1-2. Inogne ty asa atao o androanavi-pagnahio?

 NAHO fa mpagnampe amy ty fiangonagne tagnate ty fotoagne elaela rehe, le soa ka naho mikezake hahafeno fepetse mba ho androanavi-pagnahy. Tea’o vao ty hanao ze “asa soa” zay?​—1 Tim. 3:1.

² Inogne ty asa atao o androanavi-pagnahio? Magnomey modely amy ty asa fitoriagne, manao ty asa ty mpiarake, mampianatse naho mampahery o fiangonagneo amy ty reha’e naho ty atao’e. Rare’e areke naho atao ty Baiboly tihoe “lahilahy natao fagnomezagne” o androanavi-pagnahy miasa mafe reo.​—Efes. 4:8.

3. Akore ty hahavy ty rahalahy raike ho androanavi-pagnahy? (1 Timoty 3:1-7; Titosy 1:5-9)

³ Akore ty hahavy ty rahalahy raike ho androanavi-pagnahy? Tsy tihoe naho manam-pahaiagne ty rahalahy raike, le ho androanavi-pagnahy. Maregne fa naho te hovoarae amy ty asa raike ty ndaty raike, le tsy maintsy managne ty fahaiagne paliave i mpampiasay. Faie tsy hoe izay ty fanendreagne androanavi-pagnahy. Naho te ho androanavi-pagnahy rehe, le tsy ampe tihoe mahay mampianatse. Mila mahafeno i fepetse také ty Soratse Masigne amy ty androanavi-pagnahy, rehafegne amy 1 Timoty 3:1-7 naho Titosy 1:5-9 aoy rehe. (Vakio.) Intoa ty ila’e amy i fepetse rey: Managne laza soa agnivo ty fiangonagne eo naho ivela’e agne, loha ty keleiagne modely vaho vognogne hanompo o fiangonagneo.

 MANAGNE LAZA SOA

4. Ino ty dika tihoe “tsy misy tsiko’e”?

⁴ Naho te ho androanavi-pagnahy rehe, le tsy maintsy ndaty “tsy misy tsiko’e,” zane hoe managne laza soa amo o fiangonagneo eo noho ty toetse soa anagna’o. Fagnampe izay, le toko’e “hanagne laza soa amy ty ndaty ivela’e agne” ka rehe. Maregne fa va’e hitsaratsara ty raha inoa’o o ndaty tsy mpinò, faie toko’e ho ndaty manao ty maregne naho soa findesam-batagne ty fahafantara iareo azo. (Dan. 6:4, 5) Dineho zao: ‘Managne laza soa amo o fiangonagneo eo naho amy ty ndaty ivela’e agne vao raho?’

5. Akore ty ampisehoa’o tie “tea ty soa” rehe?

⁵ Naho ohatse rehe “tea ty soa,” le hipay ty toetse soa ty hafa sady hidera iareo. Mahafale azo ka ty manao soa amy ty hafa mandikoatse ty toko’e ho natao’o. (1 Tes. 2:8) Nagnino ro tena ilae o androanavi-pagnahio tihoe “tea ty soa”? Satria izay ty hagnampe iareo ho fale naho fa mampiasa ty fotoa iareo mba hagnampeagne o rahalahy naho o rahavaveo. Hahafale iareo ka ty hanao ty andraiky iareo naho managne o toetse iohoe iareo. (1 Pet. 5:1-3) Maregne fa asa mafe reo faie tena mahafale ty magnampe ty hafa.​—Asa. 20:35.

6. Ino ty dika tihoe “tea mandrambe ambahiny”? (Hebreo 13:2, 16; henteo i sarey.)

⁶ Atoro’o tie “tea mandrambe ambahiny” rehe naho manao soa amy ty hafa, agnisa izay ty ndaty tsy mpiragnetse maifitse ama’o. (1 Pet. 4:9) Misy diksionera ara-baiboly raike zay mirehake fa ty ndaty raike tea mandrambe ambahiny, le soa fagnahy ndra tie amy ty ndaty tsy fanta’e aza. Mahafale aze ka ty manasa iareo ho an-tragno’e agne. Dineho areke zao: ‘Malaza ho tea mandrambe ambahiny vao raho?’ (Vakio ty Hebreo 13:2, 16.) Ty ndaty tea mandrambe ambahiny, le soa fagnahy amy ze kila ndaty. Agnisa izay ty mahantra, ty mpizaka mpitilike naho ty mpiandraikitse faritse.​—Gen. 18:2-8; Ohab. 3:27; Lioka 14:13, 14; Asa. 16:15; Rom. 12:13.

