Mbe Ilaegne Amy ty Fivavahagne Vao o Alitarao?

NAHO ty heve’o, raha lahibey amy ty fivavaha’o vao o alitarao? Va’e hihevetse ty ankamaroa ty mpivavake amy ty Fivavahagne mirehake ty vata’e ho Kristiana fa izay ty toko’e ho ie. Faie mba fa nidinehe’o vao ty raha rehafe ty Baiboly miomba ty fampiasagne alitara?

Ty alitara voaloha’e rehafe’e ao, le i namboare i Noa mba hanoloragne fagnatetse bibỳ, naho fa niakatse boake amy i Sambofiara nagnavotagne ty fiai’ey tafara i Safodranoy. *—Genesisy 8:20.

Niparitake magneran-tane o ndatio naho fa tsy nifankahazo sasa ty reha iareo ta Babela agne. (Genesisy 11:1-9) Faie voajagnahare amo o ndatio tihoe mivavake, le te hagnarine an’Andrianagnahare avao iareo. Nitsapatsapa manahake o goao iareo, satria tsy le nahafantatse aze fire. (Asan’ny Apostoly 17:27; Romanina 2:14, 15) Firenena naho foko maro ty nagnoregne alitara hoahy ty andrianagnahare’e iaby hatrake amy ty andro i Noa. Ndaty sambe hafa fivavahagne naho kolontsaigne ro nampiasa alitara tamy ty fivavahan-diso. Tafasarake tamy i Andrianagnahare maregney ty ila’e tama’e, le nampiasa alitara mba hanoagne sorogne ndaty, agnisa izay o ajajao. Nienga i Jehovah ty mpanjaka o Israelio ila’e, le nanao alitara hoahy ty andrianagnahare sampy agnisa izay ty Bala. (1 Mpanjaka 16:29-32) Akore ka ty fampiasagne alitara tamo o fivavahagne maregneo?

Ty alitara naho ty fivavahagne maregne tamo o Israelio eo

Nisy lahilahy tsy nivalike hafa tafara i Noa, nampiasa alitara naho fa nivavake tamy i Jehovah i Andrianagnahare maregney. I Abrahama ty nagnoregne alitara ta Sekema marine i Betela ao, ta Hebronao tamy ty vohitse Moria nanoa’e fagnatetse agnondry lahy nimeigne an’Andrianagnahare ho solo Isaka. Tafara izay, le natose ty fo’e hagnoregne alitara tamy ty fivavahagne aman’Andrianagnahare ty Isaka, i Jakoba naho i Mosesy.—Genesisy 12:6-8; 13:3, 18; 22:9-13; 26:23-25; 33:18-20; 35:1, 3, 7; Eksodosy 17:15, 16; 24:4-8.

Tamy i Lalàna hoahy o Israelioy, le nampagnamboaren’Andrianagnahare tragnolay azo afindrafindra, natao tihoe ‘tragnolay fihaognagne’ iareo. Io ty fomba nahafaha iareo niharine an’Andrianagnahare. (Eksodosy 39:32, 40) Nisy alitara roe i tragnolaỳ. Vita tamy ty hatae akasia sady nasiagne takelake saba i natokagne hoahy ty fagnatetse oroagney. Napetrake taloha i fidiragney eo io sady nampiasaegne hanoloragne fagnatetse biby. (Eksodosy 27:1-8; 39:39; 40:6, 29) I alitara hoahy ty emboke magnitsey ka, le vita tamy ty hatae akasia sady nasiagne takela-bolamena, le napetrake tagnate i tragnolaỳ ao taloha i efetse misy ridò amy i Fara’e Masigney ao. (Eksodosy 30:1-6; 39:38; 40:5, 26, 27) Nagnoroagne emboke magnitse manokagne ty tambone’e eo naho fa maraindraigne naho hariva. (Eksodosy 30:7-9) Nampagnorihegne ty plan i tragnolaỳ, i tempoly naharetse namboare i Solomona Mpanjakay, le nasia’e alitara roe ka.

