1. Nagnino tika ro afake miana-draha boake amo o ndaty fa antetseo?

 MILA tari-dalagne tika iaby naho te handrambe fanapahan-kevetse soa. Boake amo o androanavi-pagnahio naho o Kristiana matotseo ty ankamaroa ty tari-dalagne azontika. Ndra tie fa antetse noho itika aza iareo, le tsy toko’e hieretseretse tika tie fa lany date ty toroheve iareo. Teà i Jehovah hiana-draha boake amo o antetseo tika. Fa ela niaignagne iareo, le managne fahaiagne, fahalalagne naho fahendreagne.​—Joba 12:12.

2. Ino ty hodinehentika ato?

² Tamy ty andro ty Baiboly, le nampiasa ndaty fa antetse tsy nivalike ty Jehovah mba hampahery naho hitari-dalagne o vahoa’eo. Agnisa izay ohatse ty Mosesy, i Davida naho i apostoly Jaona. Nivelogne tamy ty fotoagne sambe hafa iareo sady tsy nitovy ty raha niaigna iareo. Faie taloha kede ty nimateza iareo, le nagnomey torohevetse feno fahendreagne o tanorao iareo. Sambe nagnasongadigne ty hasarobily ty fankatoavagne an’Andrianagnahare o lahilahy rehoe. Nampanorate i Jehovah amy Baiboly ao ty rehake feno fahendreagne nirehafe iareo mba handrambesantika fianaragne. Ndra mbe tanora tika ndra fa bey, le handrambe soa naho mandineke i toroheve iareo rey. (Rom. 15:4; 2 Tim. 3:16) Amy ty lahatsoratse toy tika, le handineke ty hafatse fara’e nirehafe o lahilahy telo rehoe sady hagnente ty lesogne azontika ianaragne boake amy izay.

‘HO LAVA HAVELOGNE REHE’

3. Inogne iaby ty fanompoagne natao i Mosesy?

³ Nanokagne tanterake ty fiaigna’e hoahy i Jehovah ty Mosesy. Ni-mpaminany reke, ni-mpitsara, ni-mpitarike vaho ni-mpanoratse.  Maro ty raha nianara i Mosesy boake amy ireo. Nitarike o Israelitao niala tamy ty fagnandevozagne ta Ejipta agne reke sady nahatrea maso ty fahagagagne maro natao i Jehovah. Ireke ty nanoratse i boke dime voaloha’e amy Baiboly ao rey naho ty Salamo 90. Va’e ho ireke ka ty nanoratse ty Salamo 91 naho ty boke i Joba.

4. Ia ty nampahereze i Mosesy, le ino ty anto’e?

⁴ Namory o Israelitao ty Mosesy taloha kede ty nimateza’e, tamy tie ireke ni-120 taogne, le nitiahive’e iareo ty raha natao i Jehovah hoahy iareo. Taogne maro taloha izay, le nisy tamo o Israelitao nahatrea ty fahagagagne natao i Jehovah naho ty nagnasazea’e o Ejipsianao. (Eks. 7:3, 4) Nandeha amy i Riake Mena nizara roey teo iareo sady nahatrea ty nanjamana i Jehovah i tafy i Farao rey. (Eks. 14:29-31) Niaro naho nikarakara iareo ka ty Jehovah tam-patrambey agne. (Deot. 8:3, 4) Kede sisa, le hilitse amy i tane nampitamaegney ao i Israelita rey. a Nagnararaotse nampahery iareo areke ty Mosesy taloha ty himateza’e.

