Kosomar nuejaas toma

Skip to table of contents

ESULA LO 2

Ajaut Kaomisio Nuejok Kama Ejai Edeke

Ajaut Kaomisio Nuejok Kama Ejai Edeke

“Kojaas kaomisio nuejok.”​—1 PETERO 3:16.

1, 2. Kanukinyo ipudar ijo aingarakinio kaiboisit namam ijo ijeni? Inyoin bo ejaik Yawe oni kanu aingarakin oni?

KOOMOOM ber ijo bala itorit ijo amoding. Iriono akwap cuc, koutas idouon ageun aitep ido kokusi ekwam noi. Ipedori ijo aolior. Epone bo ani ipedoria ijo ajenun neebeit ijo alosit? Ipudakin ijo icetunganan arai icebore kanu aitetenaar ijo. Epedori korai akamupas, akolong, aacer, amaapu, arai itunganan yenejeni aiboisit ngin ejok. Ejok ajaut keda ibore yenitetenaari ijo naarai epedori ayuwar akoniijar.

2 Itereikina oni keda ainingosia nuipu kotoma aijar, ido aticepak ipedori oni aipup bala emamei oni ajokis. Konye kanu aingarakin oni, ejaik Yawe nginitunganan aomisio. (Yakob 1:17) Ajenutu ber oni inyo bo aomisio keda epone loingarakiniata kesi oni. Ido ibuni bobo oni aisisiaun epone loipedoria oni aituutoor aomisiowok, epone loibusakinitor oni apodokinit aomisio kaluce, ka epone loingarakiniata aomisio nuajokak oni.

INYOIN BO AOMISIO IDO EPONE BO ANI INGARAKINIATA KESI ONI?

3. Inyoin bo aomisio?

3 Eraasi aomisio ainakinet kama ejai Yawe. Nges epone loipupia ijo kotomakon kanuikamunitos nuejok ka nueroko. Kotoma angajep naka Ayonanin, akirot “aomisio” akepolou ebe “aijenekon nakotoma.” Arai ejaasi oni aomisio nuajokak, ingarakinete oni angicakin bon. Ingarakinete oni ajenun ejok nuikapakina oni aswam ka epone loipupio oni. Epedorete aingarenikin oni aswam nuajokak ka ainac nuarokok. Ijaikinete oni aiyalama arai itolomu oni aseuneta nuejok arai bo nat itoosaete oni arai iseu oni aswam nueroko.​—Koany Nuengesete 5.

4, 5. (a) Anyoika bo nuapotu kotakanutu naelokonyata Adam keda Keba aomisiokec? (b) Ani bo aanyuneta nuka itunga kObaibuli nuitodunitos epone loingarakiniata oni aomisio nuejok?

4 Nginitunganan ejaatar keda aseunet atupakin arai ainger atupakin nuebakasi aomisioke. Mam Adam keda Keba apotu kiirasi aomisiokec nukotoma, ido apotu kesi kodiakasi. Ekaulo apotu aomisiokec kitoronata kes, konye, amameete bobo nuapedorete kesi aswam. Apotu kesi kodautu aimwang Yawe. (Ageun 3:7, 8) Arai da ainakinitai kesi adam naedolit ido kojenete kes ebe erono aimwang Edeke, apotu kesi koseutu ailokony aomisiokec nukotoma.

5 Bobo da, itunga luipu atupaasi jokan nuebakasi aomisiokec. Erai Yob aanyunet naejok. Naarai etolomununei ngesi aseuneta nuejok, ido abala ngesi ebe: “Mam ekatau ketoroni akapaarasia kere.” (Yob 27:6) Naenerar Yob ebe “ekatau,” enera nuekamunitos aomisioke, akeijen naka atiakun nuejok ka nueroko. Konye abu Daudi kilokony aomisioke kosodi adiakar kaneejai Yawe. Ekaulo, abu “kokadak” eketau. (1 Samuel 24:5) Apotu aomisio nuka Daudi kolimokis nges ebe nuiswamat ngesi eraas nueroko. Konye naatupakinia ngesi aomisioke nuejok, mam bobo ngesi abu kibuca naarai abu kisisiau.

