Nisy Vata’e Vao i Zaridaigne Edenay?
Nisy Vata’e Vao i Zaridaigne Edenay?
FANTA’O vao ty tantara i Adama naho i Eva vaho ty zaridaigne Edena? Maro ty ndaty mahay io. Mba vakio moa io! Amy Genesisy 1:26-3:24 ao ty misy aze. Izao reke naho boriboriegne:
Namorogne lahilahy raike boake amy ty lemboke ty Jehovah. * Adama ty natao ty agnara’e, sady napetrake amy ty teteke raike amy ty faritse atao tihoe Edena reke. Azon-drano soa i zaridaigney sady feno hatae misy voa’e soasoa azo hanegne. “Ty hatae fahafantaragne ty soa naho ty raty” ty tagnivo’e teo. Rinaran’Andrianagnahare tsy hihinagne o voan-katae iohoe o ndatio sady nisaontsie’e fa ho mate naho tsy mankatò. Namorogne ampela boake amy ty taolan-pa i Adama ty Jehovah naho fa tafara tatoy ho nama’e. Eva ty agnara’e. Nampikarakaràn’Andrianagnahare i zaridaigney sady hihamaro vaho hameno ty tane toy iareo.
Nirerike ty Eva indraike andro zay. Nisy menaragne nandrisike aze hihinagne tamy i voan-katae rinaray. Nao navande ty Andrianagnahare sady tsy nagnomey aze raha soa mba hahavy aze hitovy aman’Andrianagnahare. Rese ty tsapa hevetse ty Eva le nihinagne, sady tsy ireke avao fa i Adama ka. Nimelohen’Andrianagnahare areke ty Adama naho i Eva vaho i menaragney. Voaroake tamy i paradisay ao o ndatio sady nisy anjely nikalagne iareo tsy hilitse ao.
Maro ty manam-pahaiagne, ndaty nianatse vaho mpahay tantara taloha nagnaporofo fa maregne sady tena nisy i tantara amy Genesisy aoy. Faie mihamaro ka ty misalasala ty miomba izay tie amy izao. Ino ty hevetse rehafe iareo? Andao tikagne handineke ty efatse amy izay.
1. Tena nisy vao i zaridaigne Edenay?
Va’e ho agnisa ty nahavy o ndatio hisalasala o filozofao. Nanjare voasary o filozofia grikeo o eglizio, ndra fa ela bey aza o teolojianao ro nirehake fa nisy o zaridaigne iohoe. Nizizo ohatse ty filozofa manahake i ry Platon, Aristote tie tsy misy raha voririke ty an-tane etoy. Manjare nihevetse areke o teolojianao fa tsy maintsy ho narine i lagnitsey i Paradisa tam-boaloha’e tagney. * Nisy ty nirehake fa tambone vohitse abo bey ey i zaridaigney fa tsy nikasike ty tane feno haratiagne toy. Ty hafa ka mirehake fa tamy ty Lengon-tane Avaratse ndra Lengon-tane Atimo agne io, ndra tamy i volagney ey, ndra marine tey. Tsy mahagaga areke naho nanjare hoe talily vande avao ze kila raha miomba i Edenay. Misy manam-pahaiagne mirehake fa tena tsy nisy ty Edena, le tsy azo fantaregne amy ty saren-tane.
Faie misy pitsopitso’e maro miomba i zaridaigney ty amy Genesisy 2:8-14 ao. Rehafe’e ao ohatse fa tamy ty antsisi’e antignanagne tamy ty faritse atao tihoe Edena ro nisy io. Nisy renerano raike nandriogne teo sady nizara efatse io. Fantatse ty agnara iareo efatse naho ty lalagne nandalova’e. Fa ela o pitsopitso’e rehafe ty Baiboly reo ro nahaliagne o manam-pahaiagneo. Maro tamy iareo areke ro nandineke o andinin-teny reo mba hamantaragne ty toeragne nisy i zaridaigney. Hevetse maro ty trea iareo faie le sambe mifanipake iaby. Talily avao vao areke ty tantara i Edena naho i tete’ey vaho i renerano taoy?
