1. Ino ty raha va’e hagnontenea o ndatio antika naho fa am-piasagne agne ndra an-dakilasy agne?

 INO ty tsapa’o naho fa magnontane azo miomba ty raha inoa’o ty mpiara-miasa ndra ty mpiara-mianatse ama’o? Matahotse vao rehe? Hoe izay iaby ty ankamaroantika. Magnampe antika hahay ty fomba fiheve ty hafa ndra ty raha inoa’e ty fagnonteneagne hoe irey, sady magnomey antika fahafahagne hitory i talily soay. Faie kindraike misy ndaty mametrake fagnonteneagne amantika noho ireke te hanohetse antika. Tsy toko’e hahalatsa antika zay satria va’e naharey heve-diso miomba ty raha inoantika iareo. (Asa. 28:22) Fagnampe izay ka, miaigne amy “ty andro fara’e” tika, le maro ty ndaty “tsy azo ifagnarahagne” naho ‘masiake loatse.’​—2 Tim. 3:1, 3.

2. Nagnino tika ro magniry ty haleme fagnahy?

² Va’e hieretseretse rehe tie: ‘Ino ty hagnampe ahy tsy le avy le hivoalatse naho fa misy ndaty te hanohetse ty raha inoako?’ Hagnampe azo ty fahalemem-pagnahy. Tsy taitaitse ty ndaty maleme fagnahy fa mahay mifehe tegna naho fa misy raha mahaboseke ndra naho fa tsy hai’e tie ino ty havale. (Ohab. 16:32) Va’e hahatsapa rehe tie mora fa rehafegne zay fa sarotse tanterahegne. Ino areke ty hagnampe azo haleme fagnahy? Ino ty hagnampe azo hamale aman-kasoa fagnahy naho fa misy ndaty manohetse ty raha inoa’o? Naho rae aman-drene rehe, le akore ty agnampea’o ty ana’o mba haleme fagnahy naho fa miaro ty finoa’e? Andao hohenteantika zay.

3. Nagnino ro rehafegne tie tsy ndaty malemeleme ty ndaty maleme fagnahy? (2 Timoty 2:24, 25)

³ Tsy tihoe malemeleme ty ndaty maleme fagnahy. Mila managne hery hagnampe aze tsy ho taitaitse reke mba hahavita  hiatreke raha sarotse. Agnisa ty “vokatse ty fagnahy” ty fahalemem-pagnahy. (Gal. 5:22, 23) Taloha, le nampiasaegne mba hirehafagne sovala hako raike nifolahegne, ty rehake Grike tihoe fahalemem-pagnahy. Alao sare an-tsaigne ty sovala raike hako nanjare tsy magnahy. Ndra tie tsy nagnahy reke le tsy tihoe nanjare malemeleme fa mbe biby maozatse avao ka. Ino ka ty hagnampe antika haleme fagnahy faie sady haozatse avao ka? Tsy maintsy mangatake ty fagnahy masin’Agnahare tika mba hanagnantika o toetse fanjaka iohoe. Maro ty ndaty nianatse ty haleme fagnahy. Agnisa izay ty mpiara-manompo amantika. Naleme fagnahy iareo naho fa nitendreke ndaty nanohetse iareo. Niaro ty lazantika ty nifanoa iareo izay. (Vakio ty 2 Timoty 2:24, 25, f.a.p.) Akore ty hahavy ty fahalemem-pagnahy ho agnisa ty toetse soa anagna’o?

4. Ino ty ianarantika miomba ty fahalemem-pagnahy naho henteagne ty raha natao Isaka?

⁴ Misy tantara maro manoro ty hasarobily ty fahalemem-pagnahy ty amy Baiboly ao. Ohatse zao ty Isaka. Nitoboke tamy ty tane o Filistinao, ta Gerara agne reke. Nialogne aze iareo, le nampandembefe iareo aze i vovogne nihalie ty mpanompo i baba’e rey. Ndra aleo Isaka areke nanday i keleia’e rey le nifindra toeran-kafa, ta tie hialy amy iareo mba hahazoagne ty rare’e. Nihaly vovogne hafa ka iareo tie tagne. (Gen. 26:12-18) Faie mbe nirehake o Filistinao tie nao ahy iareo zao i rano tam-bovogne aoy. Ndra tie teo zay, le tsy nialy tamy iareo ty Isaka. (Gen. 26:19-25) Ino ty nagnampe aze haleme fagnahy ndra tie hoe nisatrie ty hafa zay aza ty nanao raha nahaboseke aze? Azo antoke fa niana-draha boake amy ty rae aman-drene’e reke. Tea filongoagne ty Abrahama, le i Saraha “tsy endrakendrake sady tsy magnore.”​—1 Pet. 3:4-6; Gen. 21:22-34.