6. Kanukinyo eraatar aomisio nukotoma ainakinet kama ejai Edeke?

6 Itunga da lumam ijaanakinete Yawe ejenete nuejok ka nueroko. Ebala Ebaibuli ebe: “Iwosaete akeceomisio nuepegasi bonik ka bonik arai bo eiyaros.” (Iromayon 2:14, 15) Kwape aanyunet, ejenete itunga luipu ebe erono eyarit keda akoko. Arai da mam kesi emisiikitos, epupokinete kesi aomisiokec nukotoma, aijen naabu Yawe kibwaik tomakec atiakunia nuejok ka nueroko. Etupitos bobo kesi aicoreta nuka Edeke, abeit naka Ebaibuli naejaiki Yawe oni kanu aingarakin oni aitolomunun aseuneta nuejok kotoma aijarawok.

7. Kanukinyo epedoriata aomisiowok amunaar oni?

7 Konye acepakio epedorete aomisiowok aingalaar oni. Kwape aanyunet, epedorete adiakanaretawok amunaar aomisiowok keda epone loipupio oni, kasodete do oni apaar. Aomisio nuejok mam epote akulepek bon. (Ageun 39:1, 2, 7-12) Ekoto oni adumun aituutoorio. Ejaiki Yawe oni emoyo lokalaunan keda aicoreta nuka Ebaibuli kanu aingarakin oni. (Iromayon 9:1) Kaanyutu ber oni epone loipedoria oni aituutoor aomisiowok.

EPONE BO ANI IPEDORIA ONI AITUUTOOR AOMISIOWOK?

8. (a) Epone bo ani epedoria epone loipupio oni aingalaar aomisiowok? (b) Anyoika bo nuibusakinit oni aingitakin eroko oni itolomuna aseuneta?

8 Itunga luipu eomitos ebe apupokin aomisiokec nukotoma nges atupakin epone loipupio ijo. Eomitos kesi ebe epedorete do kwana kesi aswam nuekotosi kere bon ebe eraasi nuejok kaneejaasi kesi. Naarai mam aomisiowok eraasi nuedolito, epedorete aingalaar oni. Epedori epone loipupio oni amunaar aomisiowok. Ebala Ebabibuli ebe: “Ingalana etau aitelekarit iboro kere, ido epol akedek noi. Ingai bo epedori ajenun nges?” (Yeremia 17:9) Epatana oni agear aomit ebe ibore yenerono nges ejok. Kwape aanyunet, abu ekiyakia Paul koreite itunga luka Edeke konye koomite ebe ejok nuiswamai ngesi. Aomit ngesi elopet ebe elaete aomisioke. Konye ekaulo abu ngesi kolim ebe: “Ejakait nges katubokini.” (1 Ikorinton 4:4; Aswamisio 23:1; 2 Timoteo 1:3) Naesisiauna Paul epone loepupio Yawe kanu eswamat ngesi, abu komiisik ebe ibusakinit ngesi aijulakin. Apolouke ebe, eroko oni kiswamauna idiobore kere, ibusakinit oni aingitakin ebe, ‘Anyoika bo nuekoto Yawe eong aswam?’

9. Anyoin bo apolou naka ayongit Edeke?

9 Arai imina ijo itunganan, mam ijo itakadikini ngesi. Aso naarai imina oni Yawe noi, mam oni ikoto aitakadikin nges. Ekoto oni ayongite Yawe noi kenyeikisi aitakadinikin nges. Esisiautu kaneejai aanyunet naka Nekemia. Mam nges abu kitosom adoketaitike kwape ekayaiton kanu adumunia abar. Kanukinyo? Itetemit ngesi ebe “kanuka aiyong Edeke.” (Nekemia 5:15) Mam Nekemia abu kiswama iboro luitakadikinito Yawe. Kwape Nekemia, ekoto oni da ainyeikin aitakadikin Yawe kasacata aswam iboro lueroko. Ipedori oni aisisiaun nuisiyalamikinete Yawe kotoma asiomenen Ebaibuli duc.​—Koany Nuengesete 6.

10, 11. Ani bo aicoreta nuka Ebaibuli nuepedorete aingarakin oni aitolomun aseuneta nuejok nuikamanara keda ajon?

10 Kwape aanyunet, epedori Ekristayot aseun arai aimat ajon arai mam. Ani bo ikokoron luka Ebaibuli luepedorete aingarakin ngesi aitolomun aseunet naejok? Ice kesi luta: Mam Ebaibuli itoronit aimat ajon. Kotoma abeit, elimokinit oni Ebaibuli ebe erai ebino ainakinet kama ejai Edeke. (Isabulin 104:14, 15) Ejaa ngun da, abu Yesu kikwenya ikesisiak acoite “emeret.” (Luka 21:34) Ido abu Paul kolimok Ikristayon aisac “aboliasio [nueroko] ka emeret.” (Iromayon 13:13) Abu Paul kolimoki kes ebe mam ikamerak “irumete ajakanut naka Edeke.”​—1 Ikorinton 6:9, 10.

