1. Ino ty raha sarotse natrehe i Joasy, i Ozia naho i Josia?

 INO ty ho nitsapa’o naho ihe ro tinendre ho mpanjaka ty vahoan’Agnahare, amy ihe mbe ajaja ndra mbe tanoray? Akore koahe ty ho nampiasa’o ty fahefa’o? Mirehake tanora maro nanjare mpanjaka i Joda ty Baiboly. Agnisa izay ohatse ty Joasy tamy ie mbe ni-7 taogney, i Ozia tamy ie mbe ni-16 taogney, le i Josia tamy ie mbe ni-8 taogney. Azo antoke tie tsy nimora tamy iareo zay. Faie ndra tie teo zay, le nampea i Jehovah naho ty hafa iareo mba hahavita handrese raha sarotse naho hanao raha soa maro.

2. Nagnino tika ro toko’e hianatse ty miomba i Joasy naho i Ozia vaho i Josia?

² Maregne fa tsy mpanjaka ndra mpanjakavave tika faie afake mandrambe lesogne sarobily boake amo o ndaty telo rehoe. Andrambesantika lesogne ty fanapahan-kevetse soa naho raty nirambese iareo. Hotreantika boake amy ty ohatse nengà iareo tie nagnino tika ro mila mahay mifily namagne naho miambane avao vaho mila mipay i Jehovah lognandro.

3. Akore ty fomba nagnampea i Joiada i Joasy Mpanjaka mba handrambe fanapahan-kevetse soa?

³ Tsikombeo ty fanapahan-kevetse soa nirambese i Joasy. Nahay nandrambe fanapahan-kevetse ty Joasy Mpanjaka tamy ie mbe nitanoray. Tsy nana-baba reke, le fa ze toromareke nimey i Joiada Mpisorombey aze ty norihe’e. Nampianare o mpisorogne tsy nivalike iohoe manahake ty ana’e natera’e ty Joasy. Ty voka’e, nitapa-kevetse ty hanompo i Jehovah naho hagnampe ty hafa hanao hoe izay ka reke. Nanao fandaharagne aza reke mba hagnavaozagne ty tempoly i Jehovah.​—2 Tan. 24:1, 2, 4, 13, 14.

4. Ino ty soa rambesentika naho tea sady mankatò ty lalà i Jehovah tika? (Ohabolana 2:1, 10-12)

 ⁴ Misy ndaty mampianatse azo ho tea i Jehovah naho hankatò ty fitsipi’e vao? Naho izay le nahazo fagnomezagne sarobily rehe. (Vakio ty Ohabolana 2:1, 10-12.) Maro ty raha azo ty rae aman-drene’o atao mba hampiofagnagne azo. I rahavave Katya zao nampean-drae’e handrambe fanapahan-kevetse soa. Isan’andro ty baba’e le miara-midineke ama’e i teny vakinay naho fa manese aze an-dakilasy agne. Hoe reke: “Nagnampe ahy hahavita hanao ty soa zay naho fa misy olagne amy i androy.” Akore naho tsapa’o tie hoe maneretere azo zay ty fitsipike apetra ty rae aman-drene’o boake amy Baiboly ao? Ino ty hagnampe azo hankatò iareo? Tsiaro i rahavave Anastasia tie nanokagne fotoagne ty rae aman-drene’e mba hagnazavagne ama’e ty anto’e hametraha iareo fitsipike ila’e. Hoe reke: “Nagnampe ahy zay hahatakatse tie tea ahy iareo le natao mba hiarovagne ahy i fitsipike rey fa tsy tihoe handrohizagne ahy.”

5. Nagnino ty raha atao’o ro misy voka’e amy ty rae aman-drene’o naho i Jehovah? (Ohabolana 22:6; 23:15, 24, 25)

⁵ Ho fale ty rae aman-drene’o naho mampihatse ty torohevetse mea iareo boake amy Baiboly ao rehe. Faie ambone izay, le ho fale ty Andrianagnahare sady vao mainke hihamafe ty finamagna’o ama’e. (Vakio ty Ohabolana 22:6; 23:15, 24, 25.) Tsy mandrisike azo hanahake i Joasy tamy tie reke mbe nikedey vao ty fahafantaragne izay?

