Fagnadikadignagne Ndaty Mpahay Simia

MPAMPIANATSE amy ty Oniversite Lehigh, a Etazonia agne ty Michael Behe, sady mpikaroke miomba ty raha simika amo o raha managne aigneo. Tamy 1996 reke ro nampiboake ty boke tihoe Raha Mietake Tsy Fanta i Darwin: Manohetse ty Evolisiona ty Porofo Ara-tsimia (anglisy). Nirehake o boke i Behe iohoe ty Mifohaza! (frantsay) 8 Mey 1997, tamy ty andian-dahatsoratse tihoe: “Akore ty Niatomboha o Fiaignagneo? Kisendrasendra vao sa Nisy Namorogne?” Nikezake nanohetse ty porofo naroso i Behe, o mpahay siansa mino ty evoliosinao, ndra fiovagne erike, tagnate ze folo taogne niboaha o boke iohoe zay. Nirehake o mpanao tsikerao fa nenga i Behe hanan-kery tamy ty fanapahan-keve’e mifandrambe amy ty asa’e ty finoa’e satria Katolika reke. Ty hafa ka nirehake fa mifanipake amy ty siansa ty fagnazava’e. Nirehake tamy i Profesora Behe areke i Mifohazay! mba hahafantaragne tie nagnino ty heve’e ro miterake alihevetse bey hoe izay.

MIFOHAZA!: ARAKE TY HEVE’O, NAGNINO TY FIRAFY TY RAHA MANAGNE AIGNE RO MAGNAPOROFO FA MISY TY MPAMOROGNE?

PROFESORA BEHE: Naho vaho mahatrea fitaovagne bey pitsopitso’e naho mahavita asa sarotse tikagne, le avy le magnatsoake hevetse tie nisy namorogne i raha rey. Dineho ohatse ty masina fampiasaentikagne manahake o fanapahagne akatao, tomabile, sady ndra ty raha tsotra manahake o kapikeo aza. Tena teako ty mampiasa o ohatse fara’e iohoe. Magneke rehe fa nisy namorogne io, satria fa misy tapa’e sambe hafa naharo ty amo o fitaovagne iohoe, mba hahazoa’e valavo.

Mandroso o siansao ty amy izao, le manjare fantatse ty fomba fiasa o raha fara’e kinikini’eo (ndra molekiola) agnate o selao ao, mba hahavy aze ho velogne avao. Gaga zahay fa trea o mpahay siansao tie, misy molekiola bey pitsopitso’e miasa agnate i sela rey ao. ‘Mpitatetse’ raha agnate o selao ao ohatse, ty asa ty molekiola ila’e. Misy molekiola hafa ka ‘mpanondro’ ty lala i mpitatetse rey, tie toko’e hagnavia iareo sa hagnavana. Managne molekiola “motera” manoseke aze boake afara ao ka ty sela ila’e. Ireo ty manoseke o selao mba hisosa ambone o ranoranon-drahao eo. Naho vaho mahatrea raha bey pitsopitso’e hoe izay amy ty raha hafa o ndatio, le avy le magnatsoake hevetse tie, nisy namorogne i raha rey. Tsy misy fomba hafa ankoatse izay azo agnazavagne ty fisia o molekiola bey pitsopitso’e reo, ndra tie eo aza ty fampianara i Darwin miomba ty evolisiona. Voaporofo hatrake amy izay fa nisy namorogne o raha bey pitsopitso’eo. Rare’e areke naho mihevetse zahay fa nisy namorogne ka i molekiola rey sady tena nahay i namorogne azey.

MIFOHAZA!: ARAKE TY HEVE’O, NAGNINO TY ANKAMAROA TY MPIARA-MIASA AMA’O RO TSY MIOMBON-KEVETSE AMA’O MIOMBA TY FISIA I MPAMOROGNEY?

PROFESORA BEHE: Tsy miombon-kevetse amako vata’e ty mpahay siansa maro, satria fanta’e fa ty firehafagne tihoe misy ty Mpamorogne, le midika tihoe, misy hery raike ambone noho o natiorao. Faie tsy te hino izay iareo. Eké ty maro fa natao hagnatsoake hevetse mifagnarake amy ze aseho ty porofo o mpahay siansao ndra inogn’ino ty voka’e. Votro tie amako ty ndaty raike, naho tsy magnatsoake hevetse mifagnarake amy ze tena aseho ty porofo satria tsy heké ty antoko o ndaty ila’e ty fagnatsoahan-keve’e.

