Hagnente ty agnate’ao

Asehò fa Tena Mino i Fampitamà i Jehovah-y Rehe

Asehò fa Tena Mino i Fampitamà i Jehovah-y Rehe

“O finoagne zao le . . . porofo magnamaregne ty raha tena misy faie tsy trea maso.”​—HEB. 11:1.

HIRA: 54, 125

1. Akore ty toko’e ho fiheverantikagne o finoagneo?

 TENA sarobily o finoagneo, faie tsy ty ndaty iaby ro managne io. (2 Tes. 3:2) Faie mea i Jehovah finoagne iaby o mpanompo’eo. (Rom. 12:3; Gal. 5:22) Tena toko’e hisaotse i Jehovah areke tikagne.

2, 3. a) Ino ty raha soa azo ty ndaty managne finoagne? b) Ino ty fagnonteneagne hodinehentikagne ato?

2 Natao i Jehovah sorogne i Ana’ey, amy izay voavela heloke ze ndaty mino aze. Manjare afake ho nama i Jehovah sady hiaigne nainai’e ka iareo. (Jaona 6:44, 65; Rom. 6:23) Faie fagneva izay vao tikagne? Aha’a! Mpanota tika le toko’e ho mate. (Sal. 103:10) Faie vazoho i Jehovah fa va’e hahavita raha soa tikagne. Tena soa fagnahy reke, le natao’e ty hahafantarantikagne i talily soay. Nanjare nino i Jesosy ka tika, le afake mitamà hiaigne nainai’e.​—Vakio ty 1 Jaona 4:9, 10.

3 Faie ino ty atao tihoe finoagne? Ampe vao ty mahafantatse ze raha hataon’Andrianagnahare ho antikagne? Akore ty ampisehoantikagne fa manam-pinoagne tika?

“AMY TY FO RO INOAGNE”

4. Ino ty atao tihoe manam-pinoagne?

4 Tsy tihoe mahafantatse ty raha safirien’Andrianagnahare avao ty ndaty manam-pinoagne, fa tena te hanao raha mifagnarake amy ty zoton’arofo’e ka. Naho fa mahafantatse ty raha nataon’Andrianagnahare mba hamonjeagne antikagne reke, le manjare mazoto mirehake izay. Hoe ty apostoly Paoly: “Naho fa mirehake agnatreha o ndatio eo rehe tie i Jesosy ro Tompo, sady mino am-po’o ao fa nivelomen’Andrianagnahare tamy ty mate reke, le hovonjegne rehe. Ze maneho finoagne vokatse ty fo ro hanjare ndaty maregne, sady ze mirehake ama o ndaty ze raha inoa’e ro hovonjegne.”​—Rom. 10:9, 10; 2 Kor. 4:13.

5. Nagnino ro tena ilaegne o finoagneo, sady ino ty toko’e hatao mba hahavy aze hatanjake avao? Hazavao amy ty ohatse.

5 Mila managne finoagne matanjake avao tikagne, naho te hiaigne nainai’e amy i tontolo vaovaoy ao. Mila kolokoloegne o finoagneo, manahake o folera mila tondrahegneo. Tsy mete simba o folera plastikeo, fa ty folera tena ie mora miova. Malazo reke naho tsy tondrahegne, faie velogne soa avao naho mahazo rano mateteteteke. Va’e ho mate aza o folerao ndra tie fa namolera bey aza, naho ohatse tsy ampe rano. Hihegne naho ho mate ka o finoagneo naho tsy kolokoloegne. (Lioka 22:32; Heb. 3:12) Mila manao raha areke tikagne mba ‘hitombo’ naho “hatanjake” avao ty finoantikagne.​—2 Tes. 1:3; Titosy 2:2.