5. Ino ty ohatse mampiseho tie afake mampianatse ty ana’e mba hahatakatse ty mahasarobily ty fahalemem-pagnahy o rae aman-drene Kristianao?

⁵ Mila atao ty rae aman-drene azo antoke tie taka ty ana’e ty mahasarobily ty fanagnagne fahalemem-pagnahy. Dineho ohatse ty Maxence, 17 taogne. Tendreke ndaty masiake reke ndra an-dakilasy agne ndra naho fa amy fanompoagney ey. Faie nagnampe aze haleme fagnahy ty rae aman-drene’e. Hoe iareo: “Nanjare nitaka i Maxence tie ilaegne hery vata’e ty hahavitagne mifehe tegna fa tsy hamale aman-kabosehagne naho fa misy manao raha mahaboseke.” Nahery ty Maxence satria nahavita naneho fahalemem-pagnahy.

6. Nagnino ty vavake ro magnampe antika hampitombo ty fanagnantika fahalemem-pagnahy?

⁶ Ino ty azontika atao naho fa misy manao raha mahaboseke antika, ohatse mandratiraty ty tahina i Jehovah ndra mikizakizake o Baibolio? Mila mangatake ty fagnahy masy i Jehovah naho ty fahendrea’e tika mba hahavita hamale aman-kasoa fagnahy. Akore naho tsapantika naho fa afara atoy tie tsy nimete ty fomba namaleantika o ndatio? Afake mivavake miomba i rahay indraike tika le misaintsaigne ty raha azontika hasoaegne amy ty magnarake. Hagnomey ty fagnahy masi’e antika ty Jehovah amy izay, mba hahaiantika mifehe ty habosehantika naho haneho fahalemem-pagnahy.

7. Nagnino ty fitadidiegne andinin-teny ro magnampe antika hifehe ty lelantika naho ty fihetsentika? (Ohabolana 15:1, 18)

⁷ Misy andinin-teny afake magnampe antika hifehe ty lelantika naho fa tendreke raha sarotse. Afake maniahy antika i andinin-teny rey ty fagnahy masigne. (Jaona 14:26) Afake magnampe antika haleme fagnahy zao ohatse ty toro lalagne treantika amy ty boke Ohabolana ao. (Vakio ty Ohabolana 15:1, 18.) Manoro antika ty soa azo boake amy ty fahaiagne mifehe  tegna naho fa misy raha sarotse ka, o boke iohoe.​—Ohab. 10:19; 17:27; 21:23; 25:15.

8. Nagnino tika ro toko’e handineke ty anto’e mahavy o ndatio hametrake fagnonteneagne miomba ty raha inoantika?

⁸ Afake magnampe ka ty fahaiagne mandine-draha. (Ohab. 19:11) Mahay mifehe tegna ty ndaty mandine-draha naho fa misy manohetse ty raha inoa’e. Naho fa misy ndaty magnontane antika, le mateteke ro tsy tena haintika ty tena anto’e mahavy aze hametrake i fagnonteneagney. Aloha ty hamaleantikagne aze areke, le soa naho fantarentikagne hey ty anto’e nahavy aze hametrake i fagnonteneagney.​—Ohab. 16:23.

9. Akore ty nampisehoa i Gideona tie nahay nandine-draha sady naleme fagnahy reke naho fa nifampirehake tamo o lahilahy Efraimitao?

⁹ Dineho ty fomba namalea i Gideona i lahilahy Efraimita rey. Niboseke tama’e iareo tie nagnino iareo ro tsy nitaone’e talohaloha mba hialy tamy i fahavalo iareoy. Faie ino ty tena anto’e nahaboseke iareo? Nagnambone tegna varagne iareo. Faie ndra inogn’inogne ty anto’e, le nagnaja ty fihetseham-po iareo ty Gideona, le namale moramora avao. Ty voka’e, napò iareo ty mesa iareo, le ‘nikepake ty haboseha iareo.’​—Mpits. 8:1-3.