“I tena tragnolaỳ” naho ty alitara agn’ohatse

Tsy tihoe mba hamaritagne ty toko’e ho fomba fiaignagne naho hanoloragne fagnatetse vaho hivavahagne avao ty nagnomeza i Jehovah i Lalànay hoahy o Israelio. Natao i Paoly tihoe “talinjo” ndra “fagnoharagne” ndra “talinjo ty raha an-dagnitse agne” ty lafi’e maro tama’e. (Hebreo 8:3-5; 9:9; 10:1; Kolosianina 2:17) Tsy vita tihoe nitarike o Israelitao ho amy i Kristy rey, fa nampiseho mialoha ka ty raha safirien’Andrianagnahare ho tanterahe i Jesosy Kristy. (Galatianina 3:24) Manondro raha hoavy rey. Ohatse, ty lio i anak’agnondry i Pasakey, le mareke ty famonjeagne o Israelitao. Nanondro i Jesosy Kristy ka io, satria namonje antikagne amy ty ota ty lio natsopa’e. Izay ty itokavagne aze tihoe “Anak’agnondrin’Andrianagnahare, magnafake ty fahota ty tontolo toy.”—Jaona 1:29; Efesianina 1:7.

Raha maro mifandrambe tamy i tragnolay naho i tempolỳ ro mifagnitsy amy ty raha ara-pagnahy. (Hebreo 8:5; 9:23) Nanoratse miomba ty “tena tragnolay naore i Tompo fa tsy ndaty” ty Paoly. Hoe ka reke: “Fa naho niavy ty Kristy, i mpisorombey amy ty raha soa fa anagnantikagney, le nimbamy i tragnolay fara’e bey naho fara’e voririkey mbeo sady tsy namboaren-tagnagney, ty dika izay, tragnolay tsy agnisa ze o raha namboaregne zao.” (Hebreo 8:2; 9:11) Ty tempoly ara-pagnahy i Jehovah i “tragnolay fara’e bey naho fara’e voririkey.” Mazava arake ty fomba irehafa ty Baiboly aze areke, fa i tempoly ara-pagnahy beỳ, le ty fomba anompoa o ndatio i Jehovah mioregne amy ty solovoy i Jesosy Kristy.—Hebreo 9:2-10, 23-28.

Ampianare ty Saontsin’Andrianagnahare fa manondro raha ara-pagnahy lahibey naho misy heve’e ty ila’e amy ty fepetse naho fitsipike amy i Lalànay ao. Manjare mino tikagne fa boake aman’Andrianagnahare o Baibolio. Mitombo ka ty fankasitrahantikagne ty fahendrean’Andrianagnahare abaribary io.—Romanina 11:33; 2 Timoty 3:16.

Misy heve’e ara-paminaniagne ka ty alitara hoahy ty fagnatetse oroagne. Manondro ty ‘zoton’arofon’Andrianagnahare’, ndra ty fagnekea’e i solovoigne nanoe i Jesosy i ndaty voririkey.—Hebreo 10:1-10.

Nirehake o rehake mahaliagne zao ka ty Paoly tafara tatoy amy ty boke Hebreo ao: “Managne alitara tikagne, fa ze manao fanompoagne masigne amy i tragnolaỳ ao tsy managne fahefagne hihinagne eo.” (Hebreo 13:10) Inogne o alitara nirehafe’eò?

Maro ty Katolika mpagnazava Baiboly nirehake fa i alitara rehafe ty Hebreo 13:10, le ampiasaegne amy ty Eokaristia, ndra ty “sakramenta” rehafegne fa agnavaozagne ty soro i Kristy naho fa Lamesa. Faie trea amy ty andinin-teny magnodidigne fa agn’ohatse ty alitara nirehafe i Paolỳ. Manam-pahaiagne maromaro ty mirehake fa rambesegne agn’ohatse i “alitara” amo o andine’e iohoe. Arake ty heve i Zezoita atao tihoe Giuseppe Bonsirven, le “tena mifagnarake amo o rehake agn’ohatse reo amy epistola [hoahy ty Hebrio] iaby zay.” Hoe reke: “Amy ty voambolagne kristiana, le nampiasaegne agn’ohatse ty rehake tihoe ‘alitara’ tamy ty voaloha’e. Nampiharegne tamy ty eokaristia naho alitara i eokaristia ka io, naho fa nimate ty Irénée naho i Tertullien vaho i Md. Cyprien.”