5. Ino ty toky nimea i Mosesy o Israelitao amy i hafatse fara’e nirehafe’e amy Deoteronomia 30:19, 20 aoy?

⁵ Ino ty nirehafe i Mosesy? (Vakio ty Deoteronomia 30:19, 20.) Naniahy o Israelitao reke tie, managne hoavy tena fanjaka iareo. Noho ty fitahia i Jehovah, le afake ty hiaigne amy i tane nampitamae’ey ao agnate ty fotoagne lava iareo. Fanjaka sady mahavokatse o tane iohoe! Hoe ty Mosesy tamy iareo: ‘Hahazo tanàgne bey naho tena soa tsy namboare’o rehe. Hahazo tragno feno raha soa isan-karaza’e tsy nirokafa’o ka rehe, vovogne famorian-drano tsy nihalie’o, tanem-boaloboke tsy nitongise’o vaho hatae oliva tsy nambole’o.’​—Deot. 6:10, 11.

6. Nagnino ty Andrianagnahare ro nagnenga o firenena hafao handrese o Israelio?

⁶ Nampitao o Israelitao ka ty Mosesy. Mba hahafaha iareo hiaigne amy i tane mahavokatsey ao avao, le mila mankatò ty lily i Jehovah iareo. Nandrisike iareo ty Mosesy mba ‘hifily ty fiaignagne,’ le hankatò i Jehovah sady ‘hipiteke ama’e.’ Faie ndra nandietse i Jehovah o Israelitao. Noho izay, le nenga i Jehovah handrese naho hanao sese-tane iareo o Asirianao. Nenga’e hanao izay ka o Babilonianao tafara tatoy.​—2 Mpanj. 17:6-8, 13, 14; 2 Tan. 36:15-17, 20.

7. Ino ty azontika ianaragne boake amy i raha nirehafe i Mosesỳ? (Henteo i sarey.)

⁷ Ino ty lesogne ho antika? Magnavotse ty fiaintika ty fankatoavagne. Manahake i Israelita fa narine hilitse i Tane Nampitamaegneỳ, le fa marine hilitse amy i tontolo vaovaoy ao ka tika. Tsy ho ela le ho paradisa indraike ty tane toy. (Isaia 35:1; Lioka 23:43) Tsy ho eo sasa ty Devoly naho o demonia’eo tie amy izay. (Apok. 20:2, 3) Tsy hisy fivavahan-diso hampianatse vande miomba i Jehovah sasa. (Apok. 17:16) Tsy hisy manam-pahefagne hampijale ty ndaty ambane fahefa’e sasa tie amy izay. (Apok. 19:19, 20) Tsy hisy hampiarotegne ka ty amy i paradisay ao. (Sl 37:10, 11) Sambe hankatò ty lalà i Jehovah iaby ty ndaty magnenen-tane, le hiharo saigne naho hiadagne. Hifankatea naho hifampatoky ka iareo. (Isaia 11:9) Fanjaka an’izao! Tsy izay avao fa ho afake hiaigne nainai’e amy i paradisay ao tika naho mankatò i Jehovah, fa tsy tihoe hiaigne an-jato’e taogne avao.​—Sal. 37:29; Jaona 3:16.

8. Nagnino i fampitamagne fiaignagne nainai’ey ro nagnampe ty misionera raike? (Joda 20, 21)

 ⁸ Naho manao an-tsaigne avao i fampitamàn’Agnahare havelogne nainai’ey tika, le tsy hivalike ama’e ndra inogn’ino raha sarotse va’e hatrehentikagne. (Vakio ty Joda 20, 21.) Hagnampe antika hahavita handrese ty fahalemeantika ka o fampitamagne iohoeke. Misy rahalahy raike zay ni-misionera tan’Afrika agne tagnate ty tao’e maro. Mateteke niatreke tsapa hevetse hanao raha tsy mampifale i Jehovah reke. Hoe reke: “Fantako fa tsy ho afake hiaigne amy i paradisay ao raho naho tsy mankatò i Jehovah. Vao mainke tapa-kevetse ty hialy mafe areke raho, le nivavake mateteke amy i Jehovah ty miomba izay. Malio ty feo ty fieretseretako tie amy izao.”

