Aver yem sha atineakaa

Aver yem sha mver u atineakaa

Na Kwaghôron U Aôndo U Profeti Jighjigh!

Na Kwaghôron U Aôndo U Profeti Jighjigh!

Na Kwaghôron U Aôndo U Profeti Jighjigh!

“Se mba a kwaghôron u profeti u a til dông [yô.]”—2 PETERU 1:19.

1, 2. Ka kwaghôron u profeti u hiihii u nyi i hii ngeren inya, man ka mpin u nyi a dugh kereghe?

 KA YEHOVA yange ôr kwaghôron u profeti u hiihii u i hii shirin ngeren inya jimin cii ye. Adam man Ifa mba gbe ke’ isholibo kera yô, Aôndo kende kaa a iyô ér: “Me ver ihom hen atô wou vea kwase, man hen atô u vor wou a vor na kpaa, u ua cagh u ityough, we di kpaa ú cagh u ikishinguhar.” (Genese 3:1-7, 14, 15) Lù u uderimbaanyomov vea kar imôngo cii man a mase kaven akaaôron a profeti la dedoo ye.

2 Kwaghôron u profeti u hiihii la na orumace u nan lu ke’ isholibo ne ishimaverenkeghen i mimi i naná kôr ave sha mi yô. Ruamabera mase va pasen ér ka Satan Diabolo je a lu “tseyô” la ye. (Mpase 12:9) Kpa ka an naná lu Vor u Aôndo u ityendezwa la?

U̱ Keren Vor La

3. Abel yange na kwaghôron u profeti u hiihii la jighjigh nena?

3 Abel ti u yange cian Aôndo la dondo ieren i ter na ga kpa a gema a na kwaghôron u profeti u hiihii la jighjigh. Ikyav tese wang je ér Abel yange kav ér, aluer ka u a de or a isholibo yô, gba u saa a haa awambe inya kpee. Sha nahan yô, jighjigh u nan mgbegha un u nan naagh ku sha uile, man yange Aôndo lumun a ku kpaa. (Genese 4:2-4) Nahan cii kpa, Vor u ityendezwa la lu kwaghmyer heregh tsô.

4. Ka ityendezwa i nyi yange Aôndo e̱r a Aberaham, man yange i̱ tese ikyav i nyi sha kwagh u Vor u ityendezwa laa?

4 Ayange a Abel lu uma la nga been anyom nga karen 2,000 nahan yô, Yehova er ityendezwa i profeti a tertamen Aberaham nahan ér: “Me ver u doo doo, Me seer tsombor wou iyenge er asan a Sha nahan. . . . Akuraior a sha won cii aa zua a iveren ken tsombor wou.” (Genese 22:17, 18) Mkaanem mara zua Aberaham sha m-iv u kwaghôron u profeti u hiihii la. Ma tese ér Vor ú ua va vihi aeren a Satan la ua due ken tsombor u Aberaham. (1 Yohane 3:8) “[Aberaham] kera ta akpelan sha ityendezwa i Aôndo sha u una na jighjigh ga ze,” shi mbashiada mba Yehova mba vé lu̱ cii mve u Kristu, ve mbara mba “ve lu a ngohol kwagh u i tende zwa sha mi la ga” la kpa ve ta akperan ga. (Mbaromanu 4:20, 21; Mbaheberu 11:39) Kpa tativ gema na a na kwaghôron u Aôndo u profeti la jighjigh.

5. Ityendezwa i Vor ú yange Aôndo er la i̱ iv sha ana, man ka sha ityôkyaa i nyi ú ne mlumun nahana?

5 Apostoli Paulu pase Vor u ityendezwa i Aôndo la zum u a nger kwagh nahan la ér: “Ka Aberaham man i tende zwa a na ye kua vor na. I kaa er “vor imôngo” ga, inja na yô, ka kpishi ga, kpa ngu môm tseegh er, “man shi vor wou”, inja na yô, ka Kristu je la.” (Mbagalatia 3:16) Vor shon u yange lu u akuraior aa zua a iveren sha ikyev i ú la fí ìr ônov mba Aberaham cii keregh ga. Ka tsombor u wan na Ishemael man u ônov nav mba nomso mba he’ hunda u Ketura la yange i ver uumace doo doo sha ikyev ve ga. Vor u van a iveren la due ken wan na Isaka man wan u wan na Yakob. (Genese 21:12; 25:23, 31-34; 27:18-29, 37; 28:14) Yakob yange tese ér lù u̱ “akuraior” aa ungwa imo i Shilo u ke’ kwe u Yuda la, kpa ke’ masejime yô, va hingir u Vor la ua due ken tsombor u Davidi tseegh. (Genese 49:10; 2 Samuel 7:12-16) Yange Mbayuda mba sha derianyom u hiihii la kegh iyol ér ma or nana̱ due sha won ér nan ngu Mesiya, shin Kristu. (Yohane 7:41, 42) Man kwaghôron u Aôndo u profeti u Vor la mase ivin sha Wan na, Yesu Kristu.

Mesiya Ande Due!

6. (a) Ka u se kav kwaghôron u profeti u ulahadi mba 70 la nena? (b) Yesu yange ‘bee a isholibo’ nena, man lu hanma shighe?

