Tena Maregne vao o Evolisionao?

“TENA fa misy o evolisionao manahake ty mahamaregne tihoe magnomey hafanagne o masoandrò”, hoe ty Profesora Richard Dawkins, manam-pahaiagne malaza miomba ty evolisiona. Maregne fa magnomey hafanagne o masoandrò arake ty fikarohagne naho ty fandinehagne natao. Faie maregne ka vao ty fampianaragne miomba ty evolisiona, le tsy azo lieregne?

Misy raha mila hazavaegne, aloha ty hamaleantikagne izay. Trea o mpikaroke marò fa miova kede ty tarana ty raha managne aigne raike naho fa mandeha ty fotoagne. Natao i Charles Darwin tihoe “taranake mihamiova” i raha rey. Iarahagne mahatrea i fiovagne zay, sady fa nihamarenegne tamy ty alala ty fagnandramagne. Nahatrea hevetse boake amy irey aza o mpamboleo naho o mpiteza bibio. * Tena misy fiovagne vata’e areke ty amy i raha managne aigne rey. Faie atao ty mpahay siansa tihoe “evolisiona kininio’e” i fiovagne kede rey, le agnaporofoa iareo fa misy ka ty atao tihoe “evolisiona jabajaba.” Tsy inogne zay fa ty fiovà ty raha managne aigne raike hanjare karaza’e hafa. Faie mbe tsy nisy nahatrea o fiovagne jabajaba iohoe.

Trea areke fa raha mbe tsy voaporofo ty mpahay siansa ty nampianare i Darwin. Hoe reke amy i boke’e malaza atao tihoe Ty Fiatomboha ty Raha Managne Aigne aoy: “Naho ty heveko, le tsy finorogne tsikiraidraike o raha managne aigneo iaby. Tarana ty raha managne aigne tsiampeampe iareo.” Rehafegne fa tsy bey kojakoja’e i “raha managne aigne tsiampeampe” tam-boaloha’e tagne rey. Faie naho niova erike zao rey tagnate ty fotoagne lava bey, le nagnomey karazan-draha managne aigne an-tapetrisa’e treantikagne ambone tane etoy. “Kininio’e” ty “fiovagne” niseho. Faie nitambatambatse zay arake ty ampianare ty manam-pahaiagne miomba ty evolisiona, le nagnomey fiovagne jabajaba, le o fiagneo nanjare biby tarike raike amo o boketrakeo, le o rajakò nanjare ndaty. Atao tihoe fiovagne jabajaba ze fiovagne lahibey zay. Maro ty mihevetse fa maregne o famaritagne faharoe iohoe. Mieretseretse iareo tie: ‘Naho miova kede lognandro ty karazan-draha mitiry ndra biby raike, le nagnino moa ro tsy hiova bey naho fa ela ty ela?’ *

Intoa ty porofo agnamarena o ndatio ty evolisiona jabajaba:

1. Ilaegne ty fiovà o fototarazò, mba hampisy karazan-draha mitiry ndra biby vaovao. *

2. Ze raha mitiry ndra biby matanjake ro magnomey karaza’e vaovao.

3. Trea boake amy ty sisan-draha mitiry naho taolam-biby taloha fa nisy evolisiona jabajaba.

Tena misy porofo marem-pototse vao fa maregne o evolisiona jabajabao, le toko’e hinoagne?

Va’e hampisy karaza’e vaovao vao ty fiovà o fototarazò?

Trea boake amo o fototarazò ty pitsopitso’e maro miomba ty raha mitiry ndra biby raike, le agnisa izay ty fomba fiasa’e. Raha agnate ty bontolitoly o selao ao tsikiraidraike o fototarazò. * Trea o mpikarokeo fa va’e hampisy fiovagne amy ty tarana ty raha mitiry ndra biby raike ty fiovà ty fototarazo’e. Tamy 1946, le hoe ty Hermann Muller, agnisa ty nahazo Loka Nobel, naho tompo-mareke tamy ty fikarohagne miomba ty fiovà ty fototarazo: ‘Nahavita nagnova ty fototarazo o bibio naho o raha mitirio o ndatio, le nagnasoa irey. Tena kede ty fiovagne niseho faie nitambatambatse, le nanjare maro. Hoe izay ka ty raha miseho amo o evolisionao, faie mandikoatse izay. Ze biby ndra raha mitiry tena soa avao ro velogne amy ty toeragne raike.’

