Kosomar nuejaas toma

Skip to table of contents

Nuengesete

Nuengesete

 1 AICORETA

Elomunitos ikisila luka Edeke kotoma aicoretake. Eraasi aicoreta nu, abeit naejai toma Obaibuli. Ingarakinete aicoreta nu oni amisiikin epone loewomooma Edeke ka epone loesesenia nges iboro. Ingarakinete bobo aicoreta nu oni aitolomunun aseununeta ka aswam nuedolito kotoma aijar. Ejokuka noi aicoreta nuka Edeke kotoma ojautene loemameor ekisil loka Ebaibuli kanuibusakinit oni aswam.

Esula lo 1, atutubet na 8

 2 ARIMAAR

Arimaarit Yawe nges oni acamun aswam nuekoto ngesi. Ekoto Yawe oni arimaarit nges naarai imina oni nges. (1 Yokana 5:3) Arai imina ido kamunokina oni Edeke ibuni oni aitup aicoretake kotoma ojautene kere. Ekoto oni arimaarit Yawe arai da kojautene kalo etiono. Ejok oni arimaar Yawe naarai isisianakini ngesi oni epone loipedoria oni aitojokaar aijarawok ido isumunit nges bobo ebe ibuni oni alelakin aijar koingaren.—Isaia 48:17.

Esula lo 1, atutubet na 10

 3 AILAJAARA ASEUN

Ijaikinit Yawe nginitunganan ailajaara, apedor naka aseun. Mam esubitai oni araut bala acuuman. (Ikisila 30:19; Yosua 24:15) Ipedori oni aitosom ailajaarawok kanu aitolomununia aseununeta nuejok. Konye arai mam oni icoit, ibuni oni aitolomunun aseununeta nueroko. Ajaut keda ailajaara akepolou ebe nges oni asalakin imunokina neejai Yawe ka aitodun cut ebe imina oni nges.

Esula lo 1, atutubet na 12

 4 IPONESIO

Isisianakini Yawe oni iponesio luejok arai bo nat nuibusakinit aswam kotoma aijarawok. Kotoma Obaibuli, isisiauni oni iponesio luejok keda epone loipedoria oni aimedaun kotomakec. (Awaragasia 6:16-19; 1 Ikorinton 6:9-11) Epedorete aicoreta nuka Edeke aingarakin oni ajenun nuejok keda nueroko. Ingarakinete bobo kes oni araut luiminanara, luisiana ido kapedoritos aitolomunun aseununeta nuejok. Arai da iyatasi iponesio luka akwapin amunaar, mam iponesio luka Yawe ijulasi. (Ikisila 32:4-6; Malaki 3:6) Aricit iponesioke, idumuni oni angaleu keda ainapakin naka aomisio.

Esula lo 1, atutubet na 17

 5 AOMISIO

Eraas aomisio epone loipupia ijo kotomakon kanuikamunitos nuejok ka nueroko. Ijaikinit Yawe nginitunganan aomisio. (Iromayon 2:14, 15) Kanu aomisiowok aswam ejok, ibusakinit oni aituutoor kesi ketosomaete iponesio luka Yawe. Kiswama oni ngun, epedorete do aomisiowok aingarakin oni aitomunun aseununeta nuisiyalamikinitos Edeke. (1 Petero 3:16) Epedorete aomisiowok aikwenyar oni naiutar oni aiswamaun aseunet naronon arai bo einakinete kesi oni aipup erono arai kiswamau oni ibore yenaronon. Epedorete aomisiowok araun nuekalanyaka, konye ingarakini oni Yawe aitogogong aomisiowok. Idumuni ijo ainapakin kotoma otau kanuka aomisio nuajokak.

Esula lo 2, atutubet na 3

 6 AYONGIT EDEKE

Ayongit oni Edeke, nges oni amina nges ka aisac aswamaun idisibore yenitakadikini nges. Ayongit Edeke ingarakini oni aswam nuajokak ka ainac aswam nuarokok. (Isabulin 111:10) Ido ijaikini oni arimaarit akiro kere nuebala Yawe. Bobo da, naarai iyongit oni Edeke noi, ingarakini ngin oni aitodolikin aisumununetawok. Ayongit Edeke, ingarakini oni aijulakin epone loiwomooma oni, epone loiyaitor oni luce ka epone loitolomununia oni aseununeta duc.

