Kosomar nuejaas toma

Skip to table of contents

ESULA LO 13

Isiyalamikinito Kereka Ipucito Kere Edeke?

Isiyalamikinito Kereka Ipucito Kere Edeke?

“Kitemete nuitojokit Ejakait.”​—IPESON 5:10.

1. Anyoika bo nuibusakinit oni aswam tetere aimawok erai naisiyalamikinit Yawe, ido Kanukinyo?

ABU Yesu kotema atiar: “Ebunit esawa . . . loemaiata ikamaak lukabeit Papa, kotoma omoyo ka abeit, naarai emoot Papa itunga luikote nen aima nges.” (Yokana 4:23; 6:44) Ekoto oni kere aitem “nuitojokit Ejakait.” (Ipeson 5:10) Mam nu duc eraasi nuepataka. Euta Satan aitapaar oni aswam iboro lumam isiyalamikinitos Yawe.​—Apukokinio 12:9.

2. Kitetem nuapotu kotakanutu koMoru Sinai.

2 Epone bo ani eutar Satan aitapaar oni? Nasodit ingalangalai ngesi itunga. Kaanyutu ber nuapotu kotakanikis idwe luka Isirael naedukurioto kesi Moru Sinai. Abu Musa kodoka kuju moru ido edaritos ngesi itunga kokwap. Ketubor apak, abu kopas itunga aidar nges kosodete alimokin Aaron asubakin kes edeke. Abu Aaron kosubak kesi itaok yenikesabu. Kosodete itunga aibwaikin epucit. Apotu kesi kikosioto kosodete akukonokin aima itaok. Eyuunitos kesi ebe naakukonokinotor kesi itaok, autasi kesi aima Yawe. Arai da eomitos itunga ebe arai ngol “epucit mama ejai EJAKAIT” mam ngun araasi abeit. Abu Yawe kosesen ngun kwape aima aputosia ido aponi komudiarai itunga luipu. (Anyoun 32:1-6, 10, 28) Anyoika bo nuipedori oni aisisiaun kanen? Mam icamuni aingalangalao. Kocamak Yawe kisisianak ijo atiakun nuejok keda nueroko ido “sirikitirosi ibore kere yenimam elai.”​—Isaia 52:11; Esekiel 44:23; Igalatian 5:9.

3, 4. Kanukinyo ejokunar oni ajenun alibunet naka ipucito kalu?

3 Naajaar Yesu toma akwap, abu ngesi kisisianak ikiyakiake araut aanyunet najokan kotoma aima nakabeit. Kedau Yesu atwanare, apotu ikiyakia inyikokisi aisisianakin abeit naikamunit Yawe. Konye kedautu ikiyakia da atwakare, apotu itunga luesisianakinete akiro nukaisab kolomutu ido kogeunete inonosio ka ipucito lukaisab alomun toma atukot. Ido apotu kesi komaanakis ipucito ngun ikiroria tetere esubitos bala luka Ikristayon. (2 Isesalonikan 2:7, 10; 2 Yokana 6, 7) Eroko inonosio ngun ejaasi apakio nu da ido eraasi aisisianakineta nukaisab keda nuka ajokin. *​—Apukokinio 18:2-4, 23.

4 Anatar akwap kere, itopolooritos itunga noi ainumunum ipucito keda apaarasia nuapolok. Konye neisisiauna ijo abeit naikamunit Yawe, ibuni ijo aanyun ebe ekoto ijo aitolomun aijulanakineta kanuikamunitos ipucito ngun. Aticepak mam epatana konye ingarakini Yawe ijo. Kaanyutu ber oni alibunet naka ipucito kalu tetere oni ipedori amisiikin epone loesesena Yawe kes.

EPONE BO ANI AGEUNOR EBAGA?