Fa ho 6 000 taogne lasa teo ho eo ty nisia i raha niseho tamy zaridaigne Edenay tao. Azo antoke fa i Mosesy ty nanoratse io, 2 500 taogne teo ho eo tafara i raha nisehoy. Va’e ho nitantaraegne tama’e i rahay ndra nivakiegne tamy ty raha fa vita soratse. Fa taonjato maro ty lasa tamy izay. Tsy fa nisy fiovagne vao i renerano rey naho ty raha hafa namantaragne i Edenay? Miovaova avao o nofon-taneo, sady faritse maro horohoron-tane i toeragne nisy i Edenay. Tamo o faritse iohoe ty nisehoa ty 17 isan-jato teo ho eo amo o horohoron-tane tena maherio. Va’e ho tena nagnova ty endre i taney i Safodrano tamy ty andro i Noay, le nanjare tsy fantatse sasa i toeragne va’e ho nisy i zaridaigney. *
Tena nisy vata’e i zaridaigne rehafe i Genesisỳ. Mbe misy hatrake amy izao ty roe amy i renerano rehafe’e aoy, le i Eofrata naho i Tigra ndra Hidekela, sady tena mifankarine ty loharano ila’e ifotora iareo. Rehafe’e iaby aza ty tane andalova o renerano rehoe naho ty harena finoron’Andrianagnahare nampalaza i faritsey. Pitsopitso’e ahafantaran-draha zay hoahy ty Israelita taloha, namaky voaloha’e i fitantaragney.
Tsy hoe izay o talily vandeo satria tsy magnomey pitsopitso’e azo hamaregnegne ndra lieregne rey. Mateteke hoe izao ty fiatomboha o talily vandeo: “Nao zao indraike andro, ...” Faie ahatreavagne pitsopitso’e maregne i tantara i Edenay.
2. Boake amy ty lemboke vata’e vao ty namorognagne i Adama, sady boake amy ty taolan-pa i Adama ty Eva?
Porofoe o siansao fa trea amy ty vata o ndatio ka ty raha trea amy ty nofo o taneo, ohatse hidrozeny naho oksizeny vaho karbony. Ireo ty nitambatse le nanjare raha managne aigne. Akore ty nahavy izay?
Maro ty mpahay siansa mirehake fa nisy hoaze o raha managne aigneo. Nao raha tena tsotra zao ro nivoatse tsikede tagnate ty an-tapetrisa’e taogne, le nanjare bey pitsopitso’e. Faie va’e hamitake i tihoe “tsotray.” Tena bey pitsopitso’e o raha managne aigneo iaby, ndra ty fara izay ty kidikidike naho tokan-tsela aza. Tsy misy porofo magnamaregne tie nisy hoaze o raha managne aigneo. Naho fa tena dinehegne i raha rey iaby, le trea fa nisy namboatse, sady tena mahay mandikoatse antikagne i namboatse i raha reỳ. *—Romanina 1:20.
Fa nandineke i hoso-doko tena soa rey vao rehe, ndra nahatrea tsiro’e amy ty mozike tena soa, ndra nagnente ty raha vita o teknolojiao? Azo antoke fa tsy hirehake rehe tie tsy nisy namorogne i raha rey. Faie tsy mba marinerine ty fomba namboaragne ty vata o ndatio i raha rey. Bey pitsopitso’e naho soa vaho vita soa ty vata o ndatio. Hieretseretse vao tikagne fa tsy nisy Mpamorogne zay? Hazavae ty boke Genesisy ka fa o ndatio avao ro namboaregne manahake ty vintan’Andrianagnahare amy ze kila raha an-tane etoa. (Genesisy 1:26) O ndatio avao vata’e ro mahavita raha manahake an’Andrianagnahare, le mahay mamorogne raha tena miambake. Le ho gaga vao tikagne naho tena mahay mandikoatse antikagne i Andrianagnahare Mpamorogney?