Esula lo 2, atutubet na 9

 7 AITORONIKIN

Aitoronikin nges ijo aipup erono kanu aibucanaretakon. Ngul lueminasi Edeke epote aipup erono kiswamautu kes numam ecamanara kede iponesio luekoto Yawe. Arai kibuca oni, ekoto oni ailip aitimio kama ejai Yawe kanuka alucet naka Yesu. (Matayo 26:28; 1 Yokana 2:1, 2) Arai kitoronikin oni cut kasodete apalar aswam nuarokok, nges konyet itimio Yawe oni. Ido mam ibusakinit bobo oni aiyalongong kanuka aibucanareta nuiswamat oni kolo. (Isabulin 103:10-14; 1 Yokana 1:9; 3:19-22) Ekoto oni akapakina aisisiaun kotoma aibucaretawok, alemar aomisio nuarokok, keda atupakin iponesio luka Yawe.

Esula lo 2, atutubet na 18

 8 ALEMARIO KATUKOT

Arai mam itunganan itoronikin kosodi aitup iponesio luka Yawe, mam ibusakinit nges asalakin atukot. Ibusakinit alemario katukot. Arai kelemar itunganan katukot, mam ibusakinit oni aiswamanara keda nges arai einer keda nges. (1 Ikorinton 5:11; 2 Yokana 9-11) Ainapeta naka alemario katukot eyuwaritos ekiror loka Yawe keda atukot. (1 Ikorinton 5:6) Erai alemario katukot alecorio naingarakini itunganan aitoronikin kosodi abongun neejai Yawe.—Luka 15:17.

Esula lo 3, atutubet na 19

 9 AINGARENIKINIO KA AICORAKINETA

Emina Yawe oni noi ido ekoto ngesi aingarakin oni. Ido ngun nges itosoma ngesi Ebaibuli keda iketunga kanu aingarenikin keda aicoria oni. Kwape iraar oni lumam idolit, ipuda oni aingarakinio. (Yeremia 17:9) Arai kipupok oni kasodete atupakin aicoreta nuka itunga luitosomai Yawe, itoduni oni ebe iyongit oni Edeke ido irimaarit oni ngesi.—Iburanian 13:7.

Esula lo 4, atutubet na 2

 10 EPOGET KEDA AITASONO

Kwape mam oni iraar ikadolitok, epatana noi oni araun itunga luipoga. Konye ekoto Yawe oni araut itunga luitasono. Arai kitirian ijo Yawe kajo, iwanyuni ijo epone loiraar ijo yenidit kakonyeneke, ido ijenuni ijo ebe ekoto ngesi jo araut yenitasono. (Yob 38:1-4) Epone bobo loipedoria oni aisisiaun araun luitasono nges oni aomoom nuikamunitos luce keda ajokisikec itia aomoom nuikamunitos nuwok bon. Einakini epoget itunganan aomoom ebe itelekaarit ngesi luce. Itunganan yenitasono, engicakina ilopet bon ido ejeni akalanyanutoke ka nuepedorit ngesi aswam. Mam ngesi ekuriana acamun akeibucaret, itoronikin ngesi kosodi acamun aicoreta. Itunganan yenitasono, emunokina neejai Yawe ido etupakinit aicoretake.—1 Petero 5:5.

Esula lo 4, atutubet na 4

 11 ENGARENONE

Engarenone nges ajaut keda apedor naka aicorakin luce ka aitutub nuiswama. Yawe nges engarenon loka akuj keda akwap. Naarai abu ngesi kosub iboro kere, Yawe nges Lokapedor kere. Itosomai ngesi apedorosioke aingarakinia luce. Ijaikinit Yawe icetunga apedor naka aingarenikin oni. Kwape aanyunet, ejaatatar auriak, imakio luatukot ka engarenok luka apugan ka apedor naka aingarenikin oni ido ekoto oni arimaar kes. (Iromayon 13:1-5; 1 Timoteo 5:17) Konye arai mam ikisila luka itunga ecamanara keda luka Edeke, ibusakinit oni arimaarit Edeke aitelekaarit itunga. (Aswamisio 5:29) Arai kiriima oni engarenok lueinakinit Yawe oni, itoduni oni ebe inyongit oni nges.

Esula lo 4, atutubet na 7

 12 IMAKIO

Itosomai Yawe iinacan luekusiaritos kwape nat imakio kanu aingarakin atukot. (Ikisila 1:13; Aswamisio 20:28) Ingarakinete imakio lu oni aitogogong eidicanewok keda Yawe ka aima ngesi kotoma aipuc katupitos ainapeta. (1 Ikorinton 14:33, 40) Kanu emoyo lokalaunan aseun onac kwape ekimat, ibusakinit ber ngesi aitodolikin nuejaas toma Obaibuli. (1 Timoteo 3:1-7; Tito 1:5-9; 1 Petero 5:2, 3) Imunokina oni atukot naka Yawe, aso, ekoto oni aiswamanara keda imakio kaiyalama.—Isabulin 138:6; Iburanian 13:17.

