1-2. Ino ty raha tsy nampitovy i mpanjaka roe rey, le ino ty hodinehentikagne ato?

ANDAO tika handineke soa ty tantara ty mpanjaka roe niaigne tamy ty andro ty Baiboly. Nanjaka tamy ty foko folo o Israelio ty raike, le ty raike tamy ty foko roe i Joda. Nivelogne tamy ty fotoagne sambe hafa iareo roe, faie maro ty raha nitoviza iareo. Sambe nanohetse i Jehovah o mpanjaka rehoe, sady nitarike o vahoa’eo hanota ama’e ka. Nalaza ho mpanompo sampy naho mpamono ndaty ka iareo. Faie nisy raha tsy nampitovy o mpanjaka rehoe. Ty raike tsy niova fa nanao raha raty avao ampara-pahafate’e. Fa ty raike nibebake, le nahazo famelan-keloke tamy i raha raty natao’e rey. Ia o mpanjaka roe rehoe?

² I Ahaba, mpanjaka o Israelio ty raike, le i Manase mpanjaka i Joda ty raike. Mampianatse antika raha maro miomba ty foto-kevetse lahibey raike ty raha natao o ndaty rehoe. Tsy ino zay fa ty fibebahagne. (Asa. 17:30; Rom. 3:23) Ino ty dika tihoe mibebake, le akore ty ahatreavagne tie mibebake ty ndaty raike? Ilaentika ty mahay ty vale ireo, satria teantika ty hahazo famindram-po amy i Jehovah naho fa itika manota. Fa mba hahaiantika ty vale ireo, le andao tika handineke ty fiaigna i mpanjaka roe rey naho ty lesogne azontika ianaragne boake amy ty raha natao iareo. Afara izay tika handineke ty raha nampianare i Jesosy miomba ty fibebahagne.

3. Mpanjaka nanao akore ty Ahaba?

³ I Ahaba ty mpanjaka fahafito tamy ty foko folo o Israelio eo. Nanambaly i Jezebela reke, i anak’ampela i mpanjaka i Sidonay, i tanàgne mpagnarivo ta Avaratse agney. Va’e ho nahavy o Israelio hanan-karena ty nifanambalia i Ahaba i Jezebela. Faie nagnoho-doza ty fifandrambesa o Israelitao tamy i Jehovah ka  zay. Fa nagnino? Nivavake tamy i Bala ty Jezebela, le nirisihe’e ka ty Ahaba mba hampanjaka o fivavahagne tena raty iohoe amo o firenena o Israelio eo. Agnisa izay ty fagnisiagne makorely amy ty tragno fivavaha iareo ao naho ty fanoagne sorogne ajaja. Nenjehe i Jezebela iaby ka o mpaminany i Jehovah-o naho fa i reke nahazo fahefagne. Maro tamy iareo aza ty vinono’e. (1 Mpanj. 18:13) Rehafe ty Baiboly tie ‘mbe nandikoatse ze mpanjaka taloha’e ty raha raty natao’ i Ahaba tagnatreha i Jehovah eo. (1 Mpanj. 16:30) Tsy nisy nietake amy i Jehovah ty raha raty natao i Ahaba naho i Jezebela. Vazoho’e soa ty raha natao iareo. Faie noho ty famindram-po’e, le nagnirake i Elia mpaminany reke mba handrisike iareo naho o vahoa’eo hiova malaky. Faie tsy nampiova i Ahaba naho i Jezebela zay.

4. Ino ty lilim-pitsaragne nirehafegne tamy i Ahaba, le ino ty voka izay tama’e?

⁴ Faie nisy fara’e avao ze famindram-po i Jehovah tamy iareo zay. Nagnirake i Elia reke mba hirehake lilim-pitsaragne tamy i Ahaba naho i Jezebela tie hisy hamono iareo naho ty keleia iareo iaby. Tena nalahelo ty Ahaba naho fa naharey izay. Tsy nampino ty nahatrea o ndaty nirehareha iohoe nanjare niambane tampoke.​—1 Mpanj. 21:19-29.

5-6. Akore ty ahatreavagne tie tsy tena nibebake ty Ahaba?