6. Ty toroheve ia ty nitsanogna i Joasy, le ino ty nivoka’e? (2 Tantara 24:17, 18)

⁶ Mandrambesa lesogne boake amy ty fanapahan-kevetse raty nirambese i Joasy. Naho fa nimate ty Joiada, le nivoatary ty nama’e hanao raty ty Joasy. (Vakio ty 2 Tantara 24:17, 18.) Nifily ty hitsanogne i roandriagne tsy tea i Jehovah ta Joda tao rey reke. Mieke varagne rehe fa tsy toko’e ho niharo tamy iareo reke noho iareo nanao raty. (Ohab. 1:10) Faie ndra toly i torohevetse raty boake amy iareoy ty nitsanogna’e. Nagnitsy aze ty Zakaria rahalahi’e noho ze raha zay faie ndra nampamonoe’e ka. (2 Tan. 24:20, 21; Mat. 23:35) Tena raty ty raha natao’e sady hagegeagne. Ni-mpanjaka tsy nivalike ty Joasy tamy ty voaloha’e, faie nampalahelo fa nanjare nivalim-pinoagne reke sady mpamono ndaty. Vinono ty mpanompo’e reke tamy ty fara’e. (2 Tan. 24:22-25) Mba ho nanao akore koahe ty ho niafarà ty fiaigna’e naho nitsanogne i Jehovah naho ze ndaty tea Aze reke? Ino ty lesogne rambese’o boake amy izay?

7. Ndaty manao akore ty toko’e hofilie’o ho namagne? (Henteo i sarey.)

 ⁷ Misy lesogne raike ianarantika boake amy ty fanapahan-kevetse raty natao i Joasy. Tsy ino zay, fa ze namagne hagnampe antika hanao ty soa avao ro toko’e hataontika namagne. Ty dika izay, ze ndaty tea i Jehovah naho magniry ty hampifale aze. Afake minamagne amy ze ndaty mbe zokentika naho mbe zaintika tika. Tsiarovo fa mbe zoke i Joasy lavitse ty Joiada ragne’e. Dineho zao naho fa mifily namagne rehe: ‘Magnampe ahy hampitombo ty finoako i Jehovah vao iareo? Magnorike ty fitsipy i Jehovah vao iareo sady mandrisike ahy hanao izay ka? Mirehake miomba i Jehovah naho ty raha nianara’e boake amy Baiboly ao vao iareo? Magnaja ty fitsipin’Agnahare vao iareo? Ty raha teako ho rey avao vao ty rehafe iareo sa vany iareo ty magnitsy ahy naho fa paliaeko zay?’ (Ohab. 27:5, 6, 17) Naho ty maregne le tsy misy anto’e toko’e ipaliava’o i nama’o rey naho tsy tea i Jehovah iareo. Faie naho tea i Jehovah ty nama’o, le mipiteha ama’e fa hagnampe azo avao iareo.​—Ohab. 13:20.

8. Ino ty raha toko’e hoeretseretentika naho mampiasa tragnom-porarotse fifandrambesagne tika?

⁸ Fomba tena soa hagnampe antika hifandrambe amy ty keleiantika naho ty namantika ty tragnom-porarotse fifandrambesagne. Faie maro ty ndaty mampiasa io mba hanintognagne ty say ty hafa ho ama’e. Apò iareo ao ohatse ty sare ndra ty video ty raha vaho vinily iareo. Naho mampiasa tragnom-porarotse fifandrambesagne rehe, le eretsereto zao: ‘Ty hanintogne ty say ty hafa vao ty mandrisike ahy hanao io? Ty hampahery ty hafa vao ty tanjoko sa ty hideragne ahy? Engako hisy voka’e raty amy ty fomba fisaignako, ty rehako naho ty raha ataoko vao ty heve o ndaty ao?’ Izao ty torohevetse nimey i Rahalahy Nathan Knorr, agnisa ty Filan-keve-pitantanagne: “Ko mipay ranondrano’e ama o ndaty. Tsy hahavita hampifale ndra ia ndra ia rehe. I Jehovah ro ampifaleo le ho fale ze ndaty tea aze.”

9. Ino ty nagnampea i Jehovah i Ozia? (2 Tantara 26:1-5)

⁹ Tsikombeo ty fanapahan-kevetse soa nirambese i Ozia. Niambane ty Ozia tamy ie mbe nitanoray. Nianatse “hatahotse i Andrianagnahare maregney reke.” Niaigne tagnate ty 68 taogne reke, le nitahie i Jehovah ty ankamaroa ty andro niaigna’e. (Vakio ty 2 Tantara 26:1-5.) Nahavita nandrese firenena maro fahavalo’e ty Ozia sady natao’e azo antoke tie voaro soa ty Jerosalema. (2 Tan. 26:6-15) Tsy isalasalagne fa nifale reke naho fa nampean’Agnahare tamy ze raha natao’e.​—Mpito. 3:12, 13.

10. Ino ty raha nanjò i Ozia?

¹⁰ Mandrambesa lesogne boake amy ty fanapahan-kevetse raty natao i Ozia. Zatse nikomandy ty hafa ty Ozia Mpanjaka. Va’e ho nahavy aze nieretseretse zay tie afake manao ze tea’e hatao reke. Nanapa-kevetse ty hilitse tamy i tempolỳ tao reke tie indraike sady nanao raha tsy nanagna’e fahefagne, fa le avy le nagnoro emboke magnitse tamy i alitaray eo reke, ie amy izao tsy nengagne hanao izay o mpanjakao. (2 Tan. 26:16-18) Nikezake nagnitsy aze ty Azaria Mpisorombey faie ndra vao mainke niboseke reke. Nampalahelo fa nivalike ty Ozia. Nisazea i Jehovah reke le natao’e boka. (2 Tan. 26:19-21) Hoe izay mba nisoa ty fiaigna’e naho niambane avao reke.