7. Akore ty ampisehoa ty androanavi-pagnahy raike tie “tsy tea vola” reke?

⁷ “Tsy tea vola.” Midika zay tie tsy ty vola naho ty fanagnagne ty raha tena lahibey ama’o. I Fanjakagney ty atao’o voalohan-draha amy ty fiaigna’o ndra manan-draha rehe ndra mahantra. (Mat. 6:33) Ampiasae’o  mba hanompoagne i Jehovah, hikarakaragne ty keleia’o vaho hanompoagne o fiangonagneo ka ty fotoa’o, ty heri’o naho ty fanagna’o. (Mat. 6:24; 1 Jaona 2:15-17) Dineho zao: ‘Akore ty fiheverako o volao? Mionogne amy ze raha tena ilaegne vao raho sa mifantoke amy ty fipaliavam-bola vaho ty fampitomboagne harena?’​—1 Tim. 6:6, 17-19.

8. Akore iaby ty fomba ampisehoa’o tie ‘mahay manahatsahatse amy ze raha fanoe’o’ rehe sady “mahafehe tegna”?

⁸ Naho ‘mahay manahatsahatse amy ze raha fanoe’o’ rehe sady “mahafehe tegna,” le tsy hanao raha tafahoatse amy ty fiaigna’o. Tsy hihinagne ndra hinogne tafahoatse ohatse rehe sady hanao fisikinagne naho pozy mete soa vaho hifily soa ty fihisagne hanoe’o. Tsy mitsikombe ty fomba fiaigna ty ndaty tsy manompo i Jehovah ka rehe. (Lioka 21:34; Jak. 4:4) Tony avao rehe ndra tie misy ndaty mitsovotsovoke azo aza. Tsy “mamo lava” ndra mpinon-toake ty fahafantara o ndatio azo. Dineho zao: ‘Trea amy ty fomba fiaignako vao fa mahay manahatsahatse amy ze raha fanoeko raho sady mahafehe tegna?’

9. Ino ty tafilitse amy tihoe “misaigne soa” naho tihoe “tea filaminagne”?

⁹ Naho “misaigne soa” rehe, le hamantatse ty raha rehafe ty Baiboly miomba ty raha hatao’o. Handrambe fanapahan-kevetse soa rehe naho manao izay satria nandineke soa ty toroheve ty Baiboly. Tsy le avy le memeke hanapa-kevetse ka rehe, fa mipay fagnazavagne ampe soa hey hagnampe azo. (Ohab. 18:13) Voka’e, handrambe fanapahan-kevetse mifagnarake amy ty fomba fiheve i Jehovah rehe. Naho “tea filaminagne” rehe, le hanao raha milamigne soa sady hagnaja fotoagne. Ndaty azo atokisagne sady tea magnorike toromareke ty hahafantara o ndatio azo tie amy izay. Hanagne laza soa rehe naho mikezake hanagne i toetse teo iaby rey. Andao ka hodinehentikagne ty toetse rehafe ty Baiboly fa toko’e hanagna ty androanavi-pagnahy raike, mba hahavy aze ho loha ty keleiagne modely.

LOHA TY KELEIAGNE MODELY

10. Akore ty atao ty loha ty keleiagne “mahay minday soa ty keleia’e”?

¹⁰ Misy voka’e amy ty fahafenoa’o fepetse ho androanavi-pagnahy, ty laza ty keleia’o naho lahilahy manambaly rehe. Mila ‘mahay minday soa ty keleia’o’ areke rehe. Toko’e halaza ho bey hatea naho loha ty keleiagne mandrambe andraikitse rehe. Tafilitse amy izay tihoe mitarike fotoam-pivavaha ty keleiagne, magnampe iareo hagnatreke fivoriagne naho hanao ze fara’e soa amy ty fanompoagne. Nagnino ro tena lahibey ty fanoagne ireo? Hoe ty apostoly Paoly: “Naho misy lahilahy tsy mahay minday ty keleia’e, ho hai’e vao ty hikarakara ty fiangonan’Andrianagnahare?”​—1 Tim. 3:5.