“HO METE SOA IABY ZE RAHA ATAO’O”

9. Ino ty raha sarotse natrehe i Davida tamy ty fiaigna’e?

⁹ Ni-mpanjaka ty Davida, ni-mpihira, ni-mpanao poezỳ, ni-maramila, vaho ni-mpaminany. Niatreke raha sarotse maro ka reke. Nietake avao reke tagnate ty taogne maro satria nite hamono aze ty Saoly Mpanjaka. Naho fa nanomboke nanjaka reke, le nilay indraike mba hagnavotse ty fiai’e, tamy i Absaloma ana-dahi’e nagnandragne nitavagne i fitondra’eỳ. Faie ndra tie niatreke raha sarotse naho nanao fahotagne lahibey aza ty Davida, le mbe nanohy nanompo an’Agnahare avao amparake ty nimateza’e. Hoe ty Jehovah miomba aze: “Lahilahy teà ty foko reke.” Fagneva ty horihegne areke ty torohevetse nimea i Davida!​—Asa. 13:22; 1 Mpanj. 15:5.

10. Nagnino ty Davida ro nanoro hevetse i Solomona, i ana-dahi’e hisolo azey?

¹⁰ Dineho ohatse ty torohevetse nimea i Davida i Solomona ana-dahi’e, i mpanjaka handimbe azey. I Solomona ty nifilie i Jehovah mba hagnoregne tempoly hanompoa o ndatio Aze. (1 Tan. 22:5) Faie hiatreke raha sarotse ty Solomona. Ino areke ty nirehafe i Davida tama’e? Andao hohenteantika zay.

11. Arake ty 1 Mpanjaka 2:2, 3, ino ty toky nimea i Davida i Solomona, le ino ty magnaporofo fa tena maregne ty raha nirehafe’e? (Henteo i sarey.)

¹¹ Inogne ty nirehafe i Davida? (Vakio ty 1 Mpanjaka 2:2, 3.) Nirehake tamy i ana-dahi’ey ty Davida tie naho mankatò i Jehovah reke, le ho mete soa iaby ze raha atao’e. Nimete soa vata’e ty raha natao i Solomona tagnate ty taogne maro. (1 Tan. 29:23-25) Nahavita nagnamboatse tempoly fanjaka naho nanoratse ty boke ila’e amy Baiboly ao reke. Misy boke hafa amy Baiboly ao ka ahatreavagne ty raha nirehafe’e. Nalaza ho nanam-pahendreagne naho nanan-karena ka reke. (1 Mpanj. 4:34) Faie fa nirehake ty Davida tie, naho mankatò an’Agnahare avao ty Solomona vaho izay ho mete soa iaby ze raha atao’e. Mampalahelo fa ndra nanompo andrianagnahare hafa  reke naho fa tafara tatoy. Nanjare tsy nankasitrake aze ty Jehovah, le tsy nagnomey aze fahendreagne sasa mba hahafaha’e minday o vahoakeo aman-kasoa fagnahy naho amy ty rare’e.​—1 Mpanj. 11:9, 10; 12:4.

12. Ino ty azontika ianaragne boake amy i raha nirehafe i Daviday?

¹² Ino ty lesogne ho antika? Ahazoagne fitahiagne naho fagnampeagne boake amy i Jehovah ty fankatoavagne. (Sal. 1:1-3) Maregne fa tsy nampitamà ty Jehovah tie, homea’e harena naho voninahitse manahake i Solomona tika. Faie naho mankatò aze tika, le homea’e tari-dalagne naho fahendreagne mba hahaiantika handrambe fanapahan-kevetse soa. (Ohab. 2:6, 7; Jak. 1:5) Afake magnampe antika handrambe fanapahan-kevetse soa miomba ty asa, fianaragne, vola vaho fihisagne ty tari-dala i Jehovah. Hiaro ty fifandrambesantika ama’e naho hahavy antika hahazo i fiaignagne nainai’ey ty fagnorihagne ty toroheve’e. (Ohab. 2:10, 11) Hifandrambe soa ka tika sady ho sambatse ty keleiantika.