5. Inyoin bo itodunit ebe mam Yesu eurutai 25 olap Loitomonetaarei?

5 Inumunumete itunga luipu Ebaga kakwapisinei nuipu kolap Loitomonetaarei 25, ido eomitos luipu ebe erai apak naauriere Yesu. Mam Ebaibuli elimokinit oni apaaran arai elap loauriere Yesu, konye elimokinit oni adis nuikamunitos aurioke. Iwadikat Luka ebe naauriere Yesu koBetelekem, “kojaasi ikecokok kakwap kangin lukiboiete kais idarete ekecesipan kuare.” (Luka 2:8-11) Elilim Betelekem kolap Loitomonetaarei ido etepi edou, epol aaterot mam ikecokok ti epedosi ajaut ais aidar ekecesipan kuare. Anyoika bo nuisisiauni oni kanen? Eurutai Yesu eroko apaarasia nuka alilim egeara, mere olap Loitomonetaarei. Itodunit Ebaibuli ka akiro da nukolosek ebe euritai ngesi nepetai kolap Loikanyetaongon arai bo nat Loitomonet.

6, 7. (a) Epone bo ani ageuniata inonosio luka Ebaga? (b) Inyoin bo ibusakinit araut alosikinetewok naka aikor ainanakineta?

6 Aso epone bo ani ageunor Ebaga? Elomunit kotoma opucito luka ikapiirin kwape nat Saturnalia koRome, epucit loka Saturn edeke loka ikorion. Ebala Encyclopedia Americana ebe: “Arai Saturnalia epucit loka Iromayon loenumunumio kokiding naka elap Loitomonetaarei, ido nges adumunere inonosio luipu luinumunumere Ebaga. Kopucit kalo, iswamao iboro luimoriaritos ainyam keda aimat noi, aikor ainanakineta keda aitonok akandols.” Bobo da, enumunumio apaaran naka aurio naka edeke loka akolong Mithra loko Perusia Olap Loitomonetaarei 25.

7 Konye, itunga luipu luinumunumete Ebaga mam epodokinitos arai elemunitai Ebaga kopucito luka ikapiirin. Esesenete kesi Ebaga kwape apak nakajaut keda lukokalekec, kainyam ejok, keda aikor ainanakineta. Erai abeit imina oni lukokalewok keda ipaperowok ido ekoto Yawe ejaanakinakake aimor iborokec keda luce. Kwape ineritotor 2 Ikorinton 9:7 ebe, “emina Edeke yenekori kalakara.” Mam Yawe ekoto oni aikor ainanakineta apaarasia nukapolok bon. Eminasi ejaanakinak luka Yawe aikor ainanakineta, ariamununun keda ipapero ka lukokalekec adiopak kere karaida mam ekorakinitai ainanakineta. Ekorete kesi ainanakineta naarai eminanara.​—Luka 14:12-14.

Arai imisiikinit oni alibuneta nuka ipucito, ingarakini ngin oni ajenun iboro luibusakinit oni ainac

8. Apotu kereka lukacoa kokorakisi Yesu ainanakineta naaraar ngesi imukeru? Kitetem.

8 Igangitos itunga luipu aomisioit naka aikor ainanakineta koBaga, kobakasi ebe apotu lukacoa kokide kokorakisi Yesu ainanakineta naaraar ngesi imukeru iperikinitai atuba. Erai abeit ebe apotu lukacoa kipejokisi ido apotu kijaikis nges ainanakineta. Kolosek, akoranakinio itunga lukangosibib ainanakineta. (1 Ikabakan 10:1, 2, 10, 13) Konye, ijeni kereka ijo ebe araasi lukacoa ikadwarak luangicete aacer, itunga lueswamaete akiro nuka amurwonut ido mam ejaanakinete Yawe? Bobo da, mam kesi edumunitos Yesu eringa erai imukeru kotoma atuba. Iitokinitos kes alosit aipejokin adumun “ikoku” ejai togo.​—Matayo 2:1, 2, 11.

ANYOIKA BO NUISISIANAKINI EBAIBULI KANUIKAMUNITOS APAARASIA NUKA AURIO?

9. Ani bo ipucito luka apaarasia nuka aurio luebala Ebaibuli ebe aponi kinumunumai?

9 Apaaran naeurunere ikoku erai naka aiyalama. (Isabulin 127:3) Konye mam erai apolouke ebe ekoto do ainumunum apaaran naka aurioke. Koomoom ber ijo: Itetemit Ebaibuli ipucito iaarei bon luenumunumiata itunga apaaran naka aurio. Epucit ediope arai loka Parao koMisiri, ido ece erai loka Ekabaka Kerode Antipa. (Kosiom Ageun 40:20-22; Marako 6:21-29.) Mam engarenok lu araasi ejaanakinak luka Yawe. Kotoma abeit emamei neiwadikatai Obaibuli ebe apotu ejaanakinak luka Edeke Yawe kinumunumiata apaarasia nuka auriokec.