Rehafe iareo mampianatse miomba ty evolisiona jabajaba areke, fa tsy vita tihoe va’e hampisy karaza’e vaovao amy ty raha mitiry naho biby raike ty fiovà o fototarazò, fa le vata’e hampisy raha mitiry naho biby hafa. Misy fomba azo agnaporofoagne izay vao? Andao hohenteantikagne ty vokatse ty fikarohagne natao tagnate ty 100 taogne teo ho eo, miomba o fototarazò.

Nino o mpahay siansao taloha kede ty 1940 fa vao mainke hihasoa ty karazan-draha mitiry ho azo naho ovà o ndatio i fototarazoy, fa tsy i raha mitirỳ. “Tena fale ty ankamaroa o manam-pahaiagne miomba ty raha managne aigne naho fototarazò, lohotsie fa o mpamboleo naho o mpiteza bibio.” Izay ty reha i Wolf-Ekkehard Lönnig, mpahay siansa boake amy ty Fikambanagne Max Planck Mikaroke Miomba ty Famboleagne Alemaina agne. Nagnino o mpikarokeo ro fale hoe izay? Hoe avao ty Lönnig, nandineke ty fiovagne amy ty fototarazo o raha mitirio tagnate ty 28 taogne teo ho eo: “Nino iareo fa avy ty fotoagne hagnasoagne ty fomba famboleagne naho ty fitezagne biby. Nihevetse iareo fa hahazo raha mitiry ndra biby vaovao sady tena soa naho ty vatan-tegna iareo ty magnova i fototarazoy sady mifily i fiovagne soa zay.” *

Nanomboke nanao fikarohagne areke ty mpikaroke ta Etazonia naho Azia vaho Eoropa agne. Nimeagne vola bey iareo ho fanohanagne iareo, sady nampiasa fomba niheveregne fa hampalaky i evolisionay ka. Naharetse 40 taogne mahery i fikarohagney. Ino ty voka’e? Hoe ty mpikaroke raike atao tihoe Peter von Sengbusch: “Trea fa le ninaoke avao ty kezake natao mba hamokaragne karazan-draha mitiry ndra biby tena soa, ie amy izao vola bey ty nilany.” Hoe ty Lönnig: ‘Tsisy raha nivita’e o mpahay siansa magneran-taneo. Nanomboke tamy 1980 areke, le tsy nisy sasa i fanantenagne naho i hafaleam-beỳ. Najanogne ty fagnovagne o fototarazò, tamo o tane mandrosò agne, ndra tie nanoagne fikarohagne manokagne aza tie taloha. Tsy soa ty fiovagne trea amy ty ankamaroa ty raha mitiry ndra biby azo. Ie aza ndra nimate ndra tsy matanjake naho oharegne amy i karaza’e voajagnaharey.’ *

Zato taogne teo ho eo zao ro nanao fikarohagne miomba ty fiovà ty fototarazo o mpahay siansao. Nikezake nagnova ty fototarazo o bibio naho o raha mitirio ka iareo tagnate ty 70 taogne, mba hahazoagne karaza’e vaovao. Nisy raha nianara iareo boake amy ty fagnazavagne navori’e hatrake amy izay. Izao ohatse, ty reha i Lönnig, naho fa boake nandineke ze porofo iaby reke: ‘Tsy mahavy ty [karazan-draha mitiry ndra biby raike] ho hafa ty fiovà ty fototarazo’e. Magnamaregne izay ty fagnandramagne naho ty fikarohagne natao tagnate ty taonjato faha-20, naho ty porofo hafa. Naho fa henteagne areke i fiovagne niherenkeregne amy ty karazan-draha mitiry ndra biby rey, le trea fa misy fetra’e ty fiovagne miseho amy iareo ndra tie ovagne aza ty fototarazo’e. Tsy misy afake mandikoatse ze fetra zay.’

Eretsereto ty dika ze raha trea o mpahay siansao zay. Nanao ze hampisy fiovagne soa amy ty fototarazo o mpahay siansao, mba hamorognagne karazan-draha mitiry ndra biby vaovao. Faie le ninaoke avao ty raha natao iareo. Ty manam-pahaiagne maro hoe irey aza tsy mahamete, somandrake fa ty fisehoan-draha tsy manan-tsaigne manahake o evolisionao? Trea tamy ty fikarohagne natao, fa tsy nagnova ty karazan-draha mitiry ndra biby raike ho karaza’e hafa, ty fiovà ty fototarazo’e. Tena nisy vata’e vao i fiovagne jabajaba rey?

Magnomey karaza’e vaovao vao ty raha mitiry ndra biby tena matanjake?