11-12. Nagnino ro misy voka’e amy ty fahafenoa ty loha ty keleiagne raike fepetse ty findesam-bata ty keleia’e? (Henteo i sarey.)

¹¹ Naho rae rehe, le toko’e ‘hankatò sady hiasy’ azo ty ana’o tsy ampe taogne. Toko’e hampianatse naho hampiofagne iareo aman-katea rehe. Maregne fa tea’o ho sambatse naho hihisa manahake ty ajaja iaby iareo, faie mila ampianare’o ka iareo mba hankatò azo, hagnaja ty hafa sady ho hendre. Toko’e hanao ze azo’o atao rehe mba hagnampeagne ty ana’o hifandrambe soa amy i Jehovah, hampihatse ty toro lala ty Baiboly naho handroso amy ty badisa.

¹² “Managne anake mpino tsy malaza ho magnaram-po amy ty raha raty ndra mitangingigne.” Naho misy ajaja raike mpino manao fahotagne lahibey, ino ty voka izay aman-drae’e? Naho ohatse ty baba’e tsy nanao ze azo’e atao mba hampiofagnagne naho hifehezagne aze, le tsy hahafeno fepetse ho mpagnampe  amy ty fiangonagne ndra ho androanavi-pagnahy reke.​—Henteo Ty Fitalakesan-davitse 15 Oktobra 1996, p. 21, feh. 6-7. (malagasy)

MIKARAKARA SOA O FIANGONAGNEO

13. Akore ty ampisehoa’o tie “mpandefetse” naho ‘tsy mizizo amy ty heve’o’ rehe?

¹³ Tena magnampe o fiangonagneo o rahalahio naho managne toetse Kristiana. Mampisy filongoagne ty ndaty “mpandefetse.” Mitsanogne soa ty hafa sady mikezake hahatakatse ty fomba fiheve iareo ka ty ndaty hoe izay. Eretsereto tie fa androanavi-pagnahy rehe, le mivory nareo. Vognogne hanohagne ty fanapahan-keve ty maro vao rehe naho tsy mifanohetse amy ty toro lala ty Baiboly zay? Tsy manere ty hafa hagnorike ze tea’e hatao ty ndaty raike “tsy mizizo amy ty heve’e.” Fanta’e tie, ilaegne ty mitsanogne ty heve ty hafa. (Gen. 13:8, 9; Ohab. 15:22) “Tsy tea aly” ndra “tsy mora masiake” rehe. Midika zay tie soa fagnahy, le magnaja ty hafa fa tsy mifamale amy iareo. Ty ndaty raike “tea filongoagne,” le manao raha voaloha’e mba hilongoagne soa amy ty hafa ndra tie tsy mora aza ty manao izay. (Jak. 3:17, 18) Naho mirehake aman-kasoa fagnahy amy ty hafa rehe, le hahavy iareo ho tony zay, agnisa izay o mpanohetseo.​—Mpits. 8:1-3; Ohab. 20:3; 25:15; Mat. 5:23, 24.

14. Ino ty dika tihoe “tsy vaovao amy ty finoagne” naho tihoe “tsy mivalike”?

¹⁴ “Tsy vaovao amy ty finoagne” ty rahalahy raike vaho mahafeno fepetse ho androanavi-pagnahy. Tsy midika zay tie tsy maintsy fa ela ty nahavita badisa aze, faie toko’e ho Kristiana matotse reke. Mitake fotoagne zay. Aloha ty hanendreagne azo ho androanavi-pagnahy, le tsy maintsy miambane naho manam-paharetagne manahake i Jesosy rehe sady mandigne i Jehovah amy ze fanendreagne homea’e azo. (Mat. 20:23; Fil. 2:5-8) Afake mampiseho ka rehe tie, “tsy mivalike” amy i Jehovah naho ty fitsipi’e sady magnorike ty toromareke mea’e amy ty alala ty fandamina’e.​—1 Tim. 4:15.

