Kosomar nuejaas toma

Skip to table of contents

ESULA LO 15

Kolelak Aswamukon

Kolelak Aswamukon

“Ibusakinit itunga kere . . . alelakin aswam naka akecegogong.”​—EKALIMONOKINAN 3:13, NW.

1-3. (a) Epone bo ani epupioto itunga luipu nuikamunitos akeceswamisinei? (b) Ani bo aingiseta nuebeit oni abongokin kosula kalo?

ITAARITOS itunga noi kakwap kere kanu aigangit ikaliakec. Mam luipu isiyalamikinitos akeceswamusinei ido apas ice arimaenen toma aswam kanginipaaran. Arai ipupi ijo kwangin, anyoika bo ipedori ijo aswam tetere ijo ilelakini aswamukon? Epone bo ani ipedoria ijo adumun ajokis kotoma aswamukon?

2 Elimokinit oni Yawe ebe: “Ibusakinit itunga kere ainyam ka aimat ka alelakin aswam naka akecegogong. Erai ainakinet naka Edeke.” (Ekalimonokinan 3:13, NW) Esubit Yawe oni keda eipud loka aswam. Ekoto ngesi oni alelakin nuiswamai oni.​—Kosiom Ekalimonokinan 2:24; 5:18.

3 Aso, inyoin bo ingarakini oni alelakin aswamuwok? Ani bo aswam naibusakinit Ikristayon ainac? Epone bo ani ipedoria oni ayait aswamuwok ejok keda aijaanakin Yawe? Ani bo aswam naepol kakere naibusakinit oni aswam?

ESWAMAK IAREI LUEPOLOK KAKERE

4, 5. Epone bo ani esesenia Yawe aswam?

4 Emina Yawe aswam. Ebala Ageun 1:1 ebe: “Kotoma ageunet abu Edeke kosub akuj ka akwap.” Akaulo na Edeke angetakin aisub akwap ka iboro kere luejaasi toma, abu nges kotema nuikamunitos nginibore kere yenasubi ngesi ebe “ejokuna noi.” (Ageun 1:31) Abu Lokasuban kiyalamikin noi kanu iboro luabu ngesi kosub.​—1 Timoteo 1:11.

5 Mam Yawe epalarit aswam. Abu Yesu kotema atiar: “Iswamai Papaka kiton kwana.” (Yokana 5:17) Mam oni ipedori ajenun akiro kere nuiswamai Yawe konye ipedori oni ajenun adis. Ejai Yawe esei itunga luebeit aipuga keda Okokuke, Yesu Kristo kotoma Ajakanutuke. (2 Ikorinton 5:17) Euta bobo Yawe aingarenikin ka aidar itunga. Ido kanuka aswam naka alimonokin, ajenutu imilionin luka itunga nuikamunitos Yawe ka amuno naka aijar ikar kere kotoma paradais kakwap.​—Yokana 6:44; Iromayon 6:23.

6, 7. Arai bo Yesu eswaman loepone ani?

6 Emina Yesu aswam kwape eminar Papake. Eroko Yesu ebuno toma akwap arai ngesi ‘eswaman’ kaneejaai Edeke, apotu kesi kimorikikinos aisub iboro kere luejaasi toma akuj ka luejaasi toma akwap da. (Awaragasia 8:22-31; Ikolosain 1:15-17) Neajaar Yesu toma akwap abu ngesi inyikok aswam kagogong. Nearaar ngesi atumunan, abu isisiau aswam naka aike, keda aticepak aiduk itogoi. Arai Yesu loajeni akeswam noi ido ajenara ngesi kwape “ekekeon.”​—Marako 6:3.

7 Konye aswam nakapolon kakere naka Yesu arai alimonokin akiro nukajokak ka aisisianakin itunga nuikamunitos Yawe. Abu ngesi kolimonok adaun ikar iuni katutubet ido iswamat ngesi kagogong anyoun tupuruc sek kitoni ebong. (Luka 21:37, 38; Yokana 3:2) Alosi ngesi keda akeje korotin kalueroko kanu aimor keda itunga akiro nukajokak.​—Luka 8:1.

8, 9. Kanukinyo abu Yesu kolelakina aswamuke?

8 Kaneejai Yesu, asubit aswam naka Yawe bala inyamatake. Abu aswam ngin itogogong ngesi. Ajaasi apakio nueswama Yesu noi ido mam ngesi abu kodum apak naka ainyam. (Yokana 4:31-38) Etosomai Yesu adiorereng kere aingarakin itunga aisisiaun nuikamunitos Papake. Kanuka ngun abu ngesi kolimok Yawe ebe: “Ketopolo eong jo kakwap, naarai etodolik aswam naibu koinak eong aswam.”​—Yokana 17:4.

9 Yawe keda Yesu iswamaete kagogong ido elalakinitos aswamukec. Ekoto oni ‘aputoor Edeke,’ ka ‘aitup ikukutuke’ Yesu. (Ipeson 5:1; 1 Petero 2:21) Ngesi ekotor oni aswam kagogong ka aswam nuipedori oni kere kotoma aswamisineiwok.