11. Ino ty hagnampe antika hiambane avao? (Henteo i sarey.)

¹¹ Naho fa nanjare nahery ty Ozia, le nihaligno’e tie boake amy i Jehovah ty raha soa iaby niazo’e. Ino ty lesogne? Tsy toko’e hohalignontika tie boake amy i Jehovah ty fitahiagne naho ty tombotsoa maro anagnantika. Ko mibohaboha amy ty raha vitantika fa ndra aleo i Jehovah ro deraegne amy ze raha azontika  atao. b (1 Kor. 4:7) Mila miambane tika le magneke tie tsy voririke sady mipay fagnanaragne. Izao ty nisorate ty rahalahy raike 60 taogne eo ho eo: “Nianarako tie tsy toko’e ho boseke ndra ho kivy raho naho fa manao fahadisoagne. Naho fa mahazo fagnitsiagne amy ty hadisoagne nataoko raho, le mikezake mihasoa sady manohy ty fanompoako i Jehovah indraike.” Naho matahotse i Jehovah tika sady tsy magnambone tegna, le ho soa ty fiaignantika.​—Ohab. 22:4.

12. Akore ty nampisehoa i Josia tie nipay i Jehovah reke tamy tie reke mbe nitanoray? (2 Tantara 34:1-3)

¹² Tsikombeo ty fanapahan-kevetse soa nirambese i Josia. Ni-16 taogne ty Josia tamy ie nanomboke nipay i Jehovah-y. Nite hianatse ty miomba i Jehovah naho ty zoton’arofo’e reke. Faie tsy nimora ty raha niaigna o mpanjaka mbe nitanora iohoe. Nila nanagne herim-po reke mba hagnampeagne o vahoakeo hanompo i Jehovah fa tsy hanompo sampy sasa. Faie natao’e vata’e zay! Nanomboke namoagne ty fivavahan-diso tamy i firenenay eo reke taloha tie reke ni-20 taogne.​—Vakio ty 2 Tantara 34:1-3.

13. Nagnino ro ho soa ty fiaigna’o naho manokan-tegna hoahy i Jehovah rehe?

¹³ Ndra tie mbe tanora rehe le afake mifily ty hanahake i Josia. Manahake aze rehe naho mianatse ty miomba i Jehovah naho ty toetse’e tena fanjaka. Izay ty handrisike azo hanokan-tegna ho aze. Ino ty ho voka ty fanokanan-tegna’o amy ty fiaigna’o? Tamy tie reke ni-14 taogne zao ty Luke ro natao badisa. Hoe reke: “Nanomboke tamy izay, le ty manompo i Jehovah ro ataoko voalohan-draha amy ty fiaignako sady mikezake ty hampifale aze raho.” (Mar. 12:30) Fitahiagne tsy misy hoe’e ty mandigne azo naho magniry hanao hoe izay ka rehe.

14. Magnomeza ohatse mampiseho ty fomba nanahafa ty tanora ila’e i Josia Mpanjaka?

¹⁴ Ino ty olagne va’e atrehe ty tanora manompo i Jehovah? Natao badisa ty Johan tamy tie reke ni-12 taogne. Seré ty mpiara-mianatse  ama’e hifoke i sigara elektronike rey reke. Faie magnampe aze hahavita hanohetse iareo ty nifitadidie’e tie manimba fahasalamagne naho ty fifandrambesa’e amy i Jehovah ty fampiasagne irey. Tamy tie reke ni-14 taogne ka ty Rachel ro natao badisa. Nihazavae’e ty raha nagnampe aze hahavita hiatreke ty olagne an-dakilasy agne. Hoe reke: “Ampifandrambeseko amy ty raha ara-pagnahy i raha ianara’aỳ. Naho fa manao histoara ohatse zahay, le maniahy ahy ty tantara ndra ty faminaniagne amy Baiboly ao zay. Naho fa mifampirehake amy ty ndaty an-dakilasy agne ka raho, le tadidieko ze andinin-teny azoko zaraegne amy iareo.” Va’e tsy hitovy amy ty ahy i Josia Mpanjaka ty olagne atrehe’o faie afake ty ho hendre naho tsy hivalike manahake aze rehe. Hagnampe azo hahavita hiatreke ty olagne mbe hiseho amy taon-koavy ty olagne atrehe’o amy ihe tanora zao.

