Kosomar nuejaas toma

Skip to table of contents

ESULA LO 4

Kanukinyo Ibusakinitor Oni Arimaarit Engarenok?

Kanukinyo Ibusakinitor Oni Arimaarit Engarenok?

“Kitopoloorito itunga kere. Kominas iinacan. Koyongito Edeke. Kitopoloorito ekabaka.”​—1 PETERO 2:17.

1, 2. (a) Nu bo angai aicoreta nuibusakinit oni arimaarit? (b) Anyoika bo aingiseta nuibuni oni aisisia kosula kalo?

NAIRINGAR ijo irai ikoku, aticepak apotu auriakakon kiyakiasi ijo konye mam ijo kobu kocam. Imina jo auriakakon ido ijeni jo ebe ibusakinit ijo arimaarit kes. Konye apaarasia ace mam ijo icamununei arimaar kes.

2 Ijeni oni ebe, Papawok Yawe emina oni. Epodokinit nges oni ido ainaki ngesi oni iboro kere luipuda oni kotoma aijar. Einakinit nges oni aicoreta nuipuda oni kanu oni akerianar. Icesawan, emina nges aitosom bobo iinacanawok ainakin oni aicoreta. Ibusakinit oni arimaar aingarenikinio naka Yawe. (Awaragasia 24:21) Konye, kanukinyo etionor arimaar icesawan? Kanukinyo ekotor Yawe oni arimaarit aicoreta? Ido epone bo ani itodunia oni ebe irimaarit oni aingarenikin naka Yawe?​—Koany Nuengesete 9.

KANUKINYO ETIONOR?

3, 4. Epone bo ani araunotor itunga lumam edolito? Kanukinyo etionikinitor oni acamun aicoreta kaneejaasi luce?

3 Etapit oni duc ajaut keda etau luekoto emwangit. Egeunitos ngun cut ameun apakio nuka etunganan losodit Adam ka akeberu Keba luapotu kodiakasi. Apotu kesi komengerikisi aingarenikinio naka Edeke arai da asubunitai kesi eraas itunga luedolito. Ameun kapakio kangun, eurio kwana itunga eraasi lumam edolito. Amamut adolitewok nges etionikinitor oni acamun airic aicoreta nuka Yawe keda nuka itungake. Idiopebore bobo yenetionikinitor oni arimaar, nges na ebe itunga luitosomai Yawe aicor oni eraas kes da lumam edolito.​—Ageun 2:15-17; 3:1-7; Isabulin 51:5; Iromayon 5:12.

4 Kwape kiraar lumam idolit, imina oni epoget. Epedori epoget ainakin oni ainger acamun aicoreta. Kwape aanyunet, abu Yawe kolosek koseu Musa aingarenikin iketunga luko Isirael. Arai da adaunit Kora apak naepol ijaanakini Yawe, abu ngesi kodum epoget, kosodi aimwang Musa. Karaida arai Musa loengarenikinit itunga luka Edeke, mam nges abu kopogakin. Kotoma abeit, anyaritai ngesi etunganan loetasono kakere kapaarasia kangun. Konye mam Kora abu kocam eingarenone loka Musa. Abu Kora kijodoo itunga luipu aimorikikin kanges aimwang Musa. Inyoin bo abu kotakanik Kora keda iketunga? Aponi komudiarai kesi. (Aimario 12:3; 16:1-3, 31-35) Idumuni oni kotoma Obaibuli aanyununeta nuka itunga nuepedorete aisisianakin oni ebe erono epoget.​—2 Aisiitonokin 26:16-21; koany Nuengesete 10.

5. Epone bo ani amunariata itunga ice engarenonekec?

5 Aticepak ipupunitor ijo einer loebala ebe: “Emunaari aingarenikin.” Ageun kolo, amunamunata itunga luipu engarenonekec. (Kosiom Ekalimonokinan 8:9.) Kwape aanyunet, naaseuna Yawe Saul araun ekabaka loko Isirael, arai ngesi etunganan loajok ido itasono. Konye abu ngesi kocamak epoget keda ekokote apoloor kotoma otauke, abu do ngesi kogea areun Daudi, etunganan loemamei aronis. (1 Samuel 9:20, 21; 10:20-22; 18:7-11) Konye ekaulo, abu Daudi koraun ekabaka, ido abu ngesi koraun loajok noi kotoma okabakan kere. Konye ketubor apak, abu Daudi da komuna eingarenoneke. Apotu kodotiata keda Bat-seba, aberu naka Uria, kosodi aitam aibwa adiakareteke ka aijukar Uria toma ojie tetere eyario.​—2 Samuel 11:1-17.