⁵ Maregne fa niambane ty Ahaba tie teo. Faie naho henteagne ty raha natao’e tafara izay, le trea tie tsy tena nibebake reke. Tsy mba nifoagna’e ty fivavahagne tamy i Bala tamy i fanjakà’ey teo. Tsy nirisihe’e hanompo i Jehovah ka o ndatio. Nisy raha hafa natao’e ka nampiseho tie tsy tena nibebake reke.

⁶ Tafara tatoy, le nitaone i Ahaba ty Josafata, i mpanjaka nanao ty soa ta Joda taoy, mba hiarake ama’e hialy amo o Asyrianao. Faie nirehake tama’e ty Josafata tie: ‘Nagnino naho magnontane o mpaminany i Jehovah-o heike tika?’ Tsy nimete hanao izay ty Ahaba tamy ty voaloha’e. Hoe reke: “Mbe misy lahilahy raike zay azontika ampagnonteneagne i Jehovah, faie hejeko reke satria tsy mba mirehake raha soa miomba ahy zao fa lava raha raty avao.” Faie ndra tie teo zay, le nagnontane i Mikaia avao iareo. Le nirehake raha raty miomba i Ahaba vata’e ty Mikaia. Faie tsy mba nibebake naho nangatake famindram-po tamy i Jehovah zao ty Ahaba fa ndra ginadra’e i mpaminany i Jehovah-y. (1 Mpanj. 22:7-9, 23, 27) Maregne fa nivita’e ty nampigadra i mpaminanỳ faie tsy nivita’e ty nikalagne i faminaniagney tsy ho tanterake. Nimate ty Ahaba naho fa tagn’aly agne.​—1 Mpanj. 22:34-38.

7. Akore ty fivazohoa i Jehovah i Ahaba tafara ty nimateza’e?

⁷ Tafara ty nimateza i Ahaba, le nampahafantare i Jehovah ty fomba fivazohoa’e o lahilahy iohoe. Naho fa nitoly soa tan-tragno’e tagne ty Josafata mpanjaka, le nagnirake i Jeho mpaminany ty Jehovah mba hirehake tama’e tie tsy toko’e ho nanao fifagnarahagne tamy i Ahaba reke. Hoe ty Jeho: “Ty ndaty raty fagnahy vao ro toko’e hampea’o, le ze malaigne i Jehovah ka vao ro toko’e ho tea’o?” (2 Tan. 19:1, 2) Dineho heike zao: Naho tena nibebake ty Ahaba, ho nirehake tamy i Josafata vao ty Jeho mpaminany tie ndaty raty fagnahy naho malaigne i Jehovah ty Ahaba? Maregne fa tena nanegnegne tamy ty raty natao’e ty Ahaba faie tsy tena nibebake reke.

8. Ino ty ianarantika miomba ty fibebahagne boake amy ty fiaigna i Ahaba?

⁸ Ino ty raha azontika ianaragne boake amy i Ahaba? Naho fa naharey ty raha nirehafe i Elia miomba ty raha hanjò o keleia’eo ty Ahaba, le avy le niambane. Fa soa zay! Faie ty raha natao’e tafara izay, le nampiseho fa tsy tena nibebake reke. Tihoe mibebake areke, le tsy tihoe  malahelo agnate ty fotoagne kedekede avao. Andao tika handineke ohatse hafa hagnampe antika hahatakatse ty atao tihoe tena mibebake.

9. Mpanjaka nanao akore ty Manase?

⁹ I Manase ty ni-mpanjaka i Joda, roanjato taogne teo ho eo tafara tatoy. Va’e mbe ambonembone ty raha raty natao i Ahaba ty raha raty natao’e. Hoe ty Baiboly: “Nanao ze raha raty tagnatreha i Jehovah eo reke mba hahavignetse aze.” (2 Tan. 33:1-9) Nagnoregne alitara hoahy o andrianagnahare disò ty Manase. Nampizilihe’e tamy i tempoly i Jehovah masigney ao ka i ‘oren-katae masigne natao sare sokitsey.’ Va’e ho saren’andrianagnahare ampela o sampy iohoe. Nanao mazỳ ty Manase, nanao sikily sady nihisa aoly. ‘Tena maro ka ty ndaty tsy manan-tsiny nivonoe’e.’ Ndra ‘ty ana-dahi’e aza naranga’e ambone afo eo’ mba hatao sorogne hoahy o andrianagnahare disò.​—2 Mpanj. 21:6, 7, 10, 11, 16.