Esula lo 4, atutubet na 8

 13 AKOU NAKA EKALE

Einakinit Yawe auriak epelu loka aidar ikalia ka idwekec. Kejaa ngun da, itetemit Ebaibuli ebe akou naka ekale nges ekiliokit. Konye arai emamei Papa, epedori toto araun akou naka ekale. Epelu loka akou naka ekal imoriarit adumanakin kesi inyamat, igoen keda ere. Ekoto akou naka ekale aingarenikin kotoma aima Yawe. Kwape aanyunet, ekoto ngesi ayangaanar ekaleke toma airiamununeta, alimonokin keda aisisia Ebaibuli nepepe kakes. Ibusakinit bobo akou naka ekale aingarenikin kotoma aitolomunun aseununeta. Ekoto ngesi aputoor Yesu koipone lo araut loesiana, ajaut keda aijen mere adedeng. Eyauni na amina keda ayuwara kotoma okale ido epote luokale kere apol kotoma oidicanekec keda Yawe.

Esula lo 4, atutubet na 12

 14 ATUKOT NAEYAIT

Atukot Naeyait nges iinacan luitosomai Yawe aingarenikit aswam naka iketunga ido kojaatatar keda amuno na alosit toma akuj. Apakio nuka ikiyakia, etosomai Yawe Atukot Naeyait aingarenikit Ikristayon kotoma aima keda alimonokin. (Aswamisio 15:2) Lolo, iinacan luijaanakinete kwape Atukot Naeyait kes ingarenikitos keda ayuwar iinacan kotoma omoyo. Naitolomununata iinacan lu aseununeta, emunokina kesi aicoreta nuka Akirot naka Edeke ka emoyo lokalaunan. Abu Yesu kinerite nuikamunitos iinacan lu luinyonyoikinitai kwape “ebulesit lomunot loepiriana da.”—Matayo 24:45-47.

Esula lo 4, atutubet na 15

 15 AENIT AKOU KEDA EITABALA

Kotoma atukot, aticepak etakanuni ejautene loeilimokinere inac aswam nuibusakinit onac loibatisauna aswam. Neiswama ngesi ngun, ibusakinit bobo inac ngesi aenikin akou aitodun ebe erimaarit ngesi ainapeta nuka Yawe. Ibusakinit aenikin akou kojauntene ece, kwape aanyunet, ibusakinit inac aenikin akekou arai isisianakini ngesi Ebaibuli kojai okilenike arai onac loibatisauna.—1 Ikorinton 11:11-15.

Esula lo 4, atutubet na 17

 16 AMAMUT ARAUT LUKA AKWAPIN

Amamut araut luka akwapin nges oni aisac alomar toma akiro nuka politikis. (Yokana 17:16) Igangitos itunga luka Yawe Ajakanutuke. Mam oni irai luka akwapin kwape ka Yesu.

Icorakinit Yawe oni “anonokikin ikayaitok ka lukapolou da.” (Tito 3:1, 2; Iromayon 13:1-7) Konye icorakinit bobo ekisil loka Edeke ebe siriyari. Aso, mam aomisio nuka Ekristayot ecamakinete nges alomar ajore. Arai ejai aceswam naepedori Ikristayot aseun aswam itia aiting emuudu, ekoto nges aseun aswam ngin kwape ecamakinitotor nges akeomisio.

Ibusakinit oni aijaanakin Yawe naarai erai nges Lokasubaniwok. Karaida iyongit oni ijenununeta luka akwapuwok, mam oni icamuni aima kesi arai bo nat ayoore ikososinei luitomolorito akwapuwok. (Isaia 43:11; Daniel 3:1-30; 1 Ikorinton 10:14) Aso kanginidiope kotoma ejaanakinak luka Yawe ibusakinit aitolomunun aseunet naka ainger alomar opate edis kere loka politikis arai bo nat araut abwaan. Erai naarai igangit oni apugan naka Edeke.—Matayo 22:21; Yokana 15:19; 18:36.

Esula lo 5, atutubet na 2

 17 EMOYO LOKA AKWAPIN

Isiarakina aomisio nuka Satan toma akwap. Aomisio ngun nges ejaasi otunga lumam eminas Yawe ido mam etupaaritos iponesioke. (1 Yokana 5:19) Aomisio kwape kangun keda aswamisiokec kes nuineritai kwape emoyo loka akwap. (Ipeson 2:2) Konye ejaanakinak luka Yawe ecoitos emoyo ngol. (Ipeson 6:10-18) Naarai imina oni Yawe iswamai oni kagogong aitup aomisioke.