10. Epone bo ani asesenata Ikristayon lukolosek ainumunumio naka apaarasia nuka aurio?

10 Nuikamunitos Ikristayon lukolosek, inerit eitabo The World Book Encyclopedia, ebe: “ayaitos kesi ainumunumio naka apaarasia nuka aurio kwape inonosio luka ikapiirin.” Eraasi inonosio lu luelemunitai kotoma aiyuununeta nukaisab. Kwape aanyunet, eyuunitos Iyonanin ebe ejai emoyo loeyuwari itunganan kapaaran naka aurioke. Ido aomitos kesi ebe eupanara emoyo ngol keda edeke loeurunitai kede itunganan ngin adiopepaaran. Aiyuununeta nukaisab, nuikamanara keda apaarasia nuka aurio imoriaritos aidwar ka aingic akiro nukoingaren kitosomai aicer.

11. Epone bo ani ekotor Yawe oni aikor ainanakineta?

11 Eomitos itunga luipu ebe, apaaranikec naka aurio erai naitegelikina ido ibusakinit kesi ailel ka aitodikinio amina. Konye ipedori oni amin lukokalewok ka ipaperowok apakio kere itia aidarit apaaran napolon bon. Ekoto Yawe oni araut luisiaka ido aikor ainanakinita adiopak kere. (Kosiom Aswamisio 20:35.) Ekoto oni aisiyalamikinit ngesi kanginipaaran kanuka aijar naarai erai ainakinet naepol noi konye mere aidarit apaaran naka aurio bon.​—Isabulin 8:3, 4; 36:9.

Ekorete Ikristayon ainanakineta naarai eminasi kesi luce

12. Epone bo ani itelekaaritor apaaran nakatwanare apaaran nakaurio?

12 Ebala Ekalimonokinan 7:1 ebe: “Ekiror loejok itelekarit akinyet naka akais nuipu; apaaran da nakatwanare itelekarit apaaran nakaurio.” Epone bo ani itelekaaritor apaaran nakatwanare apaaran nakaurio? Naeurunere itunganan, mam ber nges iswamat iboro luejokuka arai lueroko. Konye kiswama nges nuejokuka kotoma aijarake aijaanakin Yawe ka aingarakinit luce, edumuni ngesi “ekiror loejok,” ido iituni Yawe nges ketwana. (Yob 14:14, 15) Mam ejaanakinak luka Yawe inumunumete apaarasiakec nukaurio karaida apaaran naurunere Yesu. Kotoma abeit, apaaran bon naicorakinit Yesu oni aiitunun nges naka atwanareke.​—Luka 22:17-20; Iburanian 1:3, 4.

ALIBUNET NAKA EPASIKA

13, 14. Anyoika bo nuikamanara keda ainumunum Epasika?

13 Iyuunitos itunga luipu ebe erai Epasika apaaran nainumunumere ajarun naka Yesu. Konye kotoma abeit, ainumunum Epasika ikamanara keda Eostre, Anglo-Saxon edeke loka atupuruc kapakio nuka akamu kede iporo. Itetemit eitabo The Dictionary of Mythology ebe, arai bobo lo edeke loka aur ido erucokina inonosio luka Epasika keda edeke ngon. Kwape aanyunet, ebala Encyclopædia Britannica ebe ‘ejenara abeei kwape aanyunet naka aijar nakitetet ka ajarun.’ Kosodi bobo, etosomaenenete ikapiirin ipooi kotoma aima kwape aanyunet naka aur. Ecai cut ebe, mam Epasika ikamanara keda ajarun naka Yesu.

14 Iyalama kereka Yawe asesen itunga inyalakinitos inonosio lukaisab keda ajarun naka Okokuke? Mam. (2 Ikorinton 6:17, 18) Kotoma abeit, mam Yawe elimokinit oni aiitun ajarun naka Yesu.

INYOIN BO HALLOWEEN?