10. Akore ty nandilova i Jehovah i Manase, le ino ty natao i Manase voka izay?

¹⁰ Tsy nidare ty fampitaoa o mpaminany i Jehovah-o manahake i Ahaba ka ty Manase. Hafara’e nindese i Jehovah hanafike iareo [i Joda] ty lahibey ty tafy i Asyria. Nikavire iareo tamy ty vintagne reke tamy ie nihaja am-bohitse agney, le nasia iareo seny saba ty tombo’e sady nindese iareo ta Babylona agne. Va’e nandineke laleke ty raha natao’e ty Manase naho fa ta Babylona agne. Le ino ty nivoka izay tama’e? ‘Le vata’e niambane tagnatreha i Andrianagnahare i raza’ey eoy reke.’ Faie tsy izay avao ty natao’e. “Nikezake mba hahazo sitrake” amy i Jehovah, i Andrianagnahare’ey reke sady ‘nivavake tsy tapake’ tama’e. Niova i ndaty raty fagnahỳ. Nanomboke nirambese’e ho Andrianagnahare’e ty Jehovah sady nivavake tama’e reke.​—2 Tan. 33:10-13.

11. Akore ty nampisehoa i Manase fa tena nibebake reke, arake ty 2 Tantara 33:15, 16?

¹¹ Nivalea i Jehovah ty vavake nanoe i Manase. Nivazoho’e tamy irey fa tena niova ty Manase. Izay ty nahavy i Jehovah namindra fo tama’e, le nagneregne ama’e indraike i fanjakà’ey. Ino ty natao i Manase tafara izay? Nanao ze azo’e natao reke mba hampisehoagne fa tena nibebake reke. Nagnova ty fomba fiaigna’e reke fa tsy nanahake i Ahaba. Nifoagna’e o fanompoan-tsampio, le nahere’e ty fivavahagne maregne. (Vakio ty 2 Tantara 33:15, 16.) Nila nanagne herim-po naho finoagne reke mba hahavitagne izay. Ty anto’e, fa nisy voka’e tamy ty keleia’e naho ty ndaty ambone tamy i fanjakà’ey teo vaho tamo o vahoa’eo tagnate ty taogne maro ty raha raty natao’e. Faie nagnonetse i raha raty natao’e rey reke tagnate ty taogne farampara’e niaigna’e. Va’e ze modely soa nenga’e zay ty nahavy i Josia zafe’e hanjare mpanjaka hanao ty soa.​—2 Mpanj. 22:1, 2.

12. Ino ty raha ianarantika miomba ty fibebahagne boake amy ty fiaigna i Manase?

 ¹² Ino ty lesogne ianarantika boake amy i Manase? Niambane reke sady nanao raha. Nivavake reke, le nangatake famelan-keloke. Nagnova ty findesam-bata’e ka reke. Nikezake mafe nagnonetse ty raha raty natao’e reke, sady nanao ze azo’e natao mba hanompoagne i Jehovah naho hagnampeagne ty ndaty hafa mba hanao izay ka. Tena modely hoahy ty ndaty nanao fahotagne lahibey ty Manase, ndra tie fara izay tena raty aza ty raha natao i ndatỳ. Hitantika amy ty tantara i Manase fa “soa toetse naho vognogne hamela heloke” ty Jehovah. (Sal. 86:5) Vognogne hamela heloke ze ndaty tena mibebake reke.

13. Mirehafa ohatse raike mampiseho tie misy raha lahibey ilaegne hatao naho fa mibebake.

¹³ Tsy nanegnegne tamy ty fahota’e avao ty Manase fa nanao raha ka. Treantika amy ty tantara’e ty atao tihoe tena mibebake. Dineho ty ohatse raike toy: Mandeha amo o mpivarotse mofò agne rehe, le mirehake tie: ‘Meo gatò raike raho!’ Faie tsy gatò ty mea’e azo fa ndra atoly. Ho fale vao rehe? Ay! Faie akore naho magnazava i mpivarotsey tie tena ilaegne toy naho fa hamboatse gatò tegna? Le mbe tsy ho mete avao rehe, satria gatò ty paliave’o. Teà i Jehovah naho tena mibebake ka o ndaty nanotao. Fa soa aloha naho manegnegne reke! Faie tsy ampe zay, ndra tie agnisa ty raha tena ilaegne amy ty fibebahagne aza. Ino ka ty raha mila atao’e? Andao tika handineke ty fagnoharagne raike manohigne fo nirehafe i Jesosy.