Tsy nisarotse taman’Andrianagnahare ka ty namorogne ampela boake amy ty taolan-pa i Adama. * Afake nampiasa raha reke faie tsy izay ty natao’e. Misy heve’e lahibey ty fomba namorogna’e o ampelao. Tea’e hanjare ho mpivaly o lahilahio naho o ampelao, le ho “nofotse raike.” (Genesisy 2:24) Natao hifameno iareo, le ho fehe mate rene ty fiaraha iareo. Porofo tsy azo lieregne zay fa tena hendre naho bey hatea i Mpamorogney.
Nagneke ka ty manam-pahaiagne miomba o fototarazò fa lahilahy raike naho ampela raike ty nifotora o ndatio iaby. Tsy maregne vao areke i tantara amy Genesisy aoy?
3. Hoe talily avao fa tsy tena nisy i hatae fahafantaragne ty soa naho ty ratỳ vaho i hataen-kavelogney.
Tsy rehafe ty boke Genesisy tie managne hery mietake o hatae rehoe. Manahake ty hatae ila’e avao iareo, faie misy heve’e manokagne tie amy i Jehovah.
Ndra o ndatio aza mirehake raha agn’ohatse ka. Andao hatao tihoe misy polisy raike mampitao sofera raike fa hampiharegne ama’e i lalànay naho tsy amboare’e soa i tobile’ey. Tsy mahavany manohetse aze i soferay satria magneke fa mareke amantaragne ty fahefà i polisỳ naho ty maha solontegnam-panjakagne aze i akanjo’ey naho i kara’ey. Mandika lalàna areke i soferay naho tsy magnorike ty reha’e.
Mikezake magnazava ty heve o hatae roe rehoe ty ndaty maro, faie sarotse takaregne ty fagnazava’e. Laleke ty vale’e maregne faie tsotra. I hatae famantaragne ty soa naho ty ratỳ, le midika fa i Jehovah avao ro manan-jò hamaritse ty soa naho ty raty. (Jeremia 10:23) Meloke areke ze mangalatse amo o hatae iohoe. Fagnomezagne ka i hatae ty havelogney, sady Andrianagnahare raike avao ro afake magnomey izay, ty dika izay i fiaignagne nainai’ey.—Romanina 6:23.
4. Talily avao i tihoey menaragne afake mirehake.
Va’e ho sarotse inoagne aloha tihoe meregne hirehake zao, lohotsie naho tsy henteagne ty andinin-teny hafa. Faie hazavae ty Baiboly tsikede io.
Nisy raha hafa nagnampe o Israelita talohao hamantatse naho tena nirehake manahake o ndatio vata’e i menaragney. Fanta iareo ohatse tie azo o anjelio atao hoe mirehake manahake o ndatio o bibio. Ty anto’e, nitantara ty Mosesy fa anjely raike nirahen’Andrianagnahare ty nahavy i birike i Balamay hirehake manahake o ndatio.—Nomery 22:26-31; 2 Petera 2:15, 16.
Mahavita raha mahaveregne o anjelio, ndra ty fahavalon’Andrianagnahare aza. Nagnova doda ho meregne naho nitsikombe ty fahagagagne hafa nataon’Andrianagnahare ohatse ty mpisorogne ta Ejipta agne. Nampiasa masimasy iareo sady nahatrea izay ty Mosesy. Tsy maintsy ho boake amy i anjely fahavalon’Andrianagnaharey ty hery nanoagne izay.—Eksodosy 7:8-12.
Azo antoke fa i Mosesy ty nanoratse ty boke i Joba. Mirehake raha maro miomba i Satana, i tena fahavalon’Andrianagnaharey io. Navande ty Satana le nirehake fa hivalike amy i Jehovah o mpanompo’eo. (Joba 1:6-11; 2:4, 5) Fanta o Israelita talohao fa i Satana ty nampiasa i meregne ta Edena taoy, mba hamitahagne i Eva hivalike aman’Andrianagnahare.