15. Epone bo ani ageunor Halloween?

15 Halloween naenyaritai bobo ebe All Hallows’ Eve arai bo nat Apaaran Naka Lukalaunak, erucokina keda icudeta, itiang luitukurianete, keda ajokin. Mam epucit lo erai loitet. Kolap Loitomonetaadiop 1, enumunumete itunga koBritain keda Ireland epucit loka Samhain. Eyuunitos kesi ebe naejaunor epucit ngol, ebongununete imoyon kalukatwak toma akwap. Ainanakinete itunga imoyon ngun inyamat keda imaten tetere mam epedorete aimusung itunga lukajarak. Idwe lolo luelosete oreria akote ainanakineta konapitos igoen luitegelekina kobakasi “Korakinai sio ainanakineta arai mam iwanyuni nat,” mam ejenete ebe etupitos kes einono lokajokin.

EPETA LOISIYALAMIKINIT EDEKE

16, 17. Inyoin bo ibusakinit oni aiitun naitemonokina oni aiyen epeta?

16 Erai epeta epucit loepol ailel. Ipu iponesio luinumunumere epeta kaiboisio nuegelegela. Mam itunga epodokinitos ajenun nekolo alomuniata inonosio luka epeta kanuka ngun, mam kes ejenete ebe eponitos inonosio ice kodiinin lukaisab ka aiyuununeta nuka ikapiirin. Konye ibusakinit Ikristayon luekotosi aiyen epeta aanyun ebe isiyalamikinete kesi Yawe kopucitikec. Arai kejenutu kes alibuneta nuka inonosio luka epeta, epedorete do kesi aiswamaun aseununeta nuejok.​—Marako 10:6-9.

17 Iyuunitos icetunga ebe, eraas inonosio ice luka epeta lueyaunete ‘arereng naejok’ neejaas iterak. (Isaia 65:11) Kwape aanyunet, kanenice ecakanakinete itunga iterak iboro kwape nat emuceeri. Iyuunitos kesi ebe ijaikini ngin iterak aur, aiyalama, keda aijar ido ebe mam aronis etakanikini kes. Konye ibusakinit Ikristayon lukabeit ainac inonosio luikamanara keda aima nakaisab.​—Kosiom 2 Ikorinton 6:14-18.

18. Anyoika bo aicoreta nuka Ebaibuli nuikamanara keda epeta?

18 Ekoto iinacan lueyenete epeta aanyun ebe erai epetakec loejai ailel ka angosibib ido iyalamasi itunga luejaasi opucit ngol. Mam ibusakinit ipejok lueponitos opeta loka Ikristayon einer akiro nuitakadikinete, nuka ileic, arai bo nat numam isiyalamikinitos iterak. (Awaragasia 26:18, 19; Luka 6:31; 10:27) Mam ibusakinit epeta loka Ikristayon aitodunit “eitur da loka aijar kana.” (1 Yokana 2:16) Arai itemonokini jo aiyen epeta, ekoto jo aanyun ebe eraun epucit loipedori ijo aiitun kojai aiyalama.​—Koany Nuengesete 28.

ALIBUNET NAKA ARETONOKIN AGILASIN

19, 20. Inyoin bo alibunet naka aretonokin agilasin kotoma opucit?

19 Etapit itunga duc aneronokin luce arereng koretonokinete agilasin. Naeretonokiniata itunga agilasin, etapit kes ailipakin luce arereng, kikeunete akecegilasin kuju. Ibusakinit kereka Ikristayon aretonokin agilasin kopucit?

20 Ebala eitabo International Handbook on Alcohol and Culture ebe, epedori aretonokin agilasin korai naelomunit koinonosio nukolo sek luka ikapiirin “naainakinere imaten mama ejaasi idekesio.” Eswamao ngun “kanu adumun arereng, ailipakinio naebwoikinit akirot ebe, ‘kobusi’ arai bo ‘kojari’ arai bo nat ‘kojaasi angaleu naejok!’” Kolo sek, aminasi itunga aikeunun aikoponokec kuju kanu ailip arerengusio kaneejaasi idekesiokec. Konye mam erai epone ngol isirerengia Yawe oni.​—Yokana 14:6; 16:23.