EPONE BO ANI IBUSAKINITOR ONI AYAIT ASWAMUWOK?

10, 11. Inyoin bo epedori aingarakin ijo aitemokin epone loisesenia ijo aswamukon?

10 Ibusakinit oni kwape ejaanakinak luka Yawe aswam kagogong kanu aigang lukokalewok. Ekoto oni alelakin aswamuwok karaida etiono. Aso, anyoika bo nuibusakinit ijo aswam arai mam ijo ilelakinit akoniswam?

Ilelakini ijo adioswam kere arai kisesen ijo aswamukon ejok

11 Kosesen aswam ejok. Aticepak mam ijo ipedori aijulakin aswamukon konye ipedori ijo aijulakin epone loisesenia ijo aswamukon. Arai kimisiik oni nuekoto Yawe, ebuni ngin aingarakin oni. Kwape aanyunet: Ekoto Yawe akou naka ekale aswam nuepedori kere tetere nges epedori aigang lukokaleke. Kotoma abeit, ebala Ebaibuli ebe, ngin yenimam idari lukokaleke “erono da adepar yenimam iyuunit.” (1 Timoteo 5:8) Arai irai ijo akou naka ekale, ekot ijo aswam keda agogong aidar lukokalekon. Ekoto ijo ajenun ebe isiyalamikini ijo Yawe arai idar ijo lukokalekon, arai da mam akoniswam erai naisiyalamikinit ijo.

12. Epone bo ani imedaunia oni arai kiswamai oni kagogong ido kamunooko?

12 Kiswama kagogong ido komunoono. Kiswama kagogong, ingarakini Yawe ijo alelakin aswamukon. (Awaragasia 12:24; 22:29) Naarai ebuni itunganan yenijaikinit ijo aswam amunokin ijo. Ekotosi itunga eswamakakec koraasi lumam ekokoete ikapun, iboro arai itunga lumam icanicanete apak kotoma osawan luka aswam. (Ipeson 4:28) Nuepolok kakere, isiyalamikinit Yawe aswam kagogong ka amunoonut. Ibuni ijo ajaut “kaomisio nuejok” naarai ijeni ijo ebe iswamai ijo nuisiyalamikinitos Edeke.​—Iburanian 13:18; Ikolosain 3:22-24.

13. Anyoika bo eminasi atakanun arai ejokuka iponesiowok kotoma aswam?

13 Kojen ebe iponesiokon luajokak eyaunete aibuses neejai Yawe. Ngun bobo akiro ace nuibusakinitor oni alelakin aswamuwok. (Tito 2:9, 10) Aticepak epedori idiopet kopaupakon kotoma aswam akotokin aisisia Ebaibuli kanuka iponesiokon luajokak.​—Kosiom Awaragasia 27:11; 1 Petero 2:12.

ANI BO ASWAM IBUSAKINIT EONG ASEUN?

14-16. Anyoika bo ibusakinit ijo aingitakin eroko ijo eseuna aswam?

14 Mam Ebaibuli ijaikinit oni aswamisinei nuibusakinit arai bo numam ibusakinit Ikristayot aseun. Konye ejaatar Ebaibuli kaicoreta nuepedorete aingarakin oni aitolomun aseunet naejok kanuikamunitos aswam. (Awaragasia 2:6) Ketosomaete aicoreta nuka Ebaibuli, ekoto oni abongokin aingiseta nuta.

Kodum aswam naisiyamikinit Yawe

15 Ebuni kereka aswam na aijaikin eong aswam numam Yawe ekoto? Idau oni aisisia nuikamunitos iboro luelait Yawe, kwape nat akoko keda aisab. (Anyoun 20:4; Aswamisio 15:29; Ipeson 4:28; Apukokinio 21:8) Aso, ekoto ijo acoit ido inac aswam numam Ikisila luka Yawe itojokitos.​—Kosiom 1 Yokana 5:3.

16 Imoriarit arai bo isinyikokinit kereka aswam na iboro lumam Yawe itojokit? Kwape aanyunet, do bo arai idumu ijo aswam kwape ekalani kadekis naicikere akoikes? Mam erono araut ekalani. Konye ijeni oni ebe mam Yawe itojokit aicik akoikes. Arai da mam ijo ilopet iciki itunga akoikes, iwomit ijo ebe mam kereka aomisiokon epote atubokin ijo naarai imorikikina ijo aswam numam Yawe itojokit?​—Anyoun 21:22-24.

17. Inyoin bo epedori aingarakin oni aitolomun aseununeta nuisiyalamikinitos Edeke?

17 Aitosom aicoreta nuka Edeke, ingarakini oni araun itunga “luituutooritai acoakec kanuka aitwasam, tetere etiakete nuejok ka nueroko da,” kwape itetemitotor Iburanian 5:14. Ingitakin ber ijo: ‘Arai acamu eong aswam na, epone bo ani esesenata Iuce? Ebuni kereka aswam na aijaikin eong alosit nenice ajalakin ekakale? Epone bo ani etiroriata ngun ijo?’