Esula lo 5, atutubet na 7

 18 AISISIANAKIN NAKAISAB

Itunga luisisianakinite aisab kesi luereitos abeit naka Ebaibuli. Itunga luisisianakinete nukaisab eraas luitepegitos Yawe ka Yesu Kristo ekabaka loka Ajakanut naka Edeke, ido ekotosi aitapaar luce da atupaar kes. (Iromayon 1:25) Eminasi kesi ainakin ejaanakinak luka Yawe ageun abuonokin. Apotu icetunga kijulakinos araun esisianakinak lukaisab. (2 Isesalonikan 2:3) Mam ngul luemunokina Yawe etupitos aisisianakin nakaisab. Mam oni ibusakinit acamakin eipudiwok arai bo nat icetunga aijaikin oni aisiom, arai bo nat aipup aomisio nuka aisisianakin nakaisab. Imunokina oni Yawe ido ijaanakini ngesi bon.

Esula lo 5, atutubet na 9

 19 AILUC

Kokisil loka Musa, apotu idwe luka Isirael kilipata Yawe aitim akecediakanareta. Ejainikinete kesi ainanakineta nuka ailuc kwape nat akiria, akinyet, keda itiang koyekalu. Koipone kangol, eitunete idwe luka Isirael ebe ekapakina Yawe aitim akecediakanareta, kwape ateker ido idiopediopen da. Ekaulo, amamei bobo eipud loka ainanakineta kwape kangun naarai abu Yesu kijaik akeijar kanuka adiakanaretawok. Abu Yesu ijaik ainakinet nadolit “irwan atipet bon.”—Iburanian 10:1, 4, 10.

Esula lo 7, atutubet na 6

 20 AYAIT ITIANG KOPONE LOEJOK

Kokisil loka Musa, acamakinitai itunga ainyam itiang. Ido ecorakinitai kesi aijaikin itiang kwape ainanakineta. (Ilebin 1:5, 6) Konye mam Yawe abu kocamak kesi ayait itiang erono. (Awaragasia 12:10) Kabeit, ajaasi ekisil lo keda aicoreta numam acamakinitos itunga ayait itiang erono. Ecorakinitai idwe luka Isirael aidar ikecetiang ejok.—Ikisila 22:6, 7.

Esula lo 7, atutubet na 6

 21 ITUTUBENA LUDIDIK LUKA AOKOT KEDA AMUKIAN

Itutubena ludidik luka aokot. Ejaasi iwaitin iwongon luepolok luka aokot—red cells, white cells, platelets, and plasma. Epedorio atiakatiak iponesio lu aiswamaun itutubena ludidik nuenyaritai itutubena luka aokot. *

Mam Ikristayon ecamunete aiyatakinio iponesio iwongon luepolok luka aokot. Konye ibusakinit kereka kesi acamun aiyatakinio itutubena ludidik luka? Ikidioko nuinerit Ebaibuli kanuikamunitos ngun. Aso ibusakinit nginikristayot kere aseun nuekoto ngesi kitosomai aomisioke nuituutoorit Ebaibuli.

Aseutu Icekristayon ainger itutubena ludidik kere luka aokot. Ido iswamaete kesi ngun naarai kotoma Okisil loejaikinit Edeke idwe luko Isirael alimokinit Yawe kesi aitub itiang kosodi anukakin akeokot “kwap.”—Ikisila 12:22-24.

Kanginitunganan, egitakina akeseunet. Ecamakinitos ice kotoma aomisiokec aitosom itutubena ludidik luka aokot. Ewomitos kesi ebe mam bobo itutubena ngul ebwoikinitos aijar naelemunitere aokot ngun.

Naijaar ijo aitolomunun aseununeta nuikamunitos amukian naka aiyasio naka itutubena luka aokot, ekoto jo aomoom nuikamunitos aingiseta nuta:

  • Ajeni kereka eong ebe aigir aiyatakinio itutubena luka aokot erai apolouke ebe mam eong acamuni ikee ice luititikeete adekasinei arai bo nat luitikokinete aii?

  • Epone bo ani apedoria eong aitetemikin emurwon loka adekis ibore mam eong acamunitor aitakinio itutubena ludidik luka aokot?

Iponesio luka amukian. Mam oni Ikristayon ibusakinit akorar aokot, karaida amatun aokotowok do aingadakin adaun apak naepol kanu aiyatakinio kapak naka amukian. Ikote akiro nen da, ejaasi iponesio ice luka amukian luitosomaere aokotokon ilope. Ikristayot ilopet nges ibusakinit aseun ediopone kere loka amukian naekot ngesi kapak naka aijeng, ainwakio, aimoriarit ediokia kere. Kotupitete amukian naeseuni ngesi, epedorio aticepak aingadaar aokotoke adaun apak naedit inyakakinete konyet neejai ngesi.—Kanu ajenun nuipu, koan eWatchtower, October 15, 2000, apapulai 30-31.

Kwape aanyunet, ejai amukian naenyarita hemodilution kotoma amukian ka, elemario aokot nuka itunganan kayenedeka eroko ejenga kosodete aitoswam aokot adis nuitanyanyaritai kede acuuma. Kosawan luejengere, arai bo nat atipet akaulo naka aijeng, inyakakinete itunganan yenadekan akeokot nualemaritai.