10. Ino ty hagnampe antika hahay ty fomba hamaleagne ze magnontane ty raha inoantika? (1 Petera 3:15)

 ¹⁰ Va’e hagnontane antika ty mpiara-miasa ndra ty mpiara-mianatse tie nagnino tika ro magnorike ty fitsipy ty Baiboly. Maregne fa mila mikezake tika mba hiaro ty finoantika faie mila hajaentika ka ty heve iareo. (Vakio ty 1 Petera 3:15.) Engao i fagnontenea’e rey hagnampe azo hamantatse ty raha tena lahibey ama’e fa ko eretseretegne ho fagnaratiagne antika. Ndra inogn’inogne ty anto’e mahavy i ndatỳ hagnontane, le valeo aman-kasoa fagnahy avao reke. Va’e handrisike aze handineke indraike ty heve’e ty fomba namaleantika aze. Ty hamale aman-kasoa fagnahy avao ty tanjontika ndra tie tsy magnaja antika aza reke ndra mitsikike antika.​—Rom. 12:17.

11-12. a) Ino ty raha mila dinehentika aloha ty hamaleagne fagnonteneagne raike? (Henteo i sarey.) b) Magnomeza ohatse mampiseho tie va’e hampisokake i debay ty fametrahagne fagnonteneagne.

¹¹ Naho agnontenea ty mpiara-miasa amantika zao ohatse tika tie nagnino tika tsy mankalaza aniveriserao, le dineho zao: Ino ty tea’e ho fantatse? Tsy mahazo manao fiarahagne vao tika? Sa reke mahatsapa tie manimba ty fifandrambesagne am-piasagne ao ty tsy fanoantika aniverisera? Tsy hahaboseke aze tika naho midera aze amy ty fanehoa’e fiheveragne ty hafa. Omeo toky ka reke tie teantika ty fiarahagne mahafinaritse am-piasagne ao. Izay ty va’e hagnomey hirike antika hirehake ty raha rehafe ty Baiboly miomba o aniveriserao.

¹² Afake manao hoe izay avao ka tika naho fa misy ndaty mametrake fagnonteneagne sarotse hafa. Va’e hisy mpiara-mianatse amantika hirehake tie toko’e hagnova ty fomba fiheventika ty fanambalia ty sambe lahilahy naho ty sambe ampela tika. Mirehake izay vao reke satria tsy taka’e soa ty raha inoa ty Vavolombelo i Jehovah? Sa misy nama’e ndra longo’e manao izay? Sa mihevetse reke tie malaigne ty ndaty hoe izay tika? Va’e mila magnomey toky aze tika tie tsy malaigne ze kila ndaty tika sady hajaentika ty zo ty tsikiraidraike hanagne ty safidi’e. b (1 Pet. 2:17) Va’e ho afake hagnazava ama’e ty raha rehafe ty Baiboly miomba izay naho ty agnampea io antika mba ho sambatse tika amy izay.

13. Akore ty azontika agnampeagne o ndaty mitsikike ze mino an’Agnahareo?

¹³ Naho tendreke ndaty tsy mitovy hevetse amantika tika, le tsy toko’e le avy le hieretseretse tie haintika ty raha inoa’e. (Tit. 3:2) Akore ohatse naho mirehake ty mpiara-mianatse ama’o tie sagnagna ze ndaty mino an’Agnahare? Le avy le hino vao rehe tie mino ty evolisiona reke sady mahafanta-draha maro miomba izay? Naho ty maregne, le va’e magneren-drehake avao reke satria izay ty raha nirei’e. Ko mikezake magnaporofo ty mahadiso ty heve’e fa ndra aleo magnomey aze raha hovakie’e ndra fagnonteneagne hosaintsaigne’e. Ohatse, magnomey aze tohy misy fagnazavagne miomba ty famorognagne trea amy jw.org ao. Va’e hagniry hidebà miomba ty lahatsoratse ndra ty video nitrea’e tao reke naho fa afara atoy. Va’e hagnampe aze handineke indraike ty heve’e ty fagnaja’o aze.

14. Akore ty nampiasae i Niall ty tragnom-porarontika mba hagnampeagne ty mpiara-mianatse ama’e hagnitsy ty heve-diso anagna o ndatio miomba ty Vavolombelo i Jehovah?

¹⁴ Nampiasa ty tragnom-porarontika ty tanora raike atao tihoe Niall mba hampisehoagne tie tsy maregne ty reha o ndatio miomba ty Vavolombelo i Jehovah. Hoe reke: “Rehafe o mpiara-mianatse amako reo mateteke raho tie nao tsy mino o siansao satria mino ty  Baiboly. Raha vande avao hatasa iareo ty ao.” Naho fa tsy magnenga aze hirehake ty mpiara-mianatse ama’e, le avy le ampagnentea’e ty miomba ty “Siansa naho ty Baiboly” amy jw.org ao. Tafara izay, le nitrea i Niall tie fa namaky i fagnazavagney iareo sady magniry hirehake ama’e ty nifotora o fiaignagneo. Va’e hahatrea vokatse hoe izay ka rehe.