Nino ty Darwin fa ze raha mitiry ndra biby tena matanjake avao ro tavela amy ty toeragne raike. Fa ho mate ze osaosa amy ty fara’e. Niparitake magneran-tane sady nanjare sambe nanagne ty toera’e ty karazan-draha mitiry naho biby ila’e arake ty ampianare ty manam-pahaiagne miomba ty evolisiona. Ze managne fototarazo soa sady nanjare matanjake ro mbe velogne. Nao zao nihaniova iareo naho fa avy eo, le nanjare karaza’e hafa.

Nirehafegne taloha teo fa trea tamy i fikarohagne natao rey, fa tsy mampisy karazan-draha mitiry ndra biby vaovao ty fiovà o fototarazò. Faie akore ty agnaporofoa o manam-pahaiagneo, fa magnomey karaza’e vaovao ze raha mitiry ndra biby nanagne fototarazo soa, le nanjare tena matanjake? Hoe ty bokekele naboa ty Akademia Amerikana Miomba ty Siansa (NAS) tamy 1999: ‘Trea tamy ty Tokonose Galápagos fa miova erike vata’e o karazan-draha mitirio ndra o bibio, le manjare karaza’e vaovao. Magnaporofo izay i karazam-poly 13 nidinehe i Darwin tagne reo. Atao tihoe foly Darwin iareo tie amy izao.’

Nandineke o vorogne reo areke ty mpikaroke maromaro nitarihe i Peter naho ty Rosemary Grant, tagnelagnela ty taogne 1970 naho 1980. Nisy faosa ty tamy izay tagnate ty tao’e raike. Trea iareo fa ze foly bey vava ro tsy mora mate tamy i faosay, naho oharegne tamy kidikidike ty vava’e rey. Nirehafegne fa tena nilaegne ze raha nitrea o mpikarokeo zay. Agnisa ty fomba voaloha’e agnambahagne i karazam-poly 13 rey, ty habei’e naho ty pozipozy ty vava’e. Hoe indraike i bokekeley: “Nirehake ty Peter naho i Rosemary fa agnate ty 200 taogne eo ho eo avao, le va’e hisy karazam-poly vaovao hiboake amo o tokonose rehoe naho misy faosa isake ty 10 taogne eo ho eo.”

Faie nisy raha niseho tsy nirehafe i bokekeley. Mahamegnatse zay faie tena lahibey. Ty foly kedekede ty vava’e ro maro tamo o tokonose rehoe, taogne tsiampeampe tafara i faosay. Nanoratse tamy ty gazete Natiora areke ty Peter Grant naho ty mpianatse raike atao tihoe Lisle Gibbs, tamy 1987, mba hirehake ty raha nitrea’e. Hoe iareo: “Ty foly kedekede ty vava’e ro tsy mora mate fa tsy i bey ty vava’e rey.” Nirehake ka ty Grant tamy 1991, fa isake tie miova o toets’andrò, le “miovaova ty hamaro o vorogne rehoe, le ty vorogne bey ty vava’e ro maro kindraike fa ze kede ty vava’e amy ty fotoagne hafa.” Trea o mpikarokeo fa nifanambaly ty ila’e tamo o rehafegne fa “karaza’e” sambe hafa reo, sady tsy mora mate noho iareo ty ana’e. Nirehake ty Peter naho i Rosemary Grant fa naho mbe mifanambaly avao o vorogne rehoe, le va’e hanjare “karaza’e” raike agnate ty 200 taogne.

Hoe ty George Williams, manam-pahaiagne miomba ty evolisiona, tamy 1966: “Mampalahelo fa ampianare o manam-pahaiagne miomba ty evolisionao tie miova ho hafa, ze raha mitiry ndra biby tena matanjake. Faie tsy tihoe miova iareo fa manao ze hahavelogne aze soa amy ty toeragne misy aze.” Nirehake i mpampianatse miomba ty evolisiona atao tihoe Jeffrey Schwartz, tamy 1999, fa naho maregne ty reha i Williams, le “tsy manjare hafa” i karazan-draha mitirỳ ndra i bibỳ fa mikezake hiaigne mifagnarake amy ty fiovagne magnodidigne aze avao.

Tsy manjare karaza’e “hafa” i foly Darwin rey. Mbe foly avao iareo. Mifanambaly ka iareo, le tsy azo antoke ndra maregne ndra tsy maregne ty fomba amarita o manam-pahaiagne miomba ty evolisionao ty atao tihoe karazagne. Trea fa tsy mirehake ty raha misy maregne ndra o akademia malaza miomba ty siansao aza naho fa te hanohagne ty fampianara’e.

