Kosomar nuejaas toma

Skip to table of contents

ESULA LO 11

Kidautu Adukokin, Inyo Bo Do Etupakini

Kidautu Adukokin, Inyo Bo Do Etupakini

“Mam amin enangi cut.”​—1 IKORINTON 13:8.

1, 2. Itodunitos kereka atiokisio kotoma okale ebe ebiror edukone ngon? Kitetem.

ERAI edukone ainakinet kaneejai Yawe. Epedori aijaikin itunganan aiyalama kotoma aijarake. Konye ekoto aijen ebe ejaunos atiokisio toma odukone. Ido esubi bala mam atiokisio edaunos ido aticepak mam bobo ekiliokit keda aberu eraunos luimorikikina kwape lem sek.

2 Mam irienguni arai etakanikis ijo atiokisio kotoma odukone. Naarai atiokisio kotoma okale mam itodunitos ebe ebiror edukone. Apedosi iinacan luedukokina aitemonokin atiokisiokec keda aitogogong edukonekec. Koipone bo ani?

EIDICANE KOTOMA ODUKONE

3, 4. Anyoika bo eminasi atakanun kotoma odukone?

3 Imorikikini edukone itunga iarei luegitara iboro lueminasi, aomisio keda epone loiswamata kesi iboro. Aticepak eraasi ekiliokit keda akeberu luelomunitos kotoma aiboisio, arai bo nat oinonosio luegelakina. Eyangaikini apak ka agogong naepol noi kanu itunga ngun anaikin ejok.

4 Idumuni ijo ebe epedori ekiliokit arai bo nat aberu apodokin nuke bon imurwokinitos nuikamunitos yeniminatake. Esubi do kwana bala nginitunganan iboie bon. Inyoin bo epedori aingarakin itunga ngun aimorikikin?

Ingarakinete aicoreta nuka Ebaibuli luedukokina

5. (a) Inyoin bo epedori aingarakin Ikristayon araut luimorikikina odukonekec? (b) Kotoma Iburanian 13:4, epone bo ani ebeitor oni ayait edukone?

5 Ijaikinit Yawe aicoreta nuajokak nuepedorete aimorikikin yes kotoma okale ka aingarakin yesi aikunyakin neejai ngesi. (Isabulin 25:4; Isaia 48:17, 18) Ebala ngesi ebe: ‘Kitubusikisi itunga kere edukone.’ (Iburanian 13:4) Ibore yeniseseni ijo kwape yenibus erai yeniketiai. Ido ibuni jo akokakin aidar komam ijalijala. Epone ngol ekotor Yawe oni ayait edukone.

AMIN EDEKE INGARAKINI EDUKONEKON

6. Anyoika bo nuelimokinit oni Matayo 19:4-6 kanuikamunitos epone loesesenia Yawe edukone?

6 Yawe nges itegearit edukone. Abala Yesu ebe: “Mam isomenenete ebe Lokesubi kes kageunet abu kosub kes yenikiliokit, ka yeniberu. Kotema atiar, ‘Kanuka ngun inyeini etunganan papake ka totoke kirotakinos kakeberu, ngul luarei eraunos adiopetekuan’? Aso mam bobo eraas iarei dimarai adiopetekuan. Aso lukimorikikini Edeke, kinyek itunganan aitiak?” (Matayo 19:4-6) Ameun kageunet, erai alosikinet naka Yawe ekiliokit keda aberu aiboi ikar kere. Ekoto ngesi luedukokina koraasi luimorikikina ido iyalamasi.

7. Epone bo ani epedoria ekiliokit keda aberu aitogogong edukonekec?

7 Ejaa ngun da, etereikina lolo luedukokina keda aitiokisio nuipu noi. Epedorete atiokisio aridakin kes noi kosodete aomoom ebe mam epatana asalakin odukone ngol ido kokotokinos ailakulakun. Konye arai imisiik oni epone loeyaitor Yawe edukone, ebuni ngin aingarakini oni.​—1 Yokana 5:3.

8, 9. (a) Kojautene bo ani ibusakinitor ijo aitup aicoreta nuka Yawe nuikamunitos edukone? (b) Epone bo ani ipedoria jo aitodun ebe iyait jo edukone kwape loketiai?

8 Eraasi aicoreta nuka Yawe nuimedaete. Ido kwape idaunia oni aanyun, icorakinit ngesi oni ebe: ‘Kitubusikisi itunga kere edukone.’ (Iburanian 13:4; Ekalimonokinan 5:4) Arai kitupaki ijo aicoreta nuka Yawe neijaar ijo toma atiokisio, ebuni ngin aingarakin jo.​—1 Isesalonikan 1:3; Iburanian 6:10.