‘KOCAMUTU NUEJOK’

18. Inyoin bo epedori aitotolikin aimawok?

18 Mam epatana aijaanakin Yawe kapakio nu “nuetioko.” (2 Timoteo 3:1) Etiono adumun aswam ido epatana atwaniar aswam. Erai abeit ebe ekoto oni aidar lukokalewok konye ekoto oni aijen ebe aimawok nges ibore yenisodit. Mam ekoto oni acamakin iboro luka akwap kana araun luepolok kotoma aijarawok. (1 Timoteo 6:9, 10) Aso, epone bo ani ipedoria oni ‘acamun nuejok’ konye bobo apedoritos aidar lukokalewok?​—Ipilipin 1:10.

19. Epone bo ani ingarakinia amunokina Yawe oni mam aisingarenit aswamuwok?

19 Komunokin Yawe ketaukon kere. (Kosiom Awaragasia 3:5, 6.) Ijeni oni ebe emisiikinit Yawe ipudesiawok ido epod nges oni. (Isabulin 37:25; 1 Petero 5:7) Elimokinit oni Ebaibuli ebe: “Kidaras kinyeis amin apesan, kodaut luijaatar; naarai abu ngesi elopet kobala ebe, ‘Mam ketukurwori jo cut, karaida aijal.’” (Iburanian 13:5) Mam Yawe ekoto oni ameet aiyalongongo kanuikamunitos aidar ekale. Irwan ipu etodu Yawe ebe epedorit nges aitodolikin ipudesia luka iketunga. (Matayo 6:25-32) Arai epol oni aswam arai mam, ekoto oni asiomenen Ebaibuli, alimonokin keda alosenen airiamununeta.​—Matayo 24:14; Iburanian 10:24, 25.

20. Epone ani ipedoria oni aitapatan aijarawok?

20 Kocoite akonikong. (Kosiom Matayo 6:22, 23.) Apolouke ebe ekoto ijo aitapatan aijarakon tetere ipedori aijaanakin Yawe. Mam ibusakinit oni aisingarenit ikapun, akote aijar naikiara, arai iboro kwape nat isimun luebei itia eidicanewok keda Edeke. Aso, inyoin bo epedori aingarakin oni aisingarenit iboro luepolok? Kocoite apesenin. Arai ejaasi oni apesenin, ibusakinit oni aitac katipet. Arai mam oni icoit, ipedori oni ayangaikin apak keda agogong naepol amoot iboro luipu itia ailip, aisiom Ebaibuli arai bo alimonokin. Mam ekoto oni acamakin amoot iboro luipu aitolitol aijaanakiniwok, ekoto oni araut luilakaara keda “inyamat ka inapen” luijaatar oni. (1 Timoteo 6:8) Ido ibusakinit oni airereonor ejautenewok tetere ipedori ayatakin aijaanakin Yawe kaileleba.

21. Kanukinyo ibusakinitor oni aseun iboro lueraasi kotoma aijarawok?

21 Kisingaren iboro luibusakinitos. Ekoto oni aitosom awokopak, agogonguwok, iborowok jokan. Arai mam icoit epedorete iboro lumam epolok noi kwape nat asioman arai ikapun aicanican apakiwok. Abu Yesu kotema atiar: “Komoata ber . . . akejakanut.” (Matayo 6:33) Itodunete ngul aseununetawok, iponesiowok, ka iboro luisingarenit oni duc ebe ngun nuepolok kotoma otauonowok.

ASWAM NAEPOL KAKERE

22, 23. (a) Anyoin bo aswam naepol kakere kaneejas Ikristayon? (b) Inyoin bo ingarakini oni alelakin aswam?

22 Aswam naepol kakere nges aijaanakin Yawe keda alimonokin akiro nukajokak. (Matayo 24:14; 28:19, 20) Kwape Yesu, ekoto oni aswam nuipedori kere alimonokin. Alototo iinacan ice aiboisio nuepol epud loka alimonokin. Esisiautu ice angajep ace tetere epedorete alimonokin kotoma angajep angin. Kingit kesi epone nuikamunitos ngun. Elimokinete kesi ijo nuikamunitos aiyalamakec naepol nadumutu kesi kotoma aijaanakinikec.​—Kosiom Awaragasia 10:22.

Aijaanakin Yawe nges aswam naepol kakere naipedori oni aswam

23 Itunga luipu eyangainikinete apak naepol kotoma aswamisinei nuegelegela kanu aidar ekalekec. Isiyalamikinit Yawe nuiswamai oni kere kanu aidar ikaliawok. Kotoma aswamisinei kere nuegelegela nuiswamai oni, ekoto oni aswam agogong tetere iputoori Yawe keda Yesu. Aso, ekoto oni aiitunit ebe aswam naepol kakere nges aijaanakin Yawe keda alimonokin akiro nukajokak nuka Ajakanut. Eyauni na aiyalama nakabeit.