Trea boake amy ty sisan-draha mitiry naho ty taolam-biby taloha vao fa nisy ty evolisiona jabajaba?

Hoe te hirehake ka i bokekele atao tihoe NAS igne, fa trea boake amy ty sisan-draha mitiry naho ty taolam-biby taloha fa nisy ty evolisiona jabajaba. Izao ty rehafe o bokekele iohoe: “Nisy karazam-biby maro ty tagnelagnela ty fiagne naho ty biby tarike raike amy ty boketrake, ty boketrake naho ty biby milaly, ty biby milaly naho ty biby mampinono, sady tamy ty keleiam-bey ty rajako hatrake amo o ndatio atoy. Mateteke areke sarotse ty mamaritse tie ombia maregne ro niova ho karaza’e vaovao ty karaza’e raike.”

Somare mahatsekake zay ty reha o bokekele iohoe. Ino ty anto’e? Nirehake ty gazete Vaovaom-pirenena Miomba ty Tane (anglisy) tamy 2004, fa hoe “filma entegne agnaporofoagne ty evolisiona”, ty sisan-draha mitiry naho ty taolam-biby taloha.” Faie isake ty sare 1000 nalaegne hamboaragne i filmay, le tsy nilaegne ty 999 ama’e.” Ampe agnaporofoagne ty evolisiona vao i “sare” raike sisa’ey? Ino maregne ty trea naho henteagne ty sisan-draha mitiry naho ty taolam-biby taloha? Nagneke ty Niles Eldredge, manam-pahaiagne miomba ty evolisiona sady mpanohagne mafana fo io, fa “zara’e naho niova ndra tsy niova ty ankamaroa o karazam-bibio ndra o raha mitirio”, agnate ty fotoagne ela bey.

Sisan-draha mitiry naho taolam-biby taloha tsy vatse isahegne ty nihalie o mpahay siansao magneran-tane naho nitamirie’e. Toko’e ho 200 tapetrisa ty bey amy izay sady agnarivo’e tapetrisa ty kede. Maro ty mpikaroke magneke fa trea boake amy i porofo tsy vatse isahegne rey, fa nisy tampoke ty ankamaroa o bibio sady zara’e naho niova. Nisy karaza’e maro ka ty nimate tampoke. Hoe ty Jonathan Wells, manam-pahaiagne miomba ty raha managne aigne, naho fa boake nandineke ty porofo aseho i sisan-draha mitiry naho i taolam-biby taloha rey: “Naho fa dinehegne i raha managne aigne nisokajiegne ho keleiam-bey naho foko naho tarike raike rey, le trea fa tsy maregne tihoe boake amy ty raha managne aigne tsiampeampe o raha managne aigneo iaby, sady nihaniova noho ty raha niseho nagnodidigne aze. Tsy maregne ka o fampianaragne iohoe, naho fa henteagne ty firafy ty sela naho ty sisan-draha mitiry naho ty taolam-biby taloha.”

Tena maregne sa tsy maregne o evolisionao?

Nagnino ty manam-pahaiagne malaza maro miomba ty evolisiona jabajaba ro mizizo fa maregne io? Magneke fampianaragne tsy maregne o mpahay siansa marò, hoe ty Richard Lewontin, manam-pahaiagne malaza miomba ty evolisiona, naho fa boake nagninje ty ila’e amy ty raha nirehafe i Richard Dawkins reke. “Toe tsy mahavany mandietse ty raha nampianaregne antikagne voaloha’e tikagne” hoe ty Lewontin. ‘Nampianaregne tikagne fa tsy misy hery ambone noho o ndatio namorogne ze kila raha naho ze kila raha managne aigne.’ Maro ty mpahay siansa tsy magneke handineke naho nisy Mpamorogne tena mahira-tsaigne namboatse ze kila raha ndra tsy namboatse. Nirehake ty Lewontin tie “ianaragne amo o siansao fa tsy misy ty Andrianagnahare.”

Hoe ka ty Rodney Stark, manam-pahaiagne miomba ty fiaraha-monegne, tamy ty gazete Amerikana Siantifike (anglisy): “Naherenkeregne tagnate ty 200 taogne fa tsy toko’e hagneke ho taone ty fivavahagne rehe, naho te ho mpahay siansa.” Nirehake ka reke fa “tsy mahavany mirehake miomba an’Andrianagnahare o ndaty mpivavakeo”, amy ty oniversite o mpanao fikarohagneo agne, sady ‘ty ndaty tsy mpivavake ka mihalavitse o ndaty mpivavakeo. Meagne tombotsoa maro ze ndaty ambone [amy ty sehatse ty siansa], tsy mpivavake.’