13. Ino ty nagnampe i Carmen handrambe fanapahan-kevetse soa?

¹³ Nieretseretse ty Carmen, mitoboke a Mozambike agne tie, ty fanoagne fianaragne ambone ty tena mahasambatse. Nianatse ho mpamboatse tragno tamy oniverisite ey areke reke. Izao ty nisorate’e: “Tena niteako ty raha nianarako faie nitake fotoagne naho hery zay. An-dakilasy agne avao raho manomboke amy 7:30 maraindraigne hatrake amy 6:00 hariva. Nanjare nisarotse tamako ty nivory sady nanomboke nihegne ka ty fifandrambesako amy i Jehovah. Nahatsapa raho tagnateko laleke agne tie nanompo tompo roe.” (Mat. 6:24) Nivavake miomba ze raha niaigna’e zay reke sady nanao fikarohagne tamo o boke naho o gazetentikagneo. Hoe ka reke: “Tafara ty nahazoako torohevetse soa boake amo o androanavi-pagnahio naho i reneko, le nitapa-kevetse ty hiala amy oniverisite ey raho mba hanompo i Jehovah marain-tsy hariva. Izay ty nagnampe ahy handrambe fanapahan-kevetse soa sady tsy nanegnenako tamy ty fiaignako.”

14. Ino ty hevetse lahibey amy ty raha nirehafe i Mosesy naho i Davida?

¹⁴ Tena niteà i Mosesy naho i Davida ty Jehovah sady nifanta iareo fa tena lahibey ty fankatoavagne aze. Taloha ty nimateza iareo, le nandrisike ty hafa iareo mba hipiteke mafe  amy i Jehovah manahake ty natao iareo. Sambe nampitao ka iareo tie naho mivalike amy i Jehovah ty ndaty raike, le hanjare tsy ho ragne’e sasa ndra tsy hotahie’e. Mbe sarobily amantikagne avao ty torohevetse nimea iareo hatrake amy izao. Taonjato maro tafara tatoy, le nisy mpanompo i Jehovah hafa ka nagnasongadigne ty maha lahibey ty tsy fivalihagne aman’Agnahare.

‘HAFALEAGNE TSY MISY MANDIKOATSE AZE’

15. Ino ty raha natao i apostoly Jaona tamy ty fiaigna’e?

¹⁵ Apostoly tena niteà i Jesosy Kristy ty Jaona. (Mat. 10:2; Jaona 19:26) Tagnate ty fotoagne nanompoa i Jesosy tan-tane etoy, le niara-niasa tama’e ty Jaona, nahatrea maso ty fahagagagne natao’e sady tsy nivalike tama’e. Teo reke tamy i Jesosy nisalaregney sady nahatrea aze ka tafara ty namelomagne aze tamy ty mate. Nitrea’e ka ty nitomboa ty fiangonagne Kristiana. Nilava havelogne ka ty Jaona, le nitrea’e soa ty nitoriagne i talily soay “tamy ze kila raha finorogne ambane i lagnitsey etoy.”​—Kol. 1:23.

16. Ia iaby ty nandrambe soa boake amy i taratasy nisorate i Jaonay?

¹⁶ Naho fa niantetse ty Jaona, le nahazo tombotsoa hanoratse boke tena mahaliagne, zane hoe ty boke Apokalypsy. (Apok. 1:1) Nanoratse filazantsara minday ty agnara’e ka reke sady nanoratse taratasy telo tokavegne tihoe Jaona voaloha’e, faharoe naho fahatelo tie amy izao. Nisorate’e hoahy ty Kristiana tsy nivalike raike atao tihoe Gaio i taratasy fahateloy. Natao i Jaona sahala amy ty ana’e ara-pagnahy o lahilahy iohoe. (3 Jaona 1) Faie azo antoke fa maro ty Kristiana natao i Jaona hoe izay fa tsy ireke avao. Mbe mampahery ty mpanonjohy ty lia i Jesosy avao hatrake amy izao ty raha nisorate o lahilahy fa antetse tsy nivalike iohoe.