11 Ekoto Ekristayot aingitakin: ‘Anyoin bo ajokis naka ajon kaneka? Akoto kereka eong ajon kanu alakanar? Amasi kereka eong ajon tetere adumuni atiting? Biai apedoria eong atikokina amasi ajon? * Apedori kereka eong alakanar keda luce komameete ajon?’ Ipedori oni ailip neejai Yawe kanu aitolomun aseuneta nuejok. (Kosiom Isabulin 139:23, 24.) Kwangin ipedoria oni aituutoonor aomisiowok atupit aicoreta nuka Ebaibuli. Konye mere ngun bon, ibuni oni aanyun ace koingaren.

KANUKINYO IBUSAKINITOR ONI APODOKINIT AOMISIO NUKALUCE

12, 13. Kanukinyo mam aomisio nuka itunga epedoriata aupanar duc? Epone bo ani ipedoria oni aitemokin ationis ngin?

12 Mam aomisio nuka itunga kere epedorete aupanar duc. Epedorete aomisiokon acamakin ijo aswam ibore yenimam icetunga enaikinitos. Kwape aanyunet ipedori ijo aseun aimat ajon konye komam luce ekotosi. Kanukinyo mam aomisio nuka itunga epedoriata aupanar duc?

Epedorete aomisio nuituutooritai aingarakin ijo aseun aimat ajon arai mam

13 Epone loeseunia itunganan ibore elomuni kotoma aiboisit naepolounitor ngesi, aseunet naka ekaleke, epone loeomooma ngesi elopet, keda ace da. Aticepak, epedori itunganan yenimam itikokina aseun aitaleor ajon. (1 Ikabakan 8:38, 39) Aso arai kijaik ijo itunganan ajon kosodi ainger, epone bo ani ipupuna ijo? Biai, ekadakini kereka ijo? Ibuikini kereka ijo ngesi? Iketakin kereka jo aingisit ibore angeria ngesi? Mam, naarai itopoloorit ijo aomisio nukaluce.

14, 15. Ani bo ejautene loationo loajai kapakio nuka ikiyakia? Ani bo aicoretait naejok naabu Paul kijaik?

14 Kapakio nuka ikiyakia, abu ationis kojaun naitodunit amamus aupanara duc nuka aomisio. Akiring ace naagwelanario kosokoni arai naejanaakinere asuban. (1 Ikorinton 10:25) Konye mam Paul etei bala erono ainyam aikiring ngin. Ajeni Paul ebe eraasi inyamat kere nueponitos kaneejai Yawe. Konye iinacan ice lusek amaete aputosia mam ajenete kwangin. Etoronitos kesi ainyam akiring ngin. Aomit kereka Paul ebe mam ngun ikamunitos ngesi, ejai ngesi apedor aseun nuekoto nges aswam?

15 Mam Paul abu koomite kwangin. Aomisio nuka iinacanake araasi nuapolok kaneejai ngesi adepar nuakoto ngesi aswam. Abala Paul ebe mam ekoto oni “aisiyalamikina bonik.” Abu bobo ngesi kotema ebe: “Kristo da mam esiyalamikina elopet bon.” (Iromayon 15:1, 3) Kwape Yesu, arai Paul loapodokinit nukaluce adepar nukeng.​—Kosiom 1 Ikorinton 8:13; 10:23, 24, 31-33.

16. Kanukinyo mam ibusakinitor oni atubokin onac kakiro nuecamakinitos aomisioke ngesi aswam?

16 Inyoin bo ibusakinit oni aswam arai ecamakinitos itunganan aomisioke ngesi aswam ibore yeniwomit oni ebe erono? Mam ekoto oni aitoron luce arai aiketakina ebe oni kesi irai luidolit. (Kosiom Iromayon 14:10.) Ijaikit Yawe oni aomisio atubokina awatewok konye mere luce. (Matayo 7:1) Mam ekoto oni ayaun atiakatiaka toma atukot kanu aseununetawok. Konye edolit oni aimo iponesio luka amin ka aimorikikina.​—Iromayon 14:19.