15. Ino ty nagnampe i Josia hanompo i Jehovah sady tsy hivalike ama’e? (2 Tantara 34:14, 18-21)

¹⁵ Naho fa ni-26 taogne ty Josia Mpanjaka, le nanomboke nagnavao i tempolỳ. Naho fa natao i asay, le nitrea “ty boke misy ty Lalà i Mosesy.” Naho fa naharey ze raha nivakiegne tao i mpanjakay, le avy le nanao raha reke mba hagnorihagne izay. (Vakio ty 2 Tantara 34:14, 18-21.) Magniry hamaky Baiboly tsy tapake ka vao rehe? Va’e fa mikezake manao izay isan’andro rehe faie tea’o vao ty manao izay? Dinehe’o soa vao ze andinin-teny va’e hagnampe azo manokagne? Sorate i Luke i nirehafegne taloha teoy amy ty kahie, ze hevetse mahaliagne trea’e. Va’e hagnampe azo hahatadidy ze andinin-teny ndra ze hevetse tea’o ka vao ty fanoagne izay? Naho fa mitombo ty fahafantara’o naho ty hatea’o o Baibolio, le vao mainke rehe hagniry hanompo i Jehovah. Handrisike azo hanao ty soa mitovy amy i Josia Mpanjaka ka ty Saontsi’e naho manao izay rehe.

16. Ino ty nahavy i Josia hanao fahadisoagne lahibey, le ino ty lesogne ho antika?

¹⁶ Mandrambesa lesogne boake amy ty fanapahan-kevetse raty nirambese i Josia. Naho fa ni-39 taogne ty Josia, le nanao hadisoagne nahavy aze ho mate. Niantehetse tamy ty vata’e  reke fa tsy nipay ty tari-dala i Jehovah. (2 Tan. 35:20-25) Ino ty lesogne? Mila mipay i Jehovah lognandro tika, ndra fire taogne ndra fire taogne sady ndra fa ela ndra vaho tsiela ty nianarantika Baiboly. Tafilitse amy izay ty mangatake ty tari-dala’e amy ty alala ty vavake, ty mianatse ty Saontsi’e vaho ty mitsanogne ty torohevetse omey ty Kristiana matotse. Tsy loho hanao fahadisoagne loatse tika naho manao izay sady ho fale avao ka.​—Jak. 1:25.

17. Ino ty lesogne lahibey rambesentika boake amy ty tantara i mpanjaka telo ta Joda tao rey?

¹⁷ Maro ty raha soa azo atao amy ihe mbe tanora hinane zao. Trea boake amy ty tantara i Joasy, i Ozia naho i Josia fa afake ty handrambe fanapahan-kevetse soa o tanorao sady afake mampifale i Jehovah amy ty fiaignagne. Maregne fa nanao fahadisoagne i ndaty rey faie naho mitsikombe ty raha soa natao iareo tika fa tsy magnorike ty fahadisoa’e, le ho soa ty fiaignantika.

18. Ino ty ohatse amy Baiboly ao mampiseho tie afake ty ho sambatse amy ty fiaignagne rehe? (Henteo i sarey.)

¹⁸ Maro ty tanora tantarae ty Baiboly tie niragnetse tamy i Jehovah, le nahazo ty fankasitraha’e sady nisambatse. Agnisa izay ty Davida. Mbe kede reke, le fa nijobogne ty hanompo an’Agnahare. Nanjare mpanjaka tsy nivalike reke naho fa tafara tatoy. Nisy fotoagne reke nanao fahadisoagne faie ndaty tsy nivalike ty nifihevera i Jehovah aze. (1 Mpanj. 3:6; 9:4, 5; 14:8) Naho mianatse ty miomba aze rehe, le handrisike azo hanompo i Jehovah sady tsy hivalike ama’e ty ohatse nimei’e. Afake mianatse ty miomba i Marka ndra i Timoty ka rehe. Hotrea’o fa mbe nitanora iareo le fa nanompo i Jehovah sady nahazo ty fankasitraha’e. Nampifale i Jehovah naho nahavy iareo ho sambatse ty nifanapahan-keve iareo hanao izay.

19. Fiaignagne manao akore ty tea’o hanagnagne?

¹⁹ Miankigne amy ty fomba ampiasae’o ty fiaigna’o amy izao ty hahavy ty fiaigna’o ho soa ndra ho raty. Naho miantehetse amy i Jehovah rehe fa tsy amy ty fahaia’o manokagne, le hagnampe azo reke mba handrambe fanapahan-kevetse soa. (Ohab. 20:24) Afake ty ho sambatse naho hahazo valesoa rehe. Ko haligno fa sarobily amy i Jehovah ze raha atao’o ho aze. Tsy misy soa mandikoatse tihoe mampiasa ty fiaigna’o mba hanompoagne i Babantika bey hatea, an-dagnitse agney.