15. Tsy maintsy mpizaka miambake vao ty androanavi-pagnahy raike? Hazavao.

¹⁵ Rehafe ty Soratse Masigne fa tsy maintsy  “mahay mampianatse” o mpiandraikitseo. Midika vao zay tie tsy maintsy mpizaka miambake rehe? Oho’o. Tsy ze kila androanavi-pagnahy iaby ro mpizaka miambake. Faie naho fa mitory naho manao fitilihagne agnondry iareo, le tsy maintsy mahay mampiasa soa o Baibolio mba hampianaragne naho hampaherezagne o rahalahy naho o rahavaveo. (Ampitahao ty 1 Korintianina 12:28, 29 naho ty Efesianina 4:11.) Ndra tie tsy ho mpizaka miambake aza rehe, le mila mikezake mba ho mpampianatse mahay. Ino ty hagnampe azo amy izay?

16. Ino ty hagnampe azo ho mpampianatse mahay? (Henteo i sarey.)

¹⁶ “Magnorike soa i saontsy azo antokey.” Ho mpampianatse mahay rehe naho atao’o mioregne amy ty Saontsin’Andrianagnahare ty fampianara’o naho ty torohevetse omea’o. Ianaro soa areke o Baibolio naho o boke aman-gazeteo. (Ohab. 15:28; 16:23.) Naho fa mianatse rehe, le dineho soa tie, akore ty fomba agnazavà o boke aman-gazetentikagneo ty andinin-teny amy Baiboly ao, amy izay ho hita’o ty fomba mete soa hampiharagne aze. Naho fa mampianatse rehe, le mikezaha hanohigne ty fo o ndatio. Afake hagnasoa ty fomba fampianara’o rehe naho mangatake torohevetse amy ty androanavi-pagnahy fa za-draha. (1 Tim. 5:17) Toko’e ‘hahay hampahery’ o rahalahy naho o rahavaveo o androanavi-pagnahio faie tsy maintsy ‘magnanatse’ iareo ka. Ndra tie izay aza, le tsy maintsy soa fagnahy o androanavi-pagnahio naho fa manao izay. Ho mpampianatse mahay rehe naho soa fagnahy, bey hatea vaho mampioregne ty fampianara’o amy ty Saontsin’Agnahare satria manahake i mpampianatse lahibeỳ, le i Jesosy.​—Mat. 11:28-30; 2 Tim. 2:24.

MIKEZAHA HAHAFENO FEPETSE AVAO

17. a) Ino ty afake magnampe o mpagnampe amy ty fiangonagneo hahafeno fepetse ho androanavi-pagnahy? b) Ino ty raha tsy toko’e ho tamae o androanavi-pagnahio naho fa hanolotse rahalahy raike ho androanavi-pagnahy iareo? (Henteo ty efajoro tihoe “ Mahaia Manahatsahatse Naho fa Mandineke Miomba ty Rahalahy Raike.”)

¹⁷ Naho fa avy nandineke ty fepetse takegne  amy ty androanavi-pagnahy ty ila’e amo o mpagnampe amy ty fiangonagneo, le va’e hahatsapa tie tsy ombia hahafeno i fepetse rey. Faie tadidio fa tsy mitamà azo hahafeno i fepetse rey amy ty fomba voririke ty Jehovah ndra ty fandamina’e. (1 Pet. 2:21) Hagnampe azo hahafeno o fepetse rehoe ka ty hery ty fagnahy masy i Jehovah. (Fil. 2:13) Misy amy i fepetse rey vao mbe mila ikezaha’o? Mivavaha miomba izay. Mianara miomba i toetsey, le mangataha soso-kevetse amy ty androanavi-pagnahy raike mba hagnampe azo hanagne aze.

18. Ino ty risihegne hatao o mpagnampe amy ty fiangonagneo?

¹⁸ Ry rahalahy, lonike abey tikagne iaby, agnisa izay ze fa androanavi-pagnahy mba hikezake hanagne i toetse nidinehentikagne tato rey lognandro. (Fil. 3:16) Mpagnampe amy ty fiangonagne vao rehe? Mikezaha hahafeno fepetse ho androanavi-pagnahy. Angataho ty Jehovah mba hampiofagne naho hamokoboko azo, amy izay rehe ho azo ampiasaegne amy ty fanompoagne aze naho agnivo ty fiangonagne eo. (Isaia 64:8) Lonike abey ty Jehovah hitahy ty kezake mafe atao’o mba hahafeno fepetse ho androanavi-pagnahy.