah naho o fiangonagneo tika. Naho nahazo fagnitsiagne rehe, le akore ty hampisehoa’o tie mandineke soa rehe?

7. a) Arake ty atoro amo o sareo, akore ty nampiasà i Jehovah i Petera naho fa ireke nagneke hahitsy? b) Ino ty azo’o ianaragne boake amy i Petera?

⁷ Ekeo i fagnitsiagney le manoa fagnovàgne. Tsy indraike avao ty Jesosy ro nagnitsy i Petera tagnatreha o apostolio eo. (Mar. 8:33; Lioka 22:31-34) Azo antoke fa nahamegnatse i Petera zay! Faie tsy nivalike tamy i Jesosy reke. Nagneke i fagnitsiagney reke sady nandrambe lesogne boake amy ty fahadisoa’e. Ty voka’e, nivalea i Jehovah soa ty tsy fivaliha i Petera sady nimea’e andraikitse lahibey tamo o fiangonagneo eo reke. (Jaona 21:15-17; Asa. 10:24-33; 1 Pet. 1:1) Ino ty azontika ianaragne boake amy i Petera? Megnatse tika naho fa mahazo fagnitsiagne. Faie naho tsy mifantoke amy izay tika fa vognogne hanao ze fagnovàgne toko’e hatao, le handrambe soa tika naho ty ndaty hafa. Ho mora amy i Jehovah ty hampiasa antika naho manao izay tika. Ho afake hagnampe o mpiara-manompò ka tika.

8-9. Ino ty nitsapa i Bernardo naho fa ireke nahazo fagnitsiagne, faie ino ty nagnampe aze hagnitsy ty fomba fisaigna’e?

⁸ Dineho ty raha niaigna i rahalahy Bernardo boake a Mozambike agne. Natsahatse tsy ho androanavi-pagnahy reke. Ino ty raha nitsapa i Bernardo? Hoe reke: “Tena niboseke raho satria tsy niteako i fagnitsiagne nimeagne ahỳ.” Nifantoke tamy ty ho fihevera o fiangonagneo aze reke. Hoe ka reke: “Afake volagne tsiampeampe raho vaho nagneke i torohevetsey sady natoky i Jehovah naho ty fandamina’e.” Ino ty nagnampe i Bernardo hiova?

⁹ Nagnitsy ty fomba fisaigna’e ty Bernardo. Hoe reke: “Tamy iraho mbe ni-androanavi-pagnahy le nampiasa ty Hebreo 12:7 mba hagnampeagne ty hafa hahatrea tie mahasoa ty magnorike ty fitsipy i Jehovah. Faie magnontane tegna raho amy izao tie: ‘Ia ty toko’e hampihatse o andinin-teny iohoe?’ Ty mpanompo i Jehovah iaby, agnisa izay ka raho.” Nanao raha ty Bernardo mba hahavy aze hatoky i Jehovah naho ty fandamina’e indraike. Namaky Baiboly tsy tapake naho nisaintsaigne laleke ty raha  nivakie’e reke. Ndra tie niasa saigne miomba ty fihevera o fiangonagneo aze aza reke, le niarake nanompo tamy iareo avao sady nagnomey toin-drehake naho fa nivory. Nivoatendre androanavi-pagnahy ty Bernardo naho fa tafara tatoy. Naho nahazo fagnitsiagne ka rehe, le ko mifantoke loatse amy ty fihevera ty hafa azo fa ekeo i torohevetsey. Manoa fagnitsiagne naho fa avy eo. c (Ohab. 8:33; 22:4) Naho manao izay rehe, le hamale soa azo ty Jehovah, satria tsy mivalike ama’e naho amy ty fandamina’e rehe.