14. Akore ty nampisehoa i anake nimontso tamy i fagnohara i Jesosỳ i fomba voaloha’e amantaragne ty fibebahagney?

¹⁴ Trea amy Lioka 15:11-32 ao i fagnoharagne mampahery miomba ty anake raike nimontso nirehafe i Jesosỳ. Nanohetse an-drae’e o ajalahy iohoe, le niala tamy iareo ao sady nandeha an-tane lavitse agne. Nanjare niraty findesam-batagne reke naho fa tagne. Faie naho fa nimafe ty fiaigna’e tie tagne, le nanomboke nandineke laleke ty raha natao’e reke. Nitsapa’e areke fa tena nisoa ty fiaigna’e tamy i reke mbe nitoboke taman-drae’e agney. ‘Teo vaho niheregne ty sai’e’, tasa i Jesosy. Nanapa-kevetse areke reke fa hiheregne amy iareo agne, le hisoloho aman-drae’e. Tena fa lahibey aloha i reke nahatsapa tie tsy nimete ty raha natao’ey. Faie ampe vao zay? Aha’a. Nila nanao raha ka reke.

15. Ino ty natao i anake nimontsoy mba hanoroagne fa tena nibebake reke?

¹⁵ Natoro i anake nimontsoy tamy ty raha natao’e fa tena nibebake reke. Niheregne tamy iareo agne reke ndra tie lavitse aza ty agne. Hoe ka reke taman-drae’e naho fa nagnatogne aze reke: “Fa nanota tamy i lagnitsey naho tama’o raho. Tsy fagneva ty ho tokavegne ho ana’o sasa raho.” (Lioka 15:21) Trea amy ty raha  nirehafe o ajalahy iohoe fa te hilongo amy i Jehovah indraike reke. Nagneke ka reke fa nampikoretse ty arofon-drae’e ty raha natao’e, le vognogne hiasa mafe reke mba hahazoa’e sitrake aman-drae’e indraike. (Lioka 15:19) Tsy natao hanohinagne fo avao o fagnoharagne iohoe. Tena magnampe o androanavi-pagnahio ka ty toro lalagne agnate’e ao naho fa sarotse amy iareo ty mamantatse tie tena mibebake vao ty ndaty raike nanao fahotagne lahibey sa tsy tena mibebake.

16. Nagnino ro va’e ho sarotse amo o androanavi-pagnahio ty hamantatse tie tena mibebake ty ndaty raike sa tsy tena mibebake?

¹⁶ Nagnino ro sarotse amo o androanavi-pagnahio ty mamantatse tie tena mibebake vao ndaty raike sa tsy tena mibebake? Satria tsy mahay ze am-po o ndatio ao iareo. Ty raha atao i ndatỳ areke ro tsy maintsy dinehe iareo mba hahatreavagne tie niova vao ty fihevera’e i raha raty natao’ey sa tsy niova. Kindraike, le va’e tsy tena ho rese lahatse o androanavi-pagnahio tie tena nibebake ty ndaty raike va’e nanao fahotagne tena raty.

17. a) Mirehafa ohatse raike mampiseho tie ndra tie hoe tena manegnegne zay aza ty ndaty raike, le tsy midika zay tie tena mibebake reke. b) Ino ty raha mila atao ty ndaty raike naho tena mibebake reke, arake ty 2 Korintianina 7:11?