9 Naarai erai edukone ibore yeniketiai kamawok, ekoto do ijo ainac aswam iboro luemunaarete edukonekon. Konye ekoto jo aiyatakin aitogogong eidicanekon. Epone bo ani ipedoria jo aswam ngun?

KITUBUSIK EDUKONEKON KOTOMA OINER KA ASWAMISIO

10, 11. (a) Ani bo atiokisio nuejaas toma odukone? (b) Kanukinyo ibusakinitor jo acoit epone loinerar jo keda yeniminatakon?

10 Ipuak iponesio luepedoria itunganan aitakadikin yeniminatake. Oni Ikristayon ijeni ebe mam ibusakinit ejie. Konye aticepak, ipedori ijo aitipipil yeniminatakon kitosomai akiro nuarokok. Itakadikinete akiro ngun noi. Ebala adiopeberu ebe: “Emina okilenika adetanakin eong Ateso. Erai abeit ebe mam nges ibungai eong konye akekiro kwape nat ‘irai jo egarama’ keda ebe ‘emamei ajokisikon da’ itipipilitos ekatau adepar aromwa.” Ebala ekiliokit ediopet ebe, “akaberu etapit aisurumit eong ileic kotunga keda amaanakin eong ikiroria.” Iyatakit nges ebe: “Mam do ber eong apedori aitetemun ejok da akiro nuelimonokini eong akaberu. Nges mam eong akotor einer keda nges ido erai kwana eong amamut ore ka abongunun kuare. Ejok itia eong apaikin aikany akiro ore.” Idila lolo adedeng, amoronor ka aisekelo ido itakadikinete nu noi.

11 Arai isiejanakinos ekiliokit ka akeberu, itakadikinete ngun yenice ido aiticepak mam epatana aimurwokin. Kotoma abeit, mam erai epone ngon ekotor Yawe ekiliokit keda aberu ayait yenice. Epatana noi ijo aitakadikin yeniminatakon aticepak komam ijo ijeni da. Imina ijo aiticepak aomit ebe inerenena jo ejok keda yeniminatakon konye epone ber ani epupio nges? Arai ilimunit ijo akiro nuitakadikinete yenikowaikon, icamunit kereka jo aibucaretekon kosodit aijulakin?​—Igalatian 5:15; kosiom Ipeson 4:31.

12. Inyoin bo epedori amunaar eidicane kiding Yawe ka itunganan yenedukona?

12 Epodokinit Yawe noi epone loinerar jo keda yeniminatakon. (Kosiom 1 Petero 3:7.) Icorakinit oni eitabo loka Yakob 1:26 ebe: “Arai eomit itunganan kere ebe erai yenikedini, komam itikokin angajepeke, kingalai etauke, edini loka itunganan kangin erai lotai.”

13. Ani ecepone loaiticepak epedoria yenedukokina aitakadikin yeniminatake?

13 Ejai bobo epone ece loibusakinitor ngul luedukokina apodokinit yenice. Kwape aanyunet, epone bo ani ipupunia jo arai etapit akoniberu aupa kede ecetunganan arai bo nat okilenikon aupa kede aberu ace? Do bo do arai mam kesi isupasi konye kolosete alimonokin nepepe arai bo nat eupasi kesi kanu akiro ace, biai epote kereka ngun aitakadikin ijo? Abu inac adiope kotema ebe: “Itakadikinit eong noi aanyun okilenika emeet duc einer keda inac adiopet bon katukot. Itidiasiarit ibore ngin eong noi kotunga.”

14. (a) Anyoika bo nuisisiauni ijo kotoma Ageun 2:24? (b) Anyoika bo nuibusakinit ijo aingitakin?

14 Oni Ikristayon ejai epelu aidar auriak keda iinacanawok kotoma atukot. Konye kidukokin ijo, ekonipelu loepol nges aidar okilenikon arai bo nat aberukon. Icorakinit Yawe ekiliokit ‘aiketakin neejai akeberu.’ (Ageun 2:24) Ekoto jo apodokinit noi epone loepupio yeniminatakon. Ingitakin ber ijo ebe: ‘Ejaikinit kereka eong yenikowaika apak keda amin?’

15. Kanukinyo ibusakinitor Ikristayon luedukokina aisac aidicanara keda itunganan yenimam erai yenikowaike?

15 Arai igeu ijo aupa keda ekiliokit arai aberu namam erai yenikowaikon, eyangauni ngin ationis odukonekon. Epedori ngin ainakin yes aisupakin ido ipedorete yes adiakar. (Matayo 5:28) Arai iswamata yes kwangin, emunaarete ngun edukonekon.