10. Ino ty fiovagne nitsapa ty tsy fivaliha ty ila’e tamo o Israelitao?

¹⁰ Mitsapa ty tsy fivalihantika ty fiovagne misy amy fandaminagne eo. Naho tsy mitao tikagne, le va’e hihalavitse i Jehovah. Dineho ohatse ty nivoka’e tamy ty ila’e tamo o Israelitao naho fa nisy fagnovàgne natao i Jehovah tamy ty Lalà i Mosesy. Taloha, le ty loha ty keleiagne avao ty nanao ty asa fisorognagne. Nagnoregne alitara iareo le nanao sorogne hoahy i Jehovah mba handrongonagne ty fahota ty keleia’e. (Gen. 8:21; 12:7; 26:25; 35:1, 6, 7; Joba 1:5) Faie naho fa niavy i Lalànay, le namoe ze tombotsoa zay o loha ty keleiagneo. Nanendre i Arona naho ty keleia’e ho mpisorogne ty Jehovah. Noho o fagnovàgne iohoe, le avy le nivonoegne ze loha ty keleiagne tsy agnisa ty keleia i Arona nanao ty asa fisorognagne. d (Lev. 17:3-6, 8, 9) Izay vao ty nahavy i Kora, i Datana, i Abirama naho i mpiadidy 250 rey hanohetse ty fahefà i Mosesy naho i Arona? (Nom. 16:1-3) Tsy haintika zay. Faie ndra inogn’inogne anto’e, le nivalike tamy i Jehovah ty Kora naho i ndaty niarake tama’e rey. Naho mitsapa ty tsy fivaliha’o ty fagnovàgne misy amy fandaminagne eo, le ino ty toko’e hatao’o?

11. Ino ty azontika ianaragne boake amo o Levita Kehatitao?

¹¹ Tohagno ze fiovagne misy amy fandaminagne eo. Tamo o Israelitao nanao lia tam-patrambey agney, le nanagne andraikitse tena niambake o Kehatitao. Isake tie nifindra o Israelitao, le o Kehatitao ty ninday i vata misy i fifagnekeagney taloha o Israelitao eo. (Nom. 3:29, 31; 10:33; Jos. 3:2-4) Tombotsoa miambake zay! Faie niova ze raha zay naho fa niavy tamy i Tane Nampitamaegney agne iareo. Tsy nafindrafindra toeragne sasa i Vatay. Tamy ty andro i Solomona Mpanjaka, le tinendre ho mpihira ty ila’e tamo o Kehatitao, ty ila’e niambegne vavahady, le ty ila’e niandraikitse ty fagnajariagne entagne. (1 Tan. 6:31-33; 26:1, 24) Faie tsy tantarae ty Baiboly tie nangatake asa miambake o Kehatitao satria nanagne asa miambake tie taloha. Ino ty lesogne ho antika? Tohagno ze fagnovàgne misy amy fandaminagne eo ndra tie misy voka’e amy ty fanendreagne azo amy izao aza zay. Mikezaha ho fale amy ty fanendreagne azo’o amy izao. Tadidio fa tsy o fanendreagneo ro mahavy azo ho sarobily amy i Jehovah fa ty fankatoava’o aze.​—1 Sam. 15:22.

12. Ino ty nitsapa i Zaina naho fa ireke nahazo fanendreagne vaovao?

¹² Dineho ty raha niaigna i rahavave Zaina. Nanompo tamy Betela tao reke tagnate ty 23 taogne, faie tinendre hanompo amy faritane ey. Hoe reke: “Tena nimafe tamako i fanendreagne vaovaoy. Nahatsapa ho tsy misy  dika’e raho sady nagnontane tegna tie: ‘Ino ty raha tsy mete nataoko?’” Nampalahelo fa mbe nagnindra ty raha nitsapa’e ka ty ila’e amy ty mpiara-manompo tamy i fiangonagney eo. Hoe iareo: “Naho nanao soa ty asa’o rehe, le tsy ho nafahagne tamy i Betela ao.” Nisy fotoagne ty Zaina tena nalahelo le nitagny avao isan-kalegne. Faie hoe reke: “Nikezake natoky i fandaminagne naho ty hatea i Jehovah ahy avao raho.” Ino ty nagnampe i Zaina handineke soa avao?