Raha telo ty miarake eké’o, naho mino rehe fa maregne ty fampianaragne miomba ty evolisiona jabajaba. Voaloha’e, eké’o fa tsy hiova hevetse ty mpahay siansa tsy mino an’Andrianagnahare, ndra inogn’ino porofo ara-tsiansa trea’e. Faharoe, eké’o fa ze raha managne aigne bey kojakoja’e iaby, le boake amy ty raha managne aigne managne fototarazo soa, le nahavita niaigne soa tamy ty toeragne misy aze. Faie trea tamy ty fikarohagne naharetse 100 taogne, fa tsy niova ho hafa ty karazan-draha mitiry ndra biby raike, ndra tie nisy fiovagne aza ty amo o fototarazò ao. Magnaporofo izay ka ty fandinehagne natao tamy ty fiovagne agnarivo’e tapetrisa. Fahatelo, eké’o fa boake amy ty raha managne aigne tokagne ze kila raha managne aigne. Faie trea o mpahay siansao soa boake amy i sisan-draha mitiry naho taolam-biby taloha rey fa niboake tampoke ty ankamaroa ty karazan-draha mitiry ndra o bibio iaby, sady tsy niova erike ho karaza’e hafa, ndra tie tagnate ty fotoagne ela bey aza. Maregne vao sa tsy maregne ty fampianaragne miomba ty evolisiona jabajaba?

[Fagnamarehagne ambane peje]

[Hevetse Lahibey]

‘Tsy mampiova ty [karazan-draha mitiry ndra biby raike] ho hafa ty fiovà ty fototarazo’e’

[Hevetse Lahibey]

Trea boake amy foly i Darwin rey fa afake miaigne mifagnarake amy ze fiovagne magnodidigne aze ty karazan-draha mitiry ndra biby raike

[Hevetse Lahibey]

Trea o mpahay siansao boake amo o sisan-draha mitirio naho i taolam-biby taloha rey, fa nisy tampoke ty ankamaroa o bibio sady zara’e naho niova

[Tabilò]

(Henteo i Gazety)

AKORE TY NAGNASOKAJIAGNE O RAHA MANAGNE AIGNEO?

Nalaha o mpahay siansao ho sokajy maromaro o raha managne aigneo. Manomboke amy ty karaza ty sokaji’e kedekede zay sady miafara amy ty keleiam-bey, sokajy lahibey. * Henteo ohatse ty fomba nagnasokajiagne o ndatio naho ty laletse mpihinagne voan-katae. (Agnaragne nimey o mpahay siansao i agnaragne amy ty reham-bazaha ambane eoy.)

OLOMBELOGNE LALETSE

Karaza’e sapiens melanogaster

Sampa’e Homo Drosophile

Keleiagne Hominidés Drosophilidés

Sokajy Primates Diptère

Tarike Biby mampinono Biby kedekede

Foko Chordates Arthropodes

Keleiam-bey Biby Biby

[Fagnamarehagne ambane peje]

[Soratse Magnazava i Sarey]

Tabilò nalaegne tamy ty boke nisorate i Jonathan Wells tihoe Maregne vao ty ampianaragne Miomba ty Evolisiona? Nagnino ro Diso ty Ankamaroa ty Raha Ampianaregne Antikagne Miomba ty Evolisiona? (anglisy)

[Sare]

Nanjare manakandra avao i laletse mpihinagne voa-kataey (ambone eo) fa tsy niova ho biby hafa ndra tie novàgne aza ty fototarazo’e

[Soratse Magnazava i Sarey]

© Dr. Jeremy Burgess/Photo Researchers, Inc.

[Sare]

Mateteke trea tamy ty fagnandramagne hagnova ty fototarazo o raha mitirio fa nihegne erike ty fiovagne vaovao tamy iareo teo, sady ty taloha teo avao ro nimpoly (Manjare bey avao ty fela i raha mitirỳ arake ty trea etoa)

[Sare]

From a Photograph by Mrs. J. M. Cameron/ U.S. National Archives photo

[Sare]

Loham-poly: © Dr. Jeremy Burgess/ Photo Researchers, Inc.

[Sare]

Dinôzôro: © Pat Canova/Index Stock Imagery; taolam-biby taloha: GOH CHAI HIN/AFP/Getty Images