INO TY ATAO TIHOE FINOAGNE

6. Ino ty rehafe ty Hebreo 11:1 miomba ty finoagne?

6 Magnazava ty atao tihoe finoagne ty Hebreo 11:1. (Vakio.) 1) Tihoe finoagne le “fatokisagne vata’e fa hiseho ty raha tamaegne.” Mbe tsy tanterake ty raha ila’e nampitamaegne antikagne, agnisa izay i tihoey hofoagnagne ze raha raty iaby, sady hisy tontolo vaovao. 2) Tihoe finoagne le “porofo magnamaregne ty raha tena misy faie tsy trea maso.” Tsy trea maso ohatse ty Jehovah Andrianagnahare, i Jesosy Kristy, o anjelio, vaho i Fanjakagne an-dagnitse agney. Faie tena mino tikagne fa misy o raha rehoe. (Heb. 11:3) Akore ty ahatreavagne fa tena inoantikagne ty fampitamàn’Andrianagnahare naho ty raha tsy trea maso rehafe ty Baiboly? Trea amy ty raha rehafentikagne naho ty raha ataontikagne zay.

7. Manao akore ze o ndaty manam-pinoagne zao, naho henteagne ty raha natao i Noa? (Henteo ty sare am-panomboha i lahatsoratsey eo.)

7 Rehafe ty Hebreo 11:7 fa tena nanam-pinoagne ty Noa. ‘Naneho tahotse an’Andrianagnahare naho namboatse sambofiara hamonjeagne ty keleia’e reke, naho fa nahazo fampitaoagne boake aman’Andrianagnahare amy ze raha mbe tsy trea’e.’ Va’e ho nagnontane aze o mpiharo tanàgne ama’eo tie: ‘Hatao ino ka o raha jabajaba iohoe?’ Va’e tsy nitsìgne avao ty Noa, faie tsy nirehake tihoe: ‘Tsisy idira’areo zay.’ Nanam-pinoagne reke, le nibey herim-po nitory, nampitao tie hampibaibay o raty fagnahio ty Andrianagnahare. Azo antoke ka fa nahere’e tamy iareo i saontsy i Jehovah tihoey: “Tapa-kevetse raho fa hampibaibay ze nofotse iaby, satria feno hampiarotegne ty tane toy. ... Hampisy safodrano ambone tane ey raho, le hampibaibay ze nofotse managn’aigne ambane lagnitsey ey. Le ho mate iaby ze kila raha ambone taney.” Tsy maintsy nahere i Noa tamy iareo ka i lily i Jehovah tihoey: “Milira agnate sambofiara ao.” Nila nanao izay iareo naho te ho voavonje. Trea tie nanam-pinoagne ty Noa, satria ‘nitory ty hamarenagne.’​—Gen. 6:13, 17, 18; 2 Pet. 2:5.

8. Ino ty raha nirehafe i Jakoba miomba ty finoagne?

8 Nirehake miomba ty finoagne ka ty Jakoba ty amy i taratasi’ey ao. Tafara kede ty nanorata i apostoly Paoly ty Hebreo toko faha-11 varagne ty nanoa’e izay. Nirehake manahake i Paoly ka reke fa toko’e hatoro amy ty raha atao ty finoagne. Hoe reke: “Asehò amako amy izao avao ty finoa’o, fa iraho ka haneho ama’o ty finoako amy ty raha ataoko.” (Jak. 2:18) Nihazavae’e naho fa avy eo ty tsy mampitovy tihoe mino naho tihoe maneho finoagne. Nirehake reke fa ndra o demoniao aza mino tie misy ty Andrianagnahare. Faie tsy tena manam-pinoagne iareo, satria manohetse ty raha safirien’Andrianagnahare. (Jak. 2:19, 20) Nirehake miomba ty lahilahy raike tena nanam-pinoagne ty Jakoba naho fa niavy eo. Hoe reke: “Tsy nirehafegne tie ndaty maregne vao ty Abrahama babantikagne noho ty raha natao’e, naho fa boake nanolotse Isaka ana’e tambone alitara teo reke? Trea’o fa natoro’e tamy ty raha natao’e tie nanam-pinoagne reke, le nanjare voririke ty finoa’e noho ty raha natao’e.” Hoe ka reke: “To vata’e, fa mate ty vatagne naho fa tsy misy aigne, hoe izay ka fa mate ty finoagne naho tsy atoro amy ze raha atao.”​—Jak. 2:21-23, 26.