‘KOLAATA ARONIS YESI LUIMINASI EJAKAIT’

21. Inyoika bo ipucito ice luibusakinit Ikristayon ainac?

21 Eroko jo eloto ediopucit kere, ibusakinit jo aomoom nuikamunitos alosikinet naka epucit kangol, keda inyoika bo iboro luitolosio kangina. Kwape aanyunet, kopucino luipu etapit itunga aitel angabet bala ekotosi igoen kere aporor, aimat airi, keda adoteu. Epedorete ipucito lu aisidik aswamisio nuka aitep ikiliok arai bo nat aswamisio nuka angor aelonokin bonik ido aticepak eyangaunete atiakatiaka naka atekerin. Arai kijaun oni da toma opucino lu, itoduni do oni ebe mam oni ilait iboro luelait Yawe.​—Isabulin 1:1, 2; 97:10; 119:37.

22. Inyoin bo epedori aingarakin Ikristayot aseun alosit opucit arai aisal?

22 Ibusakinit Ikristayon ainac ipucito lumam ijaikitos Yawe aibuses. Ewadikat ekiyakia Paul ebe: “Arai inyamete arai imasete, arai iswamaete adiokirot kere, kiswamata kere kanuka aibuses naka Edeke.” (1 Ikorinton 10:31; koany Nuengesete 29.) Kotoma abeit, mam ipucito kere erucokina keda adoteu, idiinin lukaisab ka atiakatiaka naka atekerin. Arai mam epucit ebilit adisicoretait naka Ebaibuli, ibusakinit oni ikulepek aseun arai alosit opucit ngol arai aisal. Ibusakinit bobo oni aanyun ebe mam aseunetawok itakadikinitos luce.

KITUBUSIK YAWE KOTOMA OINERIKON KA NUISWAMAI JO DA

23, 24. Epone bo ani ipedoria jo aitetemikin lukokalekon akiro numam jo inumunumia ipucito ice keda kes?

23 Aticepak mam bobo jo inumunumei ipucito lumam isiyalamikitos Yawe. Konye epedorete lukokalekon lumam ijaanakinete Yawe aomoom ebe mam ijo imina kesi ido mam bobo jo ikoto ajaut keda kes. Aticepak eomitos kesi ebe ibusakinit yesi airiamun kwape ekale kotoma apakio nukapolok. Aso, anyoika bo nuipedori jo aswam? Ejaasi iponesio luipu luipedoria jo aitodikin lukokalekon ebe imina jo kesi ido ipodokinit jo kes. (Awaragasia 11:25; Ekalimonokinan 3:12, 13) Ipedori jo anyaraun kesi abunere aipejokin jo kapakio numam eraasi nukapolok.

24 Arai ekotosi lukokalekon ajenun akiro numam jo inumunumia ipucito ice keda kes, ipedori jo amoun abongonokineta kotoma oitabon luka atukotowok keda elago loka jw.org/teo. Sirisubit bala iuta ijo aitepeg aiyuununetakec arai bo nat akote abuikin kesi acamun nukon. Kingarak lukokalekon ajenun ebe kobu jo ilopet kisisiau nuipu kosodi aseun aitup ngun. Kainapakina, kinerenana “apaarasia kere kasianut, kokonyite abalang.”​—Ikolosain 4:6.

25, 26. Epone bo ani epedoriata auriak aingarakin ikecedwe aminun aicoreta nuka Yawe?

25 Ekoto jo kojeni akiro numam jo inumunumia ipucito ice. (Iburanian 5:14) Ekoto alosikinetewok kanuka aisiyalamikin Yawe. Ido arai ejaasi jo idwe, ekoto jo aingarakin kesi amisiikin ka aminun aicoreta nuka Ebaibuli. Arai ejenutu kesi Yawe jokan, ipudakinos kesi aswam iboro luisiyalamikinete nges.​—Isaia 48:17, 18; 1 Petero 3:15.

26 Iyalama Yawe asesen oni iswamai nuipedori kere aijaanakin ngesi jokan keda amunoonut. (Yokana 4:23) Konye eomitos itunga luipu ebe mam epatana araut luimunooko kotoma akwap naepol aisab. Eraasi kereka ngun abeit? Ibuni oni aitetem ngun kosula loetupakini.

^ par. 3 Ipedori ijo adumun nuipu nuikamunitos inonosio ngun kotoma Watch Tower Publications Index, Research Guide for Jehovah’s Witnesses, keda jw.org.