NUIBUSAKINITOR ONI ARIMAARIT AINGARENIKIN NAKA YAWE

6, 7. (a) Anyoika bo nuiswamai oni kanuka amina Yawe? (b) Inyoin bo epedori aingarakin oni arimaar arai da etiono?

6 Irimaari oni aicoreta nuka Yawe naarai imina oni nges. Imina oni Yawe adepar idisibore kere arai idiotunganan kere kanuka ngun, isiyalamikinit oni ngesi. (Kosiom Awaragasia 27:11; Marako 12:29, 30.) Itepegit Satan aingarenikin naka Yawe ameun neajaatar Adam keda akeberu omanikor loka Eden. Ekoto Ekejodijodon oni aomit ebe mam Yawe ibusakinit alimokin oni nuiswama. Konye ijeni oni ebe esabi ngesi. Iyuunit oni nuta: “Ibusakinit ijo, Ejakaitikosi ka Edekekosi da, adumun aibuses, ka ayongio, ka apedor, naarai ibu ijo kosub iboro kere.”​—Apukokinio 4:11.

7 Napiringa ijo idite, aticepak apotu auriakakon kisisianakisi ijo arimaarit kesi karaida igirit ijo. Ejaanakinak luka Yawe da erai kwape kwangin, acepak etionikinit oni arimaar. Imina oni Yawe ido iyongit oni nges, kanuka ngun irimaarit oni nges. Erai Yesu aanyunet naejok kanuwok. Arimaarit ngesi Yawe arai da kotoma atiokisio. Kanuka ngun abu ngesi kolimok Papake ebe: “Mere nuakoto eong, dimarai nuikoto ijo kiswamai.”​—Luka 22:42; koany Nuengesete 11.

8. Inyoika bo iponesio luicoria Yawe oni? (Koany asaduku “ Kopupenenei Aicoreta.”)

8 Icori Yawe lolo oni koponesio luegelegela. Kwape aanyunet, ejaik ngesi oni Ebaibuli. Einakinit bobo nges oni imakio kotoma atukot. Itoduni oni ebe irimaarit oni aingarenikin naka Yawe arai kirimaa oni ngul lueinakinit ngesi aicor oni. Arai kigir oni aitup aicoretakec, apolouke imwangit oni Yawe. Naamwangiata idwe luka Isirael Musa, mam Yawe abu iyalamikin. Abu ngesi koany ebe apotu kesi komwangata ngesi.​—Aimario 14:26, 27; koany Nuengesete 12.

9. Epone bo ani epedoria amin ainakin oni aitup aicoreta?

9 Arai kirimaa oni aingarenikinio, itoduni oni ebe imina oni iinacanawok. Koomoom ber ijo arai ejai engeso, eruruki atukot naka engeso aswam kagogong ayuwar itunga luipu. Kanu itunga aswam kagogong, ekoto duc ojai yeningarenikini kesi aitemonokin ka atupakin aicoreta nueinakinio. Konye, do bo do arai kenger itunganan idiope aitup aicoreta kosodi aswam nuke bon? Arai da ejokuna aomisioitike, konye arai kenger ngesi aicoreta eyauni ngesi ationis neejaasi luce da, ido itakadikini kesi. Epone ngopengon ejaunor arai mam oni itupit aicoreta nuka Yawe keda aicoreta nuka ngul lueinakinit ngesi aingarenikin oni, ido ice kaoni idumuni atiokisio. Konye arai irimaarit oni Yawe, itoduni oni ebe imina oni iinacanawok ido iyongit oni ainapeta nuka Yawe.​—1 Ikorinton 12:14, 25, 26.

10, 11. Anyoika bobo nuibuni oni aisisia?

10 Adiokirot kere naelimokini Yawe oni aswam erai naejokuna. Imedauni oni arai kirimaa oni luingarenikinitos kotoma okale, kotoma atukot, keda apugan.​—Ikisila 5:16; Iromayon 13:4; Ipeson 6:2, 3; Iburanian 13:17.

11 Kotoma abeit ibore ekotor Yawe oni arimaar nges, erai kanu aingarakin oni. Esisiata ber bobo oni kaidulesi nuikamunitos iponesio iuni luipedoria oni arimaarit ngesi kotoma aijarawok.