Nitokave i Jesosy tihoe ‘mpavande naho rae ty vande’ ty Satana naho fa tafara tatoy satria ireke ty navande voaloha’e. Ty reha i menaragney tamy i Eva ro vande voaloha’e. Nampitao ty Andrianagnahare fa ho mate iareo naho homagne amy i voan-katae rinaray. Faie niliere i Satana zay, le hoe reke: “Tsy ho mate zao nareo.” (Genesisy 3:4) Fanta i Jesosy areke fa i Satana ty nampiasa i menaragney. Nirehafe i Jesosy mivantagne fa i Satana i “menaragne tam-boaloha’e tagney.”—Apokalypsy 1:1; 12:9.
Tena vita o anjelio vata’e vao ty mampiasa menaragne le hoe mirehake vata’e io? Ndra o ndatio aza, ie amy izao tena maleme naho oharegne amo o anjelio, le mahavita mampiboake feo faie tsy mampihetseke sogny. Vita’e ka ty mamboamboatse sare hoe tena ie, manahake o filmao.
Ty porofo tsy azo lieregne
Eke’o amy izay vao fa tsy marem-pototse ty reha i ndaty misalasala miomba i tantara amy Genesisy ao rey? Faie mbe misy porofo lahibey magnamaregne izay.
“Vavolombelogne mahihitse naho maregne” ty Jesosy Kristy. (Apokalypsy 3:14) Voririke reke le tena tsy navande ndra nagnova ty hamarenagne. Nirehafe’e fa nisy fa ela reke taloha ty naha ndaty aze, sady niarake tamy i Jehovah Baba’e “tamy ze kila raha mbe tsy nisỳ.” (Jaona 17:5) Fa teo areke reke naho fa nanomboke nisy raha managne aigne ty tan-tane etoa. Ino ty porofo mey o vavolombelogne tena atokisagne io?
Nino ty Jesosy fa tena nisy ty Adama naho i Eva. Ty fanambalia iareo ro nirehafe’e naho fa nirehake reke fa natao i Jehovah ho raike ty valy ty ndaty raike. (Matio 19:3-6) Naho tsy nisy ty Adama naho i Eva sady talily avao i zaridaigne nisy iareoy, le mpavande ty Jesosy ndra voafitake. Faie tsy mpavande reke sady tsy voafitake. Tan-dagnitse agne reke sady nahatrea i raha mampalahelo niseho tamy i zaridaigney ao. Tsy ty reha’e vao ro porofo tena tsy azo lieregne?
Tsy tena mino i Jesosy ty ndaty tsy mino ty tantara amy Genesisy ao. Sarotse amy ty ndaty hoe izay ka ty hahatakatse ty hevetse lahibey rehafe ty Baiboly naho i fampitamaegne fanjaka ao rey. Nagnino tikagne ro mirehake izay?
[Fagnamarehagne ambane peje]
^ Jehovah ty tahinan’Andrianagnahare amy Baiboly ao.
^ Diso zay satria rehafe ty Baiboly fa tsy misy tsiko’e ndra voririke iaby ze raha nataon’Andrianagnahare. Anto’e hafa ka ty nampisy o haratiagneo. (Deoteronomia 32:4, 5) Naho fa boake namorogne i taney ty Jehovah, le nisaontsy fa “tena fanjaka” ze kila raha natao’e.—Genesisy 1:31.
^ Azo antoke fa tena nandrava i zaridaigne Edenay i Safodrano nataon’Andrianagnaharey. Fa ela taloha ty taonjato fahafito Taloha i Kristy (T.K.) ro nanjavogne i “hatae ta Edena taoy”, naho ty Ezekiela 31:18 ro henteagne. Tena ho montso antoke ze mikaroke fa mbe misy i zaridaigne Edenay, le mikodebe io.
^ Henteo ty bokekele Akore ty Nampisy Antikagne—Fagnonteneagne Dime Mila Dinehegne naboa ty Vavolombelo i Jehovah.
^ Trea o siansao naho fa tafara tatoy fa mora sitragne o taolan-pao. Tsy manahake ty taolagne hafa io, fa afake mitiry indraike naho mbe tsy simba ty sela mamognogne i taolagney.