17. Arake ty 3 Jaona 4, ino ty tena mahafale?

¹⁷ Ino ty nisorate i Jaona? (Vakio ty 3 Jaona 4.) Nanoratse ty Jaona tie, ahazoagne fifaleagne ty fankatoavagne an’Agnahare. Tamy i Jaona nanoratse i taratasi’e fahateloy, le nisy ndaty ila’e nampiparitake fampianaran-diso niterake fisaratsarahagne. Faie nisy Kristiana ila’e ‘nagnorike ty hamaregnagne’ avao. ‘Nankatò ty lily’ i Jehovah iareo. (2 Jaona 4, 6) Tsy tihoe nahafale i Jaona avao ty tsy fivaliha o Kristiana rehoe fa nahafale i Jehovah ka.​—Ohab. 27:11.

18. Ino ty azontika ianaragne boake amy i raha nirehafe i Jaonay?

¹⁸ Ino ty lesogne ho antika? Ahazoagne fifaleagne  ty tsy fivalihagne. (1 Jaona 5:3) Mahafale antika ohatse ty mahafantatse tie, mampifale i Jehovah tika. Fale zao reke mahavazoho antika mandietse tsapa hevetse amy ty tontolo toy eto sady magneke ty hamaregnagne. (Ohab. 23:15) Fale ka ty anjely an-dagnitse agne naho fa mahatrea izay. (Lioka 15:10) Mahafale antika ka ty mahatrea rahalahy naho rahavave tsy mivalike, ndra tie miatreke fanoheragne ndra tsapa hevetse hanao raty aza. (2 Tes. 1:4) Naho fa ho ringanegne ty tontolo i Satana toy, le ho fale tika satria nahavita tsy nivalike tamy i Jehovah.

19. Inogne ty nirehafe ty rahavave raike atao tihoe Rachel miomba ty fampianaragne ty hamaregnagne ty hafa? (Henteo i sarey.)

¹⁹ Fale tika naho fa mirehake i hamaregnagney amy ty hafa. Nitsapa i Rachel, mitoboke amy ty Repoblika Dominikana agne, fa tena tombotsoa lahibey ty mampianatse o ndatio ty miomba i Jehovah Andrianagnahare. Nagnampe ndaty sambe hafa reke mba hanompo i Jehovah. Hoe reke: “Tsy haiko ty fomba hirehafako ty hafaleagne tsapako naho fa mahatrea ty ndaty ampianareko manjare tea i Jehovah naho miantehetse ama’e vaho magnova ty fiaigna’e mba hampifaleagne aze. Bey lavitse mandikoatse ty kezake mafe ndra ty sorogne nataoko mba hampianaragne iareo zay.”

TY SOA AZO BOAKE AMY I HAFATSE FARA’E NIREHAFE I LAHILAHY TSY NIVALIKE REỲ

20. Ino ty raha itovizantika amy i Mosesy, i Davida naho i Jaona?

²⁰ Tsy mitovy amy ty raha iaignantika amy izao ty raha nisy tamy ty andro i Mosesy, i Davida naho i Jaona. Faie maro ty raha itovizantika amy iareo. Nanompo i Andrianagnahare maregney manahake antika ohatse iareo. Mivavake amy i Jehovah naho miantehetse ama’e vaho mipay ty tari-dala’e manahake iareo ka tika. Matoky manahake o lahilahy fa antetse reo tika tie, mitahy ze mankatò aze ty Jehovah.

21. Ino ty fitahiagne mandigne ze magnorike ty torohevetse nimea i Mosesy, i Davida vaho i Jaona?

²¹ Lonike areke tika hagnorike ty torohevetse boake amo o lahilahy fa antetse reo, le hankatò ty lily i Jehovah. Hagnampe naho hitahy antika ty Jehovah naho mankatò aze tika. Tsy izay avao fa ‘ho lava havelogne tika,’ zane hoe hiaigne nainai’e. (Deot. 30:20) Ho fale ka tika naho mampifale i Raentika an-dagnitse agney sady homea’e valesoa mihoatse ty nieretseretentika.​—Efes. 3:20.