9, 10. Akore ty natao i Jaona mba hampisehoagne fa tena mila maneho finoagne tikagne?

9 Nahafantatse soa ty atao tihoe finoagne ka ty apostoly Jaona, naho henteagne i Filazantsara naho i taratasy telo sinora’e 30 taogne mahery tafara tatoỳ. Ireke ty mpanoratse Baiboly tena nampiasa ty rehake grike nadika kindraike tihoey tie “maneho finoagne.”

10 Izao ohatse ty nirehafe’e: “Ze manoro ty finoa’e i Anakey ro hanagne havelogne nainai’e. Fa ze tsy mankatò i Anakey, le tsy hahazo havelogne fa ho vignetse ama’e avao ty Andrianagnahare.” (Jaona 3:36) Mankatò ty lily i Jesosy tikagne naho tena mino aze. Trea amy ty raha sinora i Jaona fa mateteke ty Jesosy ro nagnerenkeregne tie mila mikezake maneho finoagne avao tikagne.​—Jaona 3:16; 6:29, 40; 11:25, 26; 14:1, 12.

11. Akore ty ampisehoantikagne fa mankasitrake i Jehovah tikagne noho itikagne nampahafantare’e ty maregne?

11 Toko’e hisaotse i Jehovah tikagne satria mampiasa ty fagnahy masigne reke mba hampahafantaragne antikagne ty maregne naho hagnampeagne antikagne haneho hatea. (Vakio ty Lioka 10:21.) Toko’e hisaotse aze avao tikagne satria nitaogne antikagne hifandrambe ama’e reke. I Jesosy ty nampiasae’e mba hahatanterake izay. Ireke ro “Mpitarike Lahibey naho Mpanao ty finoantikagne ho voririke.” (Heb. 12:2) Faie akore ty ampisehoantikagne fa mankasitrake ze hasoa fagnahy i Jehovah zay tikagne? Mila mivavake naho mianatse ty Saontsi’e tikagne mba hanagne finoagne matanjake avao.​—Efes. 6:18; 1 Pet. 2:2.

Atorò tie manam-pinoagne rehe, le torio i talily soay isake tie afake manao izay (fehentsoratse 12)

12. Akore ty ampisehoantikagne fa manam-pinoagne tikagne?

12 Toko’e hasehontikagne avao tie mino ty fampitamà i Jehovah tikagne. Toko’e hibaribary amy ty raha ataontikagne zay. Mitory lognandro miomba ty Fanjakàn’Andrianagnahare ohatse tikagne sady magnampe o ndatio mba hanjare mpanonjohy ty lia i Jesosy. ‘Manao soa amy ze ndaty iaby’ ka tikagne, “lohotsie fa amy ty mpiharo finoagne amantikagne.” (Gal. 6:10) Mikezake mafe ka tikagne mba hiala amy ty ‘toetse taloha sady hisintake ka ty fanao iaby niarake tamy izay.’ (Kol. 3:5, 8-10) Te hifandrambe soa amy i Jehovah lognandro tikagne.

TENA ILAEGNE TY FINOAGNE AN’ANDRIANAGNAHARE

13. Tena ilaegne vao ty “finoagne an’Andrianagnahare”? Oharegne amy ty inogne io, sady ino ty anto’e?

13 Hoe ty Hebreo 11:6: “Ze tsy manam-pinoagne le tsy afake mampifale an’Andrianagnahare. Fa ze magnarine aze tsy maintsy mino fa misy reke sady mpamale soa ze mikodebe aze.” Oharegne amy ty foto o tragnò io ty amy Baiboly ao. (Heb. 6:1) Faie mila mikezake hanagne toetse soa ka ty Kristiana, naho te ho tean’Andrianagnahare avao.​—Vakio ty 2 Petera 1:5-7; Joda 20, 21.

14, 15. Nagnino ro lahibey noho ty finoagne ty hatea?

14 Mirehake mateteke miomba ty finoagne i mpanoratse Baiboly rey, satria tena ilaegne io. Io ty toetse tena rehafegne mateteke amy Baiboly ao. Faie midika vao zay tie io ty toetse fara izay ty tena ilaegne?