KIMEDA KOTOMA AOMISIO NUEJOK

17. Inyoin bo atakaniki aomisio nuka icetunga?

17 Abala ekiyakia Petero ebe: “Kojaas kaomisio nuejok.” (1 Petero 3:16) Konye arai mam itunga etupitos aicoreta nuka Yawe, mam aomisiokec epedorete aikwenyar kesi. Abala Paul ebe esubitos kesi bala “lucweio aomisiokec kemacar loesarani.” (1 Timoteo 4:2) Icweitor ijo akim? Engaleu apore ngin, mam bobo ekonimukule epupuni apipil naepol. Arai inyikok itunganan aswam iboro luarokok, esubete akeomisio bala epeorit akim ido ekaulo, epalarete aikwenyanar nges.

Epedorete aomisio nuejok aingarenikin ijo kotoma aijar keda ainakin ijo aiyalama ka ainapakin

18, 19. (a) Inyoin bo isisiauni oni neipupia oni erono arai ileic? (b) Inyoin bo ibusakinit oni aswam arai ipupi oni erono kanu adiakanareta nuidaunit oni aitoronikin?

18 Neipupia oni erono, erai aomisiowok eutasi alimokin oni ebe ejai ibore yenerono yeniswamat oni. Epedorete ngun aingarakin oni ajenun ibore yenaronon yeniswamat oni ka aitanang. Ekoto oni aisisiaun kotoma aibucaretewok tetere mam bobo oni ibongokini aswam ngun. Kwape aanyunet, naadiakara Ekabaka Daudi, apotu aomisioke kijaikisi ngesi aitoronikin. Abu ngesi kola nuarokok nueswamat ngesi ido abu kokapakin arimaar Yawe. Kanuka akiro nuapotu kodoikisi ngesi, abu Daudi kotema atiar, “ijok ijo, EJAKAIT, itemokino aisioni.” ​—Isabulin 51:1-19; 86:5; koany Nuengesete 7.

19 Konye arai da edaunit itunganan aitoronikin epedori ngesi aipup erono kanuikamunitos nuarokok nuabu ngesi iswamate. Aipup erono erai ibore yenepipil ido epedori aijaikin itunganan aomit ebe emamei ngesi ajokis. Arai ipupi ijo epone ngon, kiitu ebe mam ijo ipedori aijulakin nuapotu kotakanutu. Arai ijeni ijo nuarokok ka nuajokak nuabu ijo kiswama arai mam, kojen ebe abu Yawe kitim ijo, ido abu ngesi kolema cut aibucaret ngin. Irai jo kwana yenilai kakonyen nuka Yawe ido iswamai ijo nuejok. Ebala Ebaibuli ebe “epol Edeke adepar iwokotauon.” (Kosiom 1 Yokana 3:19, 20.) Apolouke ebe epol aminake ka aitim adepar ileic ka epone loaronon loipupia oni. Ekoto ijo amunokin ebe etim Yawe ijo. Arai ecamu itunganan ebe itimit Edeke ngesi cut, edumuni ainapakin kotoma aomisioke ido epedori aijaanakin Edeke keda aiyalama.​—1 Ikorinton 6:11; Iburanian 10:22.

20, 21. (a) Inomunitai eitabo lo, aingarakin ijo aswam inyo? (b) Ani bo ailajaara naejaik Yawe oni? Epone bo ani ebeitor oni aitosom ailajaarawok?

20 Inomunitai eitabo lo, kanu aingarakin ijo aituutoor aomisiokon tetere epedorete aikwenyar ka ayuwar ijo apakio nu nukawasia. Ingarakini bobo ijo aitup aicoreta nuka Ebaibuli kojautene kere loka aijarakon. Mam eitabo lo ijaikinit oni akiro nuibusakinit aswam kangonijautene kere. Ijari oni atupitos “ikisila luka Kristo,” luelemunitere aicoreta nuka Edeke. (Igalatian 6:2) Arai etakanu ejautene loemameor ekisil loebusakinit aitup, mam ekoto oni ayangaar ngin kwape arereng naka aswam nueroko. (2 Ikorinton 4:1, 2; Iburanian 4:13; 1 Petero 2:16) Konye, ibusakinit oni aitosom ailajarawok kanu aitodun aminawok kanuka Yawe.

21 Arai iwomoomoenenei oni nuikamuinitos aicoreta nuka Ebaibuli kasodete atupakin, ibuni oni aisisiaun aitosom ‘acoawok’ ejok ka aomoom kwape ka Yawe. (Iburanian 5:14) Ingarakini ngin oni aituutoor aomisiowok tetere itetenaarete oni kotoma aijar ka aingarakin oni aidarakin kotoma amin naka Edeke.

^ par. 11 Ebakasi imurwok luadekis ebe mam amerak epedoritos aitikokina. Kanuka ngun, ecorakis kesi amerak aitaleor ajon.