Epone ece loka amukian nges loenyaritai cell salvage. Kotoma amukian naepone kalo nges netukokinere aokot nueiwunete kotoma aijeng ido kedaun aijilil, inyakakinete itunganan yenadekan akeokot nualemaritai, kosawan luejengere, arai bo nat atipet akaulo naka aijeng.

Egelegela iponesio luepedoritotor imurwok ice luka adekis ainakin amukian naikoninen. Aso eroko Ekristayot ecamunia ajengio, ainwakio, arai ediokia, ibusakinit nges alingakin ajenun epone lokamukian loikamanara ka aokot.

Naijaar ijo aitolomunun aseununeta nuikamunitos amukian naka aiyasio naka itutubena luka aokot, ekoto jo aomoom nuikamunitos aingiseta nuta:

  • Arai kingadaar aokotoka awai kopalarete ber aswam adaun apak, biai ecamunite kereka aomisioka aokot ngun kwape ibore yenikotoma akuanaka bobo, konye bo akotokin eong ‘kobukorai kwap’?—Ikisila 12:23, 24.

  • Kapak naka amukian, itapasete kereka eong aomisioka nuituutoonorit Ebaibuli kanuikamunitos aokotoka nuingadaaritai, nuelocokin, kosodete bobo ainyakakin akuanaka?

  • Ajeni kereka eong ebe aigir aokotoka nuingadaario, erai apolouke ebe aigir amatun aokot kanu ainwak, ainger ainakin acuuma ailot aokotoka kwape ilosiata ingalur kanu aitalaun kes, arai bo nat aigir aitoswam acuuma naiswamai bala etau kede iukoi?

Ibusakinit oni ailip kasodete aimo aicoreta nuibecokina eroko kitolomuna aiseununeta nukamanara kede amukian naimoriarit aiyatakinio itutubena ludidik luka aokot ka amukian nabobo ikamanara kede etosomae loka aokotowok. (Yakob 1:5, 6) Kiswama oni ngun, ipedori do oni aitwaswam aomisiowok nuituutoonorit Ebaibuli kanu aitolomuunun aiseununeta. Mam ibusakinit oni aingisite luce nuepedorete kesi aswam korai orai kesi edoikinit ationis naidokinit oni, ido mam bobo ekoto oni alokolok luce kanu aseununetawok.—Iromayon 14:12; Igalatian 6:5.

Esula lo 7, atutubet na 11

 22 AILA KOTOMA OPONESIO

Kakonyen nuka Edeke, ajaut keda iponesio luelaete nges oni araut itunga luilai kotoma aswamisio. Aila kotoma oponesio imoriarit, akiro duc nuiwomoomoi oni, nuinera oni keda nuiswamai oni. Icorakinit Yawe oni ainac adoteu arai adisisilianut kere naka aelo. (Awaragasia 1:10; 3:1) Ekoto oni aitup aicoreta nuka Yawe arai da ijai oni toma acodunio. Ekoto oni ailip tiritir tetere kidumuni aingarakinio ido ibusakinit oni aswam kagogong aipikor acodunio naka adoteu.—1 Ikorinton 6:9, 10, 18; Ipeson 5:5.

Esula lo 8, atutubet na 11

 23 ABENYANUT KA ASILIANUT

Abenyanut ngesi ijo apeleikin einerenen arai bo aiswamaenen akiro nueroko kaneejai Edeke. Itunganan yeniswamai ngun, itodunit ebe mam nges epodokinit ikisila luka Edeke. Arai isamai itunganan akiro nuka abenyanut, ibusakinit ekomiiti loka etube aboikin airerior ationisike. Asilianut imoriarit adiakar naka iponesio luipu. Kotupitete ejautene loka aronis naiswamat itunganan, ibusakinit ekomiiti loka etube kotoma atukot aiboikin ka airerior imusagono luikamanara keda asilianut.—Igalatian 5:19-21; Ipeson 4:19; kanu akiro nuipu, koany “Questions From Readers” kotoma Watchtower loka July 15, 2006.