13. Ino ty natao i Zaina mba hahavy aze tsy ho kivy sasa?

¹³ Nivita i Zaina ty nandrese ty hakivia’e. Akore ty nahavità’e izay? Namaky lahatsoratse mirehake i olagne nahazo azey tamo o boke aman-gazetentikagneo ao reke. Tena nagnampe aze ty lahatsoratse amy ty Tilikambo Fiambenana 1 Febroary 2021 manao tihoe “Afaka Mandresy ny Fahakiviana Ianao!” Rehafe o lahatsoratse iohoe fa nikivy ty Marka mpanoratse Baiboly naho fa nahazo fanendreagne vaovao. Hoe ty Zaina: “Tena nagnampe ahy tsy ho kivy ty modely soa i Marka.” Tsy nivibìke ty Zaina fa nifandrambe tamo o mpiara-manompò avao. Nikezake ho falefale avao ka reke. Tsapa’e tie mampiasa ty fagnahi’e masigne ty Jehovah mba hitariha’e ty fandaminagne sady tena mikarakara aze ka o rahalahy nitendre’e hitarikeo. Nitaka’e ka tie tsy maintsy manao ze fara’e soa vita’e ty fandaminagne mba hahavitagne ty asa i Jehovah.

14. Ino ty fagnovàgne nimafe tamy i Vlado, faie ino ty nagnampe aze?

¹⁴ Androanavi-pagnahy 73 taogne a Slovania agne ty Vlado. Natambatse tamy ty fiangonagne hafa ty fiangona iareo, le tsy nampiasaegne i Anjomba Fanjakagne nivoria iareoy. Tena tsy nimora tama’e ty niatreke izay. Hoe reke: “Tena tsy niazoko tie nagnino i Anjomba i Fanjakagne tena soay ro tsy nampiasaegne sasa. Tena niboseke raho satria vaho tsiela i Anjombay ro nihavaozegne. Mpandrafitse raho, le nisy tamy ty raha nampiasaegne tao, iraho ty namboatse aze. Maro ka ty fagnovàgne nisy le tsy nimora tama’ay mpitory bey taogne ty nagnorike izay.” Ino ty nagnampe i Vlado hanohagne i fagnovàgne rey? Hoe reke: “Mahazo fitahiagne avao tika naho fa magnorike ze fagnovàgne misy amy fandamina i Jehovah eo. Magnampe antika ho vognogne amy ty fagnovàgne lahibey amy ty hoavy ty fanoagne izay.” Natambatse amy ty fiangonagne hafa vao ty  fiangonagne misy azo, sa nahazo fanendreagne vaovao rehe le tsy mora ama’o ty miatreke aze? Matokia fa taka i Jehovah ty raha tsapa’o. Naho mikezake manohagne i fagnovàgne rey avao rehe sady tsy mivalike amy i Jehovah naho ty fandamina’e, le hahazo fitahiagne.​—Sal. 18:25.

15. Akore ty azontika ampisehoagne tie mandineke soa tika naho fa miatreke olagne amo o fiangonagneo eo?

¹⁵ Fa marine ho rava ty tontolo toy, le ampoizegne tie hisy olagne hatrehentika amo o fiangonagneo eo. Va’e hitsapa ty tsy fivalihantika amy i Jehovah o olagne rehoe. Toko’e handineke soa avao areke tika. Ko le avy le boseke naho mahatsapa rehe tie misy mpiara-manompo nanao ty tsy rare’e tama’o. Naho nahazo fagnitsiagne ka rehe, le ko mifantoke loatse amy ty raha tsapa’o, fa ekeo i torohevetsey le manoa fagnovàgne. Naho misy voka’e ama’o ty fagnovàgne misy amy fandaminagne eo, le ekeo i fagnovàgne rey sady ankatoavo ze toromareke vaovao.

16. Akore ty hahavy azo hatoky i Jehovah naho ty fandamina’e avao?

¹⁶ Afake ty hatoky i Jehovah naho ty fandamina’e avao rehe ndra tie misy raha mitsapa ty tsy fivaliha’o aza. Mba hahavità’o izay, le mila mandineke soa avao rehe. Ty dika izay, mikezake ho tony avao naho mieretseretse soa vaho hitovy fomba fihevetse amy i Jehovah. Mikezaha hianatse naho hisaintsaigne ty tantara o ndaty amy Baiboly ao, i niatreke olagne mitovy amy ty olagne mahazo azoy. Mangataha fagnampeagne amy i Jehovah. Ko mivibìke fa miaraha amo o fiangonagneo avao. Ndra inogn’inogne ty raha miseho, le tsy ho vita i Satana ty hampisarake antika amy i Jehovah naho ty fandamina’e.​—Jak. 4:7.