15. Akore ty azo o rae aman-dreneo agnampeagne ty ana’e mba ho soa fagnahy avao naho fa misy tsy magneke ty raha inoa’e ty an-dakilasi’e agne?

¹⁵ Afake mampianatse ty ana iareo mba haleme fagnahy o rae aman-dreneo naho fa misy magnontane ty raha inoa iareo. (Jak. 3:13) Misy zao mampanao fagnazaran-tegna ty ana’e naho fa fotoam-pivavaha ty keleiagne. Foto-kevetse va’e hianaragne an-dakilasy agne ty dinehe iareo, hiharoa iareo midineke sady atao fampisehoagne ty raha atao naho fa mamale i ndatỳ. Ampianare’e iareo ka ty atao mba hirehafagne aman-kasoa fagnahy naho hanintogne. Henteo ty efajoro tihoe “ Handrambe Soa ty Keleia’o Naho Manao Fagnazaran-tegna.”

16-17. Nagnino ty fagnazaran-tegna ro afake magnampe o tanorao?

¹⁶ Tena magnampe o tanorao hahatrea fagnazavagne mandrese lahatse ty vata’e sady hagnampe aze hahay hagnazava amy ty hafa ty raha inoa’e, ty fanoagne fagnazaran-tegna. Misy “Fampiasana ho An’ny Tanora”, trea amy tihoe “Manontany ny Tanora”, amy jw.org/mg ao. Natao hagnampeagne ty tanora hagnamafe ty finoa’e naho hahay hamale amy ty fomba fireha’e i raha rey. Naho iarahantika midineke amo o keleiantikagneo rey, le hahatrea fomba hiarovagne ty finoantika aman-kasoa fagnahy tika sady hahaliagne o ndatio.

¹⁷ Nihazavae i Matthew tie nagnino ty fanoagne fagnazaran-tegna ro nagnampe aze.  Nanao fikarohagne miomba ty foto-kevetse va’e hodinehegne an-dakilasy agne ty Matthew naho ty rae aman-drene’e tamy ty fotoam-pivavaha ty keleiagne. Hoe reke: “Eretserete’ay tie ino ty fagnonteneagne va’e hapetra iareo, le atao’ay fagnazaran-tegna ty fomba hamaleagne aze mioregne amy ty fikarohagne natao’ay. Naho fa mazava an-tsaiko ao ty mahavy ahy hino ty raha inoako, le matoky tegna raho sady mora amako ty mamale aman-kasoa fagnahy.”

18. Inogne ty raha tena lahibey arake ty rehafe ty Kolosianina 4:6?

¹⁸ Maregne fa tsy voatere hagneke ty raha fa hazavaentika ama’e mazava soa o ndatio faie ty rehake voahevetse soa ataontikagne naho ty fahalemem-pagnahintika ty tena hisy voka’e ama’e. (Vakio ty Kolosianina 4:6.) Hoe manorake laboly amo o ndatio tika naho fa mirehake ama’e ty raha inoantika. Afake atorantika moramora ndra mafe i labolỳ. Naho atorantika moramora reke, le ho mora amy i ndatỳ ty hahazo aze, le hanohy hihisa avao reke. Hoe izay ka fa naho maleme fagnahy tika, le hagniry hitsanogne antika o ndatio sady hanohy i rehakey. Mazava hoaze fa tsy voatere hamale aze tika naho te handietse ndra hikizake ty raha inoantika avao reke. (Ohab. 26:4) Faie tsy tihoe le hanahake izay iaby o ndatio fa ty ila’e va’e magniry hitsanogne avao.

19. Nagnino tika ro toko’e haleme fagnahy naho fa miaro ty finoantika?

¹⁹ Maro ty soa ho azontika naho mianatse ty haleme fagnahy tika. Mivavaha amy i Jehovah mba hanagna’o hery hagnampe azo haleme fagnahy naho fa misy ndaty magnontane ndra mitsikera ty raha inoantika. Tsiarovo fa va’e hikalagne o aly hevetseo tsy hisy, ty fanagna’o fahalemem-pagnahy. Va’e handrisike ze ndaty mitsanogne azo hagnova ty fihevera’e antika naho ty hamarenagne amy Baiboly ao ka, ty fagnajantika aze naho fa itika mamale aze. ‘Mivognona avao mba hiaro’ ty finoa’o, sady ‘anò aman-kasoa fagnahy naho am-pagnajagne zay.’ (1 Pet. 3:15) Toetse tena sarobily areke ty fahalemem-pagnahy.