“EJAM DA KORAI LOMAM EMUNAARA”

16. Anyoika bo nuicorakinit Ebaibuli kanuikamunitos edukone?

16 Akaulo alimun ebe ‘Kitubusikis itunga kere edukone’ ikwenyakinit bobo Ebaibuli ebe: “Ejam da korai lomam emunaara; naarai etubokini Edeke ludotea ka lueelosi.” (Iburanian 13:4) “Ejam” apolouke ebe ekiliokit aelo kakeberu. (Awaragasia 5:18) Epone bo ani ipedoria ijo aitup aicoretait ngin tetere mam edukonekon eraun lomam emunaara?

17. (a) Epone bo ani esesenata itunga luipu adoteu lolo? (b) Epone bo ani ibusakinitor Ikristayon asesen adoteu?

17 Eomitos icetunga ebe emamei aronis arai edotiaar ngesi. Mam ekoto oni atupaar aomisio ngun. Itacaunit Yawe cut ebe elait ngesi adoteu. (Kosiom Iromayon 12:9; Iburanian 10:31; 12:29) Arai kidotiar ijo, emunaari adoteu edukonekon. Mam ibusakinit ijo aijwalaunit ikisila luka Yawe ka amunaar eidicanekon keda ngesi. Aso, kosac akiro nuepedorete ainakin ijo ageun aomoom nuadoteu. Arai bo aomoom nuikamunitos itunganan yenimam edukokina keda ijo.​—Yob 31:1.

18. (a) Kanukinyo esubitor adoteu bala aima idekesio ice? (b) Epone bo ani esesenia Yawe adoteu?

18 Kolo sek da kokisila luka Musa, arai adoteu ibore yenerono noi, etupusitai keda aima idekesio ice. Ngul lueswamaete kwangin, atubokinio atwanare. (Ilebin 20:2, 10) Epone bo ani etupusitere adoteu keda aima idekesio ice? Arai kemaa itunganan koIsirael idekesio ice, abil ngesi aitutuketeke naka amunokina neejai Yawe bon. Arai kedotear itunganan, abil ngesi aitutuketeke naka edukone. (Anyoun 19:5, 6; Ikisila 5:9; kosiom Malaki 2:14.) Eebo kolo sek aseseni Yawe adoteu kwape ibore yenerono noi.

19. Anyoika bo nuepedorete aingarakin oni aisac adoteu?

19 Do bo do lolo? Arai da mam oni ijai toma Okisila luka Musa, eroko Yawe eseseni adoteu kwape ibore yenerono. Kwape mam ibusakinitor oni aima idekesio ice, mam ibusakinit oni adoteu. (Isabulin 51:1, 4; Ikolosain 3:5) Arai kidotear ijo, mam ijo iyangauni aibuses neejai Yawe keda yenikowaikon.​—Koany Nuengesete 26.

EPONE LOIPEDORIA IJO AITOGOGONG EDUKONEKON

20. Epone bo ani ingarakinia acoa luedukokina?

20 Epone bo ani ipedoria ijo aitogogong edukonekon? Ebala akirot naka Edeke ebe: “Edukio etogo kacoa; iticasio da kajenun.” (Awaragasia 24:3) Epedori etogo alilim omamei ibore kotoma arai bo nat amwanis ido kojok aiboi kotoma. Edukone da kwape kwangin. Itunganan yeneco eyuwari edukoneke ido eraun loejai aiyalama kede ailel.

21. Epone bo ani epedoria aijen aitogogong edukonekon?

21 Ebala Ebaibuli iyatakinit einer nuikamunitos etogo ebe: “Aijen da isilelebi agolaike, kabara kere naka akais nuipu ka naisiyalamikinit.” (Awaragasia 24:4) Nuisisiauni ijo kotoma akirot naka Edeke, epedorete aiteten ekonikale. (Iromayon 12:2; Ipilipin 1:9) Arai isiomenenei ijo Ebaibuli keda iitabon luinomunit atukotowok, komorata keda yenikowaikon epone loipedoriata yesi aitosom nuisisiau ijo. Komou epone loipedoria ijo aitodikin yenikowaikon amin, ayongit ka asianut. Kilip Yawe ingarak ijo adumun iponesio luitogogongoete edukonekon ido luepedorete ainakin yenikowaikon aminun ijo noi.​—Awaragasia 15:16, 17; 1 Petero 1:7.

Komunokin aicoreta nuka Yawe duc kotoma aima kwape ekale

22. Kanukinyo ibusakinitor ijo aitodikin yenikowaikon amina, ayongit ka aibuses?

22 Ekoto ijo aswam kagogong noi ayait okilenikon arai bo nat akoniberu ejok, aminun ngesi, ayongit nges ka ainakinit ngesi angosibib. Iswama ijo ngun, eraun edukonekus loejai amin ido kogogong. Nuepolok kakere, isiyalamikinete ngun Yawe da.​—Isabulin 147:11; Iromayon 12:10.