¹⁷ Dineho ty ohatse toy: Misy rahalahy raike nijangajanga mateteke tagnate ty taogne maro. Tsy mba nipay fagnampeagne reke fa ndra naeta’e i vali’e naho ty nama’e vaho o androanavi-pagnahio ze fahota’e zay. Faie nihay avao i raha natao’ey tamy ty fara’e. Naho fa nimeagne porofo ka reke vaho izay nieke sady hoe tena nanegnegne zay. Faie midika vao zay tie mibebake reke? Tsy toko’e ho ty alahelo i ndatỳ avao ro ho hentea ty androanavi-pagnahy mandamigne ty raharaha hoe izay. Ty anto’e, tsy indraike avao reke ro nanao i fahotagney fa mateteke sady tagnate ty taogne maro. Tsy i reke ka ro nitsotra ty raha natao’e. Mila hentea iareo areke tie tena niova vao ty toe-tsay i ndaty nanotay naho ty fihetseham-po’e vaho ty findesam-bata’e sa tsy niova. (Vakio ty 2 Korintianina 7:11.) Va’e ho elaela vaho ho vita’e ty hanao ze fagnovàgne rezay. Va’e horoahegne tsy ho agnisa ty fiangonagne areke i ndatỳ amparake ty ahatreavagne tie tena nibebake reke.​—1 Kor. 5:11-13; 6:9, 10.

18. Akore ty ampisehoa ty ndaty raike voaroake fa tena mibebake reke, le ino ty ho voka izay ama’e?

¹⁸ Trea tie tena mibebake ty ndaty raike voaroake naho ohatse reke mivory tsy tapake sady orihe’e ty torohevetse mea o androanavi-pagnahio aze mba hivavake naho hianatse Baiboly tsy tapake. Mitao soa ka reke mba tsy hanao raha hahavy aze hiheregne amy i fahotagne natao’ey indraike. Naho i reke mikezake mafe manao ze hilongoagne amy i Jehovah indraike, le afake matoky fa tena hamela aze ty Jehovah sady hagnampe aze ka o androanavi-pagnahio  mba ho agnisa ty fiangonagne indraike. Mazava hoaze fa mila atao o androanavi-pagnahio an-tsaigne tie sambe managne ty mampiambake aze ty raharaha ara-pitsaragne tsikiraidraike. Mila mitao ka iareo mba tsy hitsaratsara i ndatỳ avao.

19. Ino ty dika tihoe tena mibebake? (Ezekiela 33:14-16)

¹⁹ Treantikagne teo fa naho tena mibebake ty ndaty raike, le tsy ampe naho mirehake avao reke tie manegnegne amy ty fahotagne natao’e. Tsy maintsy magnova ty toe-tsai’e naho ty fihetseham-po’e miomba i raha natao’ey reke, sady manao raha mba hampisehoagne izay. Tsy tohiza’e sasa i raha natao’ey sady mikezake magnorike ty fitsipy i Jehovah indraike reke. (Vakio ty Ezekiela 33:14-16.) Ty hilongo soa amy i Jehovah indraike areke ty raha toko’e ho lahibey amy ty ndaty raike nanota.

20-21. Akore ty azontikagne agnampeagne ty ndaty raike nanao fahotagne lahibey?

²⁰ Nihazavae i Jesosy fa agnisa ty anto’e lahibey niavia’e ambone tane eto ty ‘hitoka o mpanotao mba hibebake.’ (Lioka 5:32) Izay ka ty toko’e ho tanjontika. Akore naho misy namantika maifitse antikagne haintika tie nanao fahotagne lahibey? Ino ty toko’e hataontika?

²¹ Hagnoho-doza i namantikagney tika naho mikezake magnetake i fahota’ey. Tsy maintsy ho fantatse avao igne satria vazoho i Jehovah. (Ohab. 5:21, 22; 28:13) Hagnampe aze areke rehe naho maniahy aze tie mila magnatogne androanavi-pagnahy reke, satria te hagnampe aze iareo. Naho tsy mete reke, le toko’e hirehake amo o androanavi-pagnahio rehe. Naho ihe manao izay, le mampiseho tie te hagnampe i nama’oy vata’e. Satria naho tsy izay, le ho simba ty fifandrambesa’e amy i Jehovah.

22. Ino ty hodinehentikagne amy ty lahatsoratse magnarake?

²² Akore naho misy ndaty raike nanao fahotagne tena raty sady tagnate ty fotoagne lavalava ty nanoa’e izay, le nanapa-kevetse o androanavi-pagnahio tie tsy maintsy horoahegne reke? Midika vao zay tie tsy namindra fo iareo? Hodinehentikagne amy ty lahatsoratse magnarake fa trea amy ty fomba andilova i Jehovah o ndaty nanotao ty famindra-po’e naho tihoe akore ty fomba hanahafantikagne aze.