Esula lo 9, atutubet na 7; Esula lo 12, atutubet na 10

 24 AILANG

Esubit Yawe ainapeta nuka aelo kanu ekiliokit ka aberuke. Konye itunganan yenilangilangi neileicike kanu aitodolikin eipudike loka aelo, emunaari eitoswamae loka atutubenake naka aelo. Emunaari asilianut na eidicane loka itunganan keda Yawe. Epedori asilianut ainakin itunganan ngin adumun ipudesia nuarokok kosodi do ngesi asesen aelo koipone lomam ejok. (Ikolosain 3:5) Itunganan yeneejaasi keda asilianut naka epone kangol, mam ibusakinit nges apalar aitiji asilianut ngin karaida etiono aipikor. (Isabulin 86:5; 1 Yokana 3:20) Arai ijaatar ijo keda asilianut ngin, ibusakinit ijo ailip neejai Yawe kingarak ijo. Kosac iboro kwape nat asesen aputosia nuimujalalas, naarai epedorete ainakin ijo adumun aomisio nuarokok. Kinerakinos keda auriak lueraasi Ikristayon arai ipapero yenepol ido komina ikisila luka Yawe. (Awaragasia 1:8, 9; 1 Isesalonikan 5:14; Tito 2:3-5) Kojen ebe eseseni Yawe ido isiyalamikinit nges nuiswamai ijo kanu asalakin ilai kakonyeneke.—Isabulin 51:17; Isaia 1:18.

Esula lo 9, atutubet na 9

 25 AIROT ANGOR

Einono loka ajaut kede angor aarei arai nuipu nges enyaritai ebe airot angor. Esubit Yawe edukone kanuka ekiliokit ka akeberu adiope bon. Kapakio nuka Isirael, abu Edeke kocamak ikiliok airot angor konye mam na arai alosikineteke ameun kageunet. Lolo, mam Yawe ecamakinit iketunga airot angor. Ekoto ekiliokit ajaut ka aberu adiopet bon, ido aberu da ekiliokit ediopet bon.—Matayo 19:9; 1 Timoteo 3:2.

Esula lo 10, atutubet na 12

 26 ELAKIT KEDA ATIAK

Ekoto Yawe ekiliokit keda aberu luedukokina asalakin edukokina apakio kere nuka aijarakec. (Ageun 2:24; Malaki 2:15, 16; Matayo 19:3-6; 1 Ikorinton 7:39) Ecamakinit ngesi elakit arai kikamun itunganan edoteet. Arai iswama idiopet ngun, ijaikinit Yawe yenice apedor naka aseun elakit.—Matayo 19:9.

Konye aseutu Ikristayon ice atiakakin kodukonekec arai da emamei adoteu. (1 Ikorinton 7:11) Nu kes acekiro nuaticepak epedoriata Ikristayon luedukokina atiakakin.

  • Apeleikin aigir aigang ekale: Ekiliokit aijaanakin lukokaleke agangat arai bo nat aimik kesi ikapun arai inyamat.—1 Timoteo 5:8.

  • Aibungaenen: Aibungaenen aidiak aiyar arai bo aitisilarit aijar naka yenice.—Igalatian 5:19-21.

  • Apeleikin aitolitol eidicane loka yenice keda Yawe: Ekoto ekiliokit arai aberu aingarakinit yenice aijaanakin Yawe.—Aswamisio 5:29.

Esula lo 11, atutubet na 19

 27 AISIYALAMIKIN KEDA AISINYIKOKIN

Oni kere ikoto aisiyalamikinio keda aisinyikokinio. (Awaragasia 12:25; 16:24) Ipedori oni aitogogong keda aitalakanar bonik kotoma akiro nuka amin ka asianut. Ingarakinete akiro ngun iinacan keda ainacan atitingingikin kotoma aijaanakin Yawe karaida ejaasi atiokisio. (Awaragasia 12:18; Ipilipin 2:1-4) Arai iyalongo yenice, ibusakinit oni apupokin jokan kanu amisiikin epone loepupia ngesi. Ingarakini ngin oni ajenun nuinera arai bo nuiswama kanu aingarakin nges. (Yakob 1:19) Kokapakina ajenun iinacan keda ainacan ejok tetere imisiikini ipudesiakec. Ido ingarakini ijo kesi adumun aitalakaario keda aisinyikokinio kosodete adumun ainapakin nakabeit.—2 Ikorinton 1:3, 4; 1 Isesalonikan 5:11.