MIFOHAZA!: INO TY HAVALE’O, I MPANAO TSIKERA MIREHAKE FA TSY MANDRISIKE O NDATIO HAGNITATSE TY FAHALALA’E TY FAGNEKEA’E FA MISY TY MPAMOROGNE REY?

PROFESORA BEHE: Tsy vokatse ty tsy fahalalagne ty fagnekeagne fa misy ty Mpamorogne. Tsy boake amy ty raha tsy fanta’ay i fagnatsoan-kevetsey fa boake amy ty raha tena fanta’ay. Le hoe tsy bey pitsopitso’e ty fahatreavagne ty firafy o vatagneo, 150 taogne lasa zay, tamy ty fotoagne namoaha i Darwin ty boke’e tihoe Ny Fiandohan’ny Karazan-javamananaina (anglisy). Nihevere o mpahay siansao ho raha fara’e tsotra o selao tamy ze fotoagne zay, le va’e ho niboake tampoke boake amy ty fotan-driake avao. Faie trea iareo naho fa tafara tatoy fa tena bey pitsopitso’e o selao, naho oharegne amo o masina amo o taonjato faha-21 hinane zaò. Magnaporofo ty fisia i Mpamorogney zay sady misy anto’e kanao reke namorogne i raha rey.

MIFOHAZA!: KERA MBA MANAGNE POROFO KA O MPAHAY SIANSAO HAMPISEHOAGNE, FA BOAKE AMY TY EVOLISIONA I SELA BEY PITSOPITSO’E NIREHAFEGNE TEO REY?

PROFESORA BEHE: Fa folo taogne zay ty niboaha i bokekoy. Fa nandefa antso meke ka ty fikambanagne ara-tsiansa maro, agnisa izay ohatse ty Akademia Amerikana Miomba ty Siansa naho ty Fikambanagne Amerikana Miomba ty Fandrosoa ty Siansa. Nandrisike ty mpikambagne ama’e ao rey, mba hagnaporofo fa tsy maregne i hevetse tihoey, mampibaribary ty fisia i Mpamorogney ty firafy o vatantikagneo. Faie naho nikaroke amo o boke ara-tsiansa rehoe rehe, le hahatrea fa tsy nisy ndaty nanao andragne ara-tsiansa, mba hagnaporofoagne fa niova erike ty molekiola amo o selao ao.

MIFOHAZA!: MISY NDATY MIREHAKE FA TSY TENA MAHAFA-PO TY FOMBA NAMOLAVOLAGNE TY RAHA ILA’E AMY TY RAHA MITIRY NDRA AMY TY TAOVA ILA’E AMO O BIBIO AO. INO TY HAVALE’O I NDATY REY?

PROFESORA BEHE: Ty tsy fahafantarantikagne ty anto ty fisia ty raha ila’e amy ty raha managne aigne raike, le tsy midika fa tsy managne asa i raha rey. Nisy taova ila’e ohatse nirehafegne fa tsy misy asa’e. I taova rey tie taloha le nirambesegne ho porofo fa tsy tena mahafa-po ty fomba namolavolagne ty vata o ndatio naho ty raha managne aigne hafa. Niheveregne ho taova tsy ilaegne ohatse ty kambin-tsinay naho ty kambin-tenda, le nahazatse ty nagnafake aze. Faie trea naho fa tafara tatoy fa misy asa’e bey amy ty hery fiarovagne i taova rey.

Ty lafi’e raike hafa soa hodinehegne ka le izao: Misy raha ila’e amo o raha managne aigneo, hoe miseho ho aze avao. Faie nisy kemake ty amy ty tomabileko ndra vaky pine, le tsy midika zay tie tsy nisy namorogne i tomabiley, ndra i pineỳ. Ty fisia ty raha miseho ho aze amo o raha managne aigneo ka, le tsy magnaporofo fa kisendrasendra ty nampisy i sela bey pitsopitso’e rey. Tsy maregne zay.

[Hevetse Lahibey]

“Votro tie amako ty ndaty raike, naho tsy magnatsoake hevetse mifagnarake amy ze tena aseho ty porofo satria tsy heké ty antoko o ndaty ila’e ty fagnatsoahan-keve’e.”