15 Nampitaha ty finoagne naho ty hatea ty Paoly, le nirehake tihoe: ‘Tsinotsinogne raho naho managne ty finoagne iaby le mahafindra vohitse, faie tsy manan-katea.’ (1 Kor. 13:2) Naho fa nisy nagnontane ka ty Jesosy tie “ino ty lily tena lahibey amy i Lalànay ao”, le namale reke tie ty hatea an’Andrianagnahare. (Mat. 22:35-40) Magnampe antikagne hanagne toetse soa hafa maro o hateao, agnisa izay ty finoagne. Rehafe ty Baiboly ohatse tie: ‘mino ze kila raha ty hatea.’ Mino ze raha saontsien’Andrianagnahare amy Baiboly ao ty ndaty managne hatea.​—1 Kor. 13:4, 7.

16, 17. Akore ty ampisehoa ty Baiboly fa sambe ilaegne ty finoagne naho ty hatea? Faie ia ty tena lahibey amy ireo, sady ino ty anto’e?

16 Tena ilaegne ty finoagne naho ty hatea, le mateteke ro miarake rehafe o mpanoratse Baibolio. Nandrisike o mpiara-manompo tama’eo ohatse ty Paoly “hagnisy ty fiarovan-tratra ty finoagne naho ty hatea.” (1 Tes. 5:8) I Petera ka nanoratse tie: “Ndra tie mbe tsy nitrea’areo aza ty Kristy, le tea aze nareo. Sady ndra tie tsy trea’areo aza reke tie amy izao, le mino aze nareo.” (1 Pet. 1:8) Nagnontane o rahalahy voahosotseo ka ty Jakoba tie: “Tsy ze hevere ty tontolo toy ho mahantra vao ro finilin’Andrianagnahare hanan-karena amy ty finoagne, naho ho mpandova i Fanjakagne nampitamà’e ze tea azey?” (Jak. 2:5) Nirehake ka ty Jaona tie, izao ty lilin’Andrianagnahare: “Toko’e hino ty agnara i Jesosy Kristy Ana’e tikagne sady hifankatea.”​—1 Jaona 3:23.

17 Faie ndra tie ilaegne aza ty mino ty fampitamàn’Andrianagnahare, le tsy hilaegne zay naho fa tanterake iaby rey. Faie mbe toko’e ho tea an’Andrianagnahare naho ty mpiara-belogne amantikagne avao tikagne. Izay ty nahavy i Paoly hanoratse tihoe: “Mbe ho eo avao ty raha telo retoagne: Finoagne naho fanantenagne vaho hatea. Faie ty hatea ty tena lahibey amy ireo.”​—1 Kor. 13:13.

MISY VOKA’E TENA MIAMBAKE TY FINOAGNE

18, 19. Ino ty voka ty finoagne aseho ty vahoa i Jehovah, sady ia ty toko’e hoderaegne amy izay?

18 Mino o vahoa i Jehovah-o fa manjaka an-dagnitse agne i Fanjakagney, sady aseho iareo amy ty raha atao’e zay. Mifankatea ka iareo, satria mikezake hanagne ty voka i fagnahin’Andrianagnaharey. (Gal. 5:22, 23) Milongo naho miharo saigne areke o vahoa i Jehovah valo tapetrisa maherio amy ty fiangonagne magneran-tane. Misy voka’e soa vata’e ty finoagne naho ty hatea!

19 I Jehovah avao ty nahavita izay fa tsy vita o ndatio. Fagneva ty hoderaegne areke reke. (Isaia 55:13) Tena misaotse aze tikagne satria natao’e ze hamonjeagne ze managne finoagne. (Efes. 2:8) Mbe hihamaro ty ndaty hampea i Jehovah mba hanagne finoagne. Ho feno ndaty voririke naho manao ty maregne vaho sambatse ty tane toy amy ty fara’e, sady hidera i Jehovah nainai’e iareo. Lonike abey tikagne hino avao fa ho avy eo ty fampitamà i Jehovah, le hatorontikagne amy ty raha ataontikagne zay.