ARIMAAR KOTOMA OKALE

12. Epone bo ani epedoria ekiliokit aingarenikin ejok?

12 Abu Yawe kosub ikalia kosodi ainakin nginitunganan ekepelu. Kemisiiki nginitunganan nuekoto Yawe, epatanar aitolot ainapeta nuka ekale, ido imedauni ekale kere. (1 Ikorinton 14:33) Ijaikinit Yawe ekiliokit araut akou naka ekale. Apolouke ebe ekoto Yawe ngesi aidar lukokaleke ka aingarenikit akeberu keda idwe kotoma amin. Kanuka ngun, ebuni Yawe aitoronar ediokiliokit loeyait lukokaleke erono. Ekiliokit loerai Ekristayot ekoto orai loesiana ido komina ka ayaite ekekale kwape eyaitor Yesu atukot. Kiswama ekiliokit kwangin, itoduni nges ebe eyongit nges Yawe.​—Ipeson 5:23; koany Nuengesete 13.

Ekoto papa loerai Ekristayot aputoor Kristo koipone loeyaitor nges ekaleke

13. Epone bo ani itoduna aberu ebe eyongit nges engarenone?

13 Aberu da naerai Akristayot ejaasi keda epelu loejok ido einakinit ngesi okilenike angosibib. Ingarakinit nges okilenike loekokakinit jokan aswam kagogong kwape akou naka ekale. Imorikikinos nges keda okilenike aituutoonor idwekec. Epone ediopet loepedoria aberu aisisianakin ikedwe nges araut aanyunet najokan. (Awaragasia 1:8) Ekoto bobo nges korai naeyongit okilenike ka arimaarit nuebala nges. Arai da mam nges itojokit akiro ace nuebala okilenike, ibusakinit nges aitatam epone loepupio nges kotoma aiyapaara keda ayongit. Aberu naedukosi keda etunganan lomam ijaanakini Yawe itegelikina ejauteneke. Konye arai kinyikoki ngesi amina okilenike, acepak epedori okilenike da koingaren ageun aisisia nuikamunitos Yawe ka aima nges.​—Kosiom 1 Petero 3:1.

14. Epone bo ani ituduniata idwe ebe eyongito kes engarenone?

14 Epol idwe ajokis noi kaneejai Yawe, ido ekotosi duc kes ayuwario keda aituutoorio. Iyalamikinos auriak arai kerimaasi idwe kes. Aiyatakin nuepolok kakere, itodunete idwe ebe eyongitos kes Yawe ido isiyalamikinitos kes nges. (Awaragasia 10:1) Idwe kwana luipu kotoma okalia erai aurian idiope bon itopoloununei. Erai na ationis neejaasi auriak lu ka ikecedwe. Konye kerimaasi idwe auriakakec ka aingarakin kes, eraun ekale ngon loejai aiyalama naepol. Arai da ejaas atiokisio kwape emameor ekale lomam ibucanari, epedorete ikalia kere adumun aiyalama arai kerimaasi itunga kere kokale aicoreta nuka Yawe. Einakinete nu aibuses neejai Yawe Lokasuban ikalia kere.​—Ipeson 3:14, 15.

ARIMAARIT KOTOMA ATUKOT

15. Epone bo ani itodunia oni ebe irimaarit oni aingarenikinio kotoma atukot?

15 Eyait Yawe oni kitosomai atukot ido aseu nges Yesu aingarenikin. (Ikolosain 1:18) Ido bobo da ainaki Yesu “ebulesit lomunot loepiriana da” epelu loka aidar itunga luka Edeke kotoma akwap. (Matayo 24:45-47) “Ebulesit lomunot loepiriana da” lolo nges Atukot Naeyait. Idumununei oni inyamat luka emoyo kotoma apak kaneejai Atukot Naeyait ido itogogongoete inyamat ngun aiyuuniwok. Kakwap kere, imakio keda ikejaanakinak nepepe ikaanyanarak kes igangitos atukot ido edumununete kes aicoreta kaneejai Atukot Naeyait. Iinacan lu kere ejai epelu loka apodokinit nuikamunitos oni. Ebongonokinete kes Yawe kanuikamunitos epone lo eyaitotor kes epelukec. Aso, arai kirimaa oni iinacan lu, irimaarit do oni Yawe.​—Kosiom 1 Isesalonikan 5:12; Iburanian 13:17; koany Nuengesete 14.