Esula lo 12, atutubet na 16

 28 EPETA

Emameete akiro nuenerit Ebaibuli nuikamanara keda epeta. Ejaasi Ikisila keda inonosio luegelegela toma aiboisio nuipu. (Ageun 24:67; Matayo 1:24; 25:10; Luka 14:8) Ibore yenepol kakere kotoma opeta nges aiyaposit naiswamaunete iterak kaneejai Yawe. Iterak luipu, eseunete anyaraun ipajanakec ajaun opetakec ido esekunete kesi ekimat ainakin einer loka edukonekec. Iterak ikulepek ibusakinit aseun neeyangarete kesi ipejok arai itojokitos aitolot ainapeta ngun kopetakec. (Luka 14:28; Yokana 2:1-11) Ibusakinit iterak aitopoloorit Yawe neeseuniata kesi nuiswama kopetakec. (Ageun 2:18-24; Matayo 19:5, 6) Ingarakinete aicoreta nuka Ebaibuli kesi aseun ejok. (1 Yokana 2:16, 17) Arai keseutu iterak acopakin ipejokokec imaten luitemerete, ekoto kesi kokapakina aitikitik nuetakanunete kotoma opucit. (Awaragasia 20:1; Ipeson 5:18) Arai eseutu kesi aibwaikin ediomiusik arai abolia, ibusakinit kesi aanyun ebe eraasi akiro kere nueyaunete aibuses neejai Yawe. Ibusakinit iterak acoikinit eidicanekec keda Yawe ka ejautenekec nepepe mere aomoom nuikamunitos apak naka epeta bon.—Awaragasia 18:22; kanu akiro nuipu, koany Watchtower loka October 15, 2006, atutubet 18-31.

Esula lo 13, atutubet na 18

 29 AITOLOMUNUN ASEUNUNETA NUEJOK

Ekoto oni aitolomunun aseununeta nuejok katupitos aicoreta nuka Ebaibuli. Kwape aanyunet, arai elimoki aberu arai ekiliokit yenimam ijaanakini Yawe yenikowaike aimorikikin keda iketunga kanu ainumunum apaarasia nukapolok nuka akwapin, anyoika bo epedori Ikristayot aswam? Anyoika bo nuiswamai ijo arai ijai ijo kotoma ojautene loepone kangon? Arai ecamakinitos ijo aomisiokon alosit, ipedori ijo aitetemikin yenikowaikon ebe arai imoriaritos ipucito ngul inonosio lukaisab, mam ijo icamuni ainyam inyamatakec arai bo nat acamun aswam nuekotoi kangina. Ibusakinit ijo acoit kinyeikis aseununetakon aituguikin idisitunganan kangina.—1 Ikorinton 8:9; 10:23, 24.

Arai ekoto lokapolonikon kotoma aswam aiyatakin ijo ikapun kanuka apaarasia nuapolok, ibusakinit kereka ijo ainger? Mam. Akoniseunet acamun elomuni epone loewomitor lokapolonikon nuikamunitos eropit ngol. Eomit kereka ngesi ebe erai kanu ainumunum? Arai bo erai kanu aijaikin ijo aisiyalamikinet? Aomoom nuikamunitos ngun ka ace da, ingarakini ijo aseun arai acamun eropit loka apaarasia nukapolok arai mam.

Kojautene ece, epedori icetunganan ainakin ijo ainakinet kapak napolon kobala ebe: “Ajeni eong ebe mam ijo inumunumi apaarasia nuapolok konye, akoto eong ainakin ijo ainakinet na.” Aticepak erai itunganan yenesiana. Kejaa ngun da, mam kereka ijo ipedori aomoom ebe ewuta ngesi aitem jo tetere ijo inumunumei apaarasia nuapolok? Kidau ijo aomoom, ibusakinit ijo aseun arai aijaun ainakinet arai mam Ekoto oni ajaut keda aomisio nuelaete kotoma aseununetawok kere ka asalakin imunokina neejai Yawe.—Aswamisio 23:1.

Esula lo 13, atutubet na 22

 30 AIWADIKAETA KA AGWELANAR

Arai itemokin ingungeta duc katipet ido kainapakin, mam akiro iyatakinete amunaar. (Matayo 5:23-26) Ekoto Ikristayon kere aisingarenit ainakin Yawe aibuses keda ainakin atukot araut naimorikikina.—Yokana 13:34, 35; 1 Ikorinton 13:4, 5.

Arai engungasi iinacan kanu ebisines loimorikikitos kesi, ekoto kesi aitam aitemokin komam alosit okooti. Kotoma Ikorinton Lusodit 6:1-8, abu Paul kitetem akiro nuikamunitos iinacan luiwosanakinos bonik kokooti. Arai kiyanga oni iinacanawok okooti, imunaari oni ekiror loka Yawe kede atukot. Itetemit Matayo 18:15-17 akiro auni nuibusakinit oni aswam kanuka aitemonokin akiro nuikamunitos esabet arai bo nat airod: (1) Nasodit, ekoto yesi ikulepek aitam aitemokin; (2) Arai ipikonoros akiro, ibusakinit yesi alimokin onac ediope arai bo iinacan iarei kotoma atukot luepedorete amisiikin kosodete aingarakin yes. (3) Kosodi arai itojokaasi yesi, ipedorete ayangaar akiro ngun neejaasi imakio. Arai kedolokisi do akiro adoketait ngin, itosomaete imakio aicoreta nuka Ebaibuli aingarakinia iinacan luengurianete tetere epedorete acamanar kainapakina. Arai mam iinacan luiwosiakina ecamunitos aitup aicoreta nuka Ebaibuli, ibusakinit imakio aitolomun etube.

