Tamy ty Alala ty Evolisiona Vata’e Vao?

“Magneva handrambe ty voninahitse, ty haja naho ty hery anio rehe, Jehovah, eka, ihe ro Andrianagnahare’ay, satria i rehe ro namboatse ze kila raha iaby sady zoton’arofo’o ty nampisy naho ty namboaragne aze.”—APOKALYPSY 4:11.

ICHARLES DARWIN ty nanao ty hampalaza ty fampianaragne miomba ty evolisiona. Tsy ela tafara izay, le nipay fomba hampifagnarahagne o fampianaragne iohoe naho ty finoa iareo an’Andrianagnahare ty fivavahagne maro.

Mino ty ankamaroa ty fivavahagne lahibey amy ty Kristiana mirehake ty vata’e ho maregne rey amy izao, fa tsy maintsy tamy ty alala ty evolisiona ty namorognan’Andrianagnahare o raha managne aigneo. Ampianare ty ila’e ohatse fa nataon’Andrianagnahare hiova tsikedekede ze kila raha. Nao zao niova ho raha managne aigne ty raha tsy managne aigne, le nanjare ndaty tamy ty fara’e. Rehafe iareo ka fa Andrianagnahare ty nanomboke izay, le tsy nizilike laleke amy izay reke naho fa niavy eo. Nieretseretse ka ty hafa fa finoron’Andrianagnahare tamy ty alala ty evolisiona hey ty ankamaroa ty raha mitiry naho ty biby, le nizilike laleke amy izay avao ka reke kindraike mba hitohiza izay.

Afake miarake vao o fampianaragne rehoe?

Tena mifagnarake amy ty fampianara ty Baiboly vao ty fampianaragne miomba ty evolisiona? Naho maregne o evolisionao, le tsy nisy ty tantara amy Baiboly ao miomba ty namboaragne i Adama, i lahilahy voaloha’ey, fa natao hampianaragne miomba ty findesam-batagne avao. (Genesisy 1:26, 27; 2:18-24) Izay vao ty fahatreava i Jesosy o tantara iohoe? Hoe reke: “Mbe tsy vinaki’areo hao tie, lahilahy naho ampela ty namboara’e o ndatio tamy ty voaloha’e naho fa namboatse aze reke, le nisaontsy tihoe: ‘Naho izay, hienga ty rae’e naho ty rene’e o lahilahio le hiharo amy ty vali’e, sady ho nofotse raike avao iareon-droroe’? Amy izay tsy roe sasa iareo fa nofotse raike avao. Ao ze naharon’Andrianagnahare baogne, tsy ho sarahe o ndaty.”—Matio 19:4-6.

Nirehake i tantara miomba ty famorognagne amy Genesisy toko faha-​2 aoy ty Jesosy teo. Naho fa fanta’e fa tsy tena nisy ty fanambalia i Adama naho i Eva, le mbe ho nirehake io avao vao reke mba hanohanagne ty fampianaragne miomba ty fahamasigna ty fanambaliagne? Aha’a. Nirehake o tantara iohoe ty Jesosy satria fanta’e fa tena nisy io.—Jaona 17:17.

Nino o tantara miomba ty famorognagne amy Genesisy ao iohoe ka o mpiana i Jesosy reo. Tantaraegne amy ty Filazantsara i Lioka ao ohatse, ty razambey i Jesosy hatrake amy i Adama. (Lioka 3:23-38) Naho tsy tena nisy ty Adama, ia amo o ndaty rehafegne amo o andinin-teny rehoe ro tena nisy? Azo atokisagne vao i reha i Jesosy tihoey tie ireke ro Mesia tarana i Davida, naho tsy tena nisy o ndaty fara’e tantaraegne amo o andinin-teny iohoe aoy? (Matio 1:1) Rehafe i Lioka, agnisa ty nanoratse Filazantsara fa ‘nifotopotore’e soa boake am-boaloha’e agne ze kila raha sady fa nihamaregne’e.’ Trea boake amy izay areke fa nino i tantara miomba ty famorognagne amy Genesisy aoy ty Lioka.—Lioka 1:3.

Nino o tantara iohoe ka ty apostoly Paoly kanao nino i Jesosy. Hoe reke: “Satria ndaty raike ty niavia o fateo, le ndaty raike ka ty iavia ty famelomagne ty mate. Fa manahake ty imateza o ndatio amy i Adama ao, ro hamelomagne o ndatio ka amy i Kristy ao.” (1 Korintianina 15:21, 22) I Adama ty razambey o ndatio iaby, sady boake tama’e ty ‘niziliha ty ota ho amy ty tontolo toy, le boake amy ty ota ty nidira o fateo.’ Naho tsy maregne zay, nagnino ty Jesosy ro tsy maintsy mate mba hagnafoagnagne ty voka ty fahotagne nilovantikagne boake tamy i Adama?—Romanina 5:12; 6:23.