16. Kanukinyo ipedoria oni atemar ebe emoyo nges eseuni imakio keda ikejaanakinak?

16 Ingarakinitos imakio kede ikejaanakinak atukot asalakinit erai naemunokina neejai Edeke ido kimorikikina. Eebo, eraas kes da lumam edolito kwape kaoni. Epone bo ani eseununere kes? Itodolikinete ber kesi nuekoto Ebaibuli. (1 Timoteo 3:1-7, 12; Tito 1:5-9) Itosomai Yawe emoyo lokaunan aitacaunia nuekotoi. Ilipete imakio neejai Yawe aijaikin kesi emoyo lokalaunan kapak naemoriata kesi akiro nukamunitos onac loibusakinit aseunio kwape ekimat arai bo nat ekejaanakinan. Nuabeit, erai Yesu keda Yawe kesi eyaitos atukot. (Aswamisio 20:28) Iinacan luedakakinitai aigangit keda aiyait oni eraas ainakinet kama ejai Edeke.​—Ipeson 4:8.

17. Anyoika bo nuibusakinit iinac aswam kotoma apakio ace?

17 Acepakio emamuunos imakio keda ikejaanakinak luingarakinete aitodolikin aswam naka atukot. Epedorete iinacan ice luibatisauna aingarakin, arai emameete iinacan da luibatisauna kotoma atukot, epedori do inac aswam nuibusakinito ti onac loibatisauna aswam. Kojautene kangol, ekoto nges aenikin eitabala akouke, anapakin akopiira arai bo nat idiobore kere yenerapari akouke. (1 Ikorinton 11:3-10) Epone ngol itodunia ngesi ebe erimaarit nges ainapeta nuka Yawe nuka araut akou naka ekale keda naka atukot.​—Koany Nuengesete 15.

ARIMAAR IKAYAITOK LUKA APUGAN

18, 19. (a) Anyoika bo nuisisiauni oni kaneejaasi Iromayon 13:1-7? (b) Epone bo ani itodikinia oni apugan ayongit?

18 Ecamakinit Yawe apuganisinei aingarenikin ido ibusakinit oni ayongit kes. Ipugatos kesi akwapin keda itunga luegelegela kanu aiswamanara naejok ido ijaanakinete kesi kanuka ipudesia luka itunga. Erimaaritos Ikristayon aicoretait neejai toma Iromayon 13:1-7. (Kosiom.) Iyongit oni “ikapolok lueyaito” ido irimaarit oni ikisila luka akwapuwok keda luka atutubet nailomunitor oni. Imoriaritos ikisila lu akiro nuka ikalia, aswamusinei, keda iborowok. Kwape aanyunet itaci oni isolosinei ido icamuni oni alimokin apugan akiro nuekoto nges ajenun kanuikamunitos oni. Konye anyoika bo nuibusakinit oni aswam arai ebala apugan oni aswam numam ikisila luka Edeke ecamakinitos? Ebala ekiyakia Petero ebe: “Kibusakinit arimarit Edeke aitelekarit itunga.”​—Aswamisio 5:28, 29.

19 Ekoto oni duc aitodun ayongit nainerar oni keda engarenok luka apugan, kwape nat atubok arai bo nat ipolisin. Idwe luka Ikristayon ibusakinit ayongit esisianakinakakec keda icetunga da luiswamaete osomero. Ibusakinit bobo oni ayongit luepolokinitos oni kotoma aswam arai da mam ipaupawok ecamunitos arimaar. Kiswama oni nu, iputoori do oni ekiyakia Paul loabu kitodik engarenok ayongit arai da mam epatana. (Aswamisio 26:2, 25) Arai da eyaitos icetunga oni erono, isalakini oni iyongit kes.​—Kosiom Iromayon 12:17, 18; 1 Petero 3:15.

20, 21. Anyoika bo nuetakanunete arai kitodu oni ebe iyongit oni luce?

20 Etapit itunga kotoma akwapin nuipu amamut ayongit luce. Konye itegelikina ejaanakinak luka Yawe. Icamunit oni ayongit itunga kere. Itupit oni nuicorakinit ekiyakia Petero ebe: “Kitopoloorito itunga kere.” (1 Petero 2:17) Arai iyongit oni luce, epatana kes ajenun ebe iyongit oni kes. Elimokinit Yesu oni ebe: “Kocau akusiica kakonyen nuka itunga, tetere eanyunete akusiswamisio nuejokuka, kitopoloosi Papakus.”​—Matayo 5:16.

21 Arai kiraun oni luirimaaka kotoma okale, katukot keda kaiboisio ace da, ingarakini aanyunetewok nakajokan luce da aisisiaun nuikamunitos Yawe. Ayongit luce, itodunit ebe iyongit oni Yawe. Isiyalamikinitos nu Yawe ido itodunitos ebe imina oni ngesi.