Ejaasi acekiro aticepak nuekotosi aitemokinio kokooti kwape nat, elakit, aidario naikoku, aitiak iboro, egelit, arai ketubu onac acoa anger aitac apesen kobala ebe icana, arai bo kanu aitolomun ewiil. Arai kitosom Ikristayot ekisil aitemonokinia atiokisio keda ainapakina, kojautene kangon, eraun do ngesi yenetupakinit nuabu Paul kicorak.

Mam Ikristayot emwangit aicoretait naka Paul arai kelimo ngesi mama ejaasi itunga lueyaitos ikisila nuka apugan akiro nuikamunitos abilibilio naka Ikisila kwape nat, aibu aisiyol ikoku, abilibil apedorosio nuka ikoku, ejie, akoko, arai bo eyarit.

Esula lo 14, atutubet na 14

 31 AINGAL NAKA SATAN

Engalingal Satan itunga ameun komanikor loka Eden. (Ageun 3:1-6; Apukokinio 12:9) Ejeni ngesi ebe arai kitapaa ngesi aomisiowok, ipedori oni aswam iboro nuarokok. (2 Ikorinton 4:4; Yakob 1:14, 15) Itosomai ngesi epolitikis, idiinin, agwelanar, aitelelio keda iceboro kanu aitodun epone loewomooma nges ido kosubitos bala mam eroko.—Yokana 14:30; 1 Yokana 5:19.

Ejeni Satan ebe edit akepak kanu aingalingal itunga. Aso iswamai ngesi nuepedori kere kanu aitapaar itunga luipu. Kanoinoi, ekoto ngesi aitapaar itunga luijaanakinete Yawe. (Apukokinio 12:12) Arai mam oni icoikina, epedori Satan aitapaar aomisiowok. (1 Ikorinton 10:12) Kwape aanyunet, ekoto Yawe edukone kojaenena ikar kere. (Matayo 19:5, 6, 9) Konye esesenete itunga luipu edukone kwape ibore yenepedorete kesi ajalakin ediosawa kere. Isineman keda itelebisionin isinyikokinitos akiro ngun. Mam ibusakinit oni acamakin epone loeyaitotor lukakwapin edukone aitapaar oni.

Ecepone loitosomai Satan aitapaaria oni ngesi eipud loka ayaikina bon. (2 Timoteo 3:4) Arai mam oni icoikina, ipedori oni agear amengerikin itunga lueseunit Yawe aingarenikinit oni. Kwape aanyunet, epedori onac ainger aingarakinio kama ejaasi imakio luka atukot. (Iburanian 12:5) Arai bo epedori inac ainger aingerenikinio naka okilenike loerai akou naka ekale kwape itemokinitor Yawe.—1 Ikorinton 11:3.

Ekoto oni aswam kagogong mam acamakin Satan aitapaar aomisiowok. Konye, ekoto oni aputoor aomisio nuka Yawe kasodete ‘aoomoon nuejaasi kuju.’—Ikolosain 3:2; 2 Ikorinton 2:11.

Esula lo 16, atutubet na 9

 32 AMUKIAN

Oni kere ikoto angaleu ka adumun amukian naejok arai idekakin. (Isaia 38:21; Marako 5:25, 26; Luka 10:34) Lolo, ipu iponesio luka amukian luitosomaete imurok lukadekis ka luce da. Ibusakinit oni aitup aicoreta nuka Ebaibuli naiseunia oni amukian naikoto oni aitosom. Ekoto oni aiitun ebe Ajakanut Naka Edeke bon ngesi epedori aitangaleun oni ikar kere. Mam ekoto oni aisingarenit akiro nuka angaleuwok adepar aijaanakin Yawe.—Isaia 33:24; 1 Timoteo 4:16.

Ibusakinit oni ainac adiomukian kere naikamanara keda ecudet. (Ikisila 18:10-12; Isaia 1:13) Aso eringa oni ecamuna adiomukian kere, ibusakinit ber oni aingic nuikamunitos amukian ngin. (Awaragasia 14:15) Ibusakinit oni aiitun ebe, ekoto Satan aingalakin oni alomar toma akiro nuka ecudet. Arai ibuonokini oni bala erucokina adisimukian keda akiro nuka ecudet, ibusakinit oni ainac.—1 Petero 5:8.

Esula lo 16, atutubet na 18

^ par. 98 Epedorete imurwok ice luka adekis aomit bala eraasi iponesio iwongon luka aokot itutubena ludidik. Kanuka ngun, ipedori ijo aticepak, aitetemikin kes nuikamunitos aseunetekon naka ainger aiyatakinio aokot, arai bo nat iponesio iwongon luka aokot kwape nat, red cells, white cells, platelets, keda plasma.