Hanjare ho sarotse amy ty Kristiana ty hino o fampianaragne fototse amy Baiboly ao rehoe, naho tsy mino ty tantara miomba ty famorognagne amy Genesisy ao iareo. Toe tsy afake miharo ty fampianaragne miomba ty evolisiona naho ty fampianara i Kristy. Hampaleme finoagne avao ty ho fanoagne izay. Mora “havoamboa ty onja naho harererere ty karazan-tioke ze o fampianaragne zao iaby”, ty ndaty maleme finoagne.—Efesianina 4:14.

Finoagne mafe oregne

Nagninje o Baibolio o ndatio tagnate ty taonjato maro. Faie voaporofo avao fa maregne ze voasoratse ao. Mateteke trea fa azo atokisagne ty tantara agnate’e ao, naho ty raha rehafe’e miomba ty fahasalamagne vaho ty siansa. Mandaitse naho tsy lany date ty toroheve’e miomba ty fifandrambesagne ama o ndaty. Faie mitovy amo o akatao ty fampianara o ndatio. Mitiry o akatao, le naho fa avy eo malazo naho fa mandeha ty fotoagne. Faie ty Saontsin’Andrianagnahare “haharetse nainai’e.”—Isaia 40:8.

Tsy tihoe fampianaragne ara-tsiansa avao ty evolisiona, fa nanjare fampianaragne eké ty ndaty maro. Nanjare malaza areke io naho fa nandeha ty fotoagne. Tsy vita izay ka fa niova erike o fampianara i Darwin io tato ho ato. Mihamaro ty porofo mampiseho fa nisy namorogne ze kila raha, le nisy kezake natao mba hagnamarenagne izay. Risihe’ay ka rehe mba hanao izay. Hagnampe azo ty famakia’o ty lahatsoratse hafa amy ty gazete toy ao. Afake mamaky o boke ambane eo retiagne rehe naho i amy peje faha-32 aoy ka.

Azo antoke fa hatoky ty tantara amy Baiboly ao rehe afara izay. Vao mainke hino rehe fa ho tanterake ty fampitamà ty Baiboly miomba ty hoavy. (Hebreo 11:1) Va’e ho voatoseke hidera i Jehovah ka rehe satria ireke ro “namboatse i lagnitsey naho ty tane toy.”—Salamo 146:6.

BOKE HAFA VA’E HAHALIAGNE AZO

Boke Raike Hoahy ze Kila Ndaty Misy porofo maromaro ty amo o bokekele iohoe ao fa maregne ty Baiboly

Y a-t-il un Créateur qui se soucie de vous? Misy porofo hafa mampiseho ty ao fa misy ty Andrianagnahare. Rehafegne ao ka tie nagnino ro engàn’Andrianagnahare hisy o fijaleagneo, ie amy izao reke mikarakara antikagne.

Inogne Vata’e ty Raha Ampianare ty Baiboly? Rehafegne amy ty toko faha-3 ao tie: Ino ty raha safirien’Andrianagnahare miomba ty tane toy?

[Hevetse Lahibey]

Nino i tantara miomba ty famorognagne amy Genesisy aoy ty Jesosy. Diso vao reke?

[Efajoro]

INO TY ATAO TIHOE EVOLISIONA?

Agnisa ty famaritagne o rehake iohoe tihoe “fiovagne erike ho amy ty raha hafa.” Faie misy dika’e maromaro ty rehake tihoe “evolisiona.” Midika ohatse io tie fiovagne lahibey amy ty raha tsy managne aigne, agnisa izay ty fiovà ze kila raha. Midika ka io fa fiovagne kede amy ty raha managne aigne, ty dika izay fiovagne amy ty raha mitiry ndra biby, mba hahavelogne aze soa amy ty misy aze. Faie mateteke o rehake iohoe ro ampiasaegne mba hirehafagne ty fampianaragne tihoe o fiaignagneo, le niatomboke boake amy ty raha tsy managne aigne, sady niova ho sela afake miharo. Miova erike o sela rehoe, le manjare raha managne aigne bey pitsopitso’e, le o ndatio ty mahira-tsaigne amy iareo iaby. O famaritagne fara’e io ty teagne ho rehafegne amy tihoe “evolisiona”, ndra fiovagne erike amy ty raha finorogne amy ty lahatsoratse toy ato.

[Sare]

Sare ambone tsy taka-maso agne: J. Hester and P. Scowen (AZ State Univ.), NASA