Nirehake ty gazeteboke katolika italiana raike fa niarake niparitake tamy ty “fagnoregnagne bazilika” ty fampiasagne alitara, tamy ty “andro i Constantin.” Izao ka ty rehafe io: ‘Azo antoke fa tsy nisy porofo ty fisia ty toeram-pivavahagne raike tsy miovaova tagnate o taonjato roe voaloha’eo. Tamy ty tragno o ndaty agne ro nanoagne fivoriagne ara-pivavahagne, sady niheregne tragno tsotra ka reke naho fa nivita i fotoam-pivavahagney.’

Alitara naho ty fivavahagne mirehake aze ho Kristiana

Hoe ty gazeteboke katolika La Civiltà Cattolica: “Tena raha lahibey o alitarao, tsy hoahy ty eglizy avao fa hoahy ty fivavahagne katolika ka.” Faie tena tsy nanao fombafombam-pivavahagne tamy i alitaray teo ty Jesosy Kristy, sady tsy nandily ty mpiana’e mba hanao fombafomba amy ty fampiasagne alitara. Maregne fa nirehake alitara avao reke, ohatse amy ty Matio 5:23, 24 ao, faie nanognogne avao ty raha fatao o Jiosy tamy ty andro’eo reke tamy izay. Tsy nampivavahe’e taman’Andrianagnahare tamy i alitaray teo o mpiana’eo.

Izao ty nisorate i George Moore (1851-1931), mpahay tantara amerikana: “Tena tsy niova ty raha lahibey tamy ty fivavaha o kristianao. Faie naho fa nandeha ty fotoagne, le nanjare bey pitsopitso’e i fombafomba tsotra nirehafe i Justin tantegnategna ty taonjato faharoey.” Tena maro sady sarotse i fombafombam-pivavahagne katolika rey, le nanjare taranja natao tihoe litorjia, nianaragne tamo o seminerao agne. Hoe ty Moore: “Fa tsy afake amo o fivavahagne iohoe ty fagnasarotagne o fombafomba io. Vao mainke nampitombo izay ty Testamenta Taloha naho fa niheveregne fa nandimbe ty mpisorogne taloha ty mpitondra fivavahagne kristiana. Ty akanjo i mpisorombeỳ mamilepiletse, ty akanjo o mpisorogneo manokagne, filaharam-bey, ty fihiragne salamo natao ty Levita mpihira, ty setroke i emboke magnitsey. Hoe modelim-panompoagne boake aman’Andrianagnahare ze raha rezay iaby, le hoe nagnomagne lalagne o eglizio hagnorike pitsopitson-draha bey ndra mihoatse izay aza.”

Va’e ho gaga rehe hahafantatse fa boake amy ty Jiosy naho ty mpanompo sampy ty ankamaroa o fombafomba rehoe naho ty akanjo vaho ty raha hafa ampiasae o fiangonagne sambe hafao amy ty fivavaha’e. Tsy fampianara i Kristy amy ty Filazantsara ao o raha reo. Rehafe ty Rakipahalalana Katolika (italiana) fa ‘nilovà ty fivavahagne katolika boake amy ty Jodaisma naho ty mpanompo sampy ty fampiasagne i alitaray.’ Hoe ty Minucius Felix, mpiaro ty finoagne tamy ty taonjato fahatelo, fa ‘tsy nanagne tempoly ro tsy nanagne alitara’ o Kristianao. Hoe ka ty rakipahalalana italiana raike : “Tsy nimete nampiasa alitara o Kristiana voaloha’eo mba hiambaha’e tamy ty Jiosy mpanompo sampy.”

Ty toro lalagne natao hampihare ty ndaty magneran-tane amy ty fiaigna’e andavanandro ty orihe o Kristianao. Tsy nilaegne sasa areke ty tanàgne masigne raike tambone tane etoy ndra tempoly misy alitara, ndra mpisorogne nimeagne toeram-boninahitse naho nanao akanjo miambake. Hoe ty Jesosy: “Ho avy ty fotoagne, le tsy ho amy ty vohitse toy eto ndra a Jerosalema agne ro hivavaha’areo amy i Rae. ... Ty tena mpivavake hivavake amy Rae arake ty fagnahy naho ty hamarenagne.” (Jaona 4:21, 23) Tsy midare ze reha i Jesosy miomba ty fomba toko’e hivavahagne aman’Andrianagnahare zay, o fivavahagne magnorike fombafomba bey pitsopitso’e sady mampiasa alitarao.

[Fagnamarehagne ambane peje]