6 Profeti Daniel yange nger kwaghôron u profeti u lun a inja sha kwagh u Mesiya. Ken inyom i hiihii i mtemtor u Dariu Ormedia la, a kav ér mtim u yange í tim Yerusalem lu u a tsa a kuma anyom 70 la mgbôghom u been. (Yeremia 29:10; Daniel 9:1-4) E̱r Daniel lu eren msen yô, ortyom Gaberiel va va pase un ér ‘i ver ulahadi akunduatargber sha u been asorabo.’ Lù u a gber Mesiya kera ken atô u lahadi u sha 70 la. “Ulahadi akunduatargber mba anyomov” mbara yange ve hii ke’ inyom i 455 C.S.W. la, zum u Artashaseta u sha I, Tor u Pershia ‘na zwa ér i za hide i maa Yerusalem la.’ (Daniel 9:20-27; Moffatt; Nehemia 2:1-8) Lu u Mesiya una va sha m-bee u ulahadi 7 kohol sha ulahadi 62. Anyom 483 ne hii sha inyom i 455 C.S.W. la zan zan va kure sha inyom i 29 S.W., zum u i er Yesu batisema ve Aôndo tsegha un hingir Mesiya, shin Kristu la. (Luka 3:21, 22) Yesu yange ‘bee a isholibo kera’ sha u nan uma na sha u a̱ hingir ipaan ke’ inyom i 33 C.S.W. la. (Marku 10:45) Nenge ase e̱r i lu ityôkyaa i ikyoogh u nan kwaghôron u Aôndo u profeti la jighjigh sha wono! *

7. Tese ke’ Ruamabera e̱r Yesu yange iv kwaghôron u profeti u sha kwagh u Mesiya yô.

7 U̱ nan kwaghôron u Aôndo u profeti jighjigh la wasen se u kaven Mesiya. Ken atô u akaaôron a profeti a sha kwagh u Mesiya a i nger ke’ Ruamabera u ke’ Zwa Heberu la, mbangeren Ruamabera u Mbakristu u ke’ Zwa Grika ôr kwagh u á kpishi ter sha Yesu jighilii. U tesen ikyav yô: Lu iniunkwase mar Yesu ke’ Betelehem ye. (Yesaia 7:14; Mika 5:2; Mateu 1:18-23; Luka 2:4-11) Lu ken Igipiti man i yila un ye, man shi i wua anikyundanev zum u i mar un la kpaa. (Yeremia 31:15; Hosea 11:1; Mateu 2:13-18) Yesu tôô angev asev sha iyol na. (Yesaia 53:4; Mateu 8:16, 17) Di vough e̱r yange i tsengaôron nahan, a henda wanjaki a nyôr ke’ Yerusalem. (Sekaria 9:9; Yohane 12:12-15) Mkaanem ma orpasalmi mara ma kure vough zum u i mande Yesu sha kon ve mbautyaav kar akondo na hen ayol a ve shi ve er ishor sha riga na la. (Pasalmi 22:18; Yohane 19:23, 24) M-sombo u yange i sombo Yesu kuhe ga shi i kuma un iwange la kpa kure sha kwaghôron u profeti vough. (Pasalmi 34:20; Sekaria 12:10; Yohane 19:33-37) Ka di akav a tesen agen kpuaa a akaaôron a profeti a sha kwagh u Mesiya a yange Aôndo na mbangeren Bibilo ve nger sha kwagh u Yesu je ne. *

Ta Nen Tor Mesiya Kpamberakpa!

8. Ka an nan lu Or u Tsan Sha Won la, man kwaghôron u profeti u i nger ke’ Daniel 7:9-14 la kure vough nena?

8 Ken inyom i hiihii i Beleshasar Tor u Babilon la, Yehova na mnyam cier profeti na Daniel shi a nenge a mbampase mba sha mnenge mba tan ihindi iyol kpaa. Profeti la hii nengen a inyam inyiin i gban akôr. Ortyom u Aôndo yila í ér “utor unyiin,” nahan kwagh la tese ikyav ér í tile sha ityough ki ityahav mbi tar cii, mbì mbí hemen sha adondo adondo la. (Daniel 7:1-8, 17) Ka been heela kera yô, Daniel nenge a Yehova, “Or u tsan sha won” la tema tor a iengem iyol. A ôr inyam la ijir a na í ibo, a ngohol hementor sha ikyev i í kera shi a tìm inyam i sha unyiin la kpaa. Í kéndè hementor u nengen sha “ior man akuraior man ijô” i wa or u a “lu er ka wan u or nahan” la sha ikyev. (Daniel 7:9-14) Kwaghôron u profeti u a zough sha mker u yange i kôr “Wan u or,” Yesu Kristu tor sha ke’ inyom i 1914 ne ka u kpiligh iyol kpishi!—Mateu 16:13.

9, 10. (a) Avegher a eev mbu ken mnya a a lu wue wue la tese uwegh sha nyi? (b) Ú pase m-iv u Daniel 2:44 wer nena?

9 Daniel yange fa e̱r Aôndo “ka A dugh utor shi A ver utor” yô. (Daniel 2:21) Profeti la na Yehova, “u A pasen akaamyer” la jighjigh, tsô a pase ikyav i mnyam mà má cier Tor Nebukadinesar u Babilon sha kwagh u zegeuee la. Avegher a mbú a a lu kposo kposo la tese uwegh sha m-mough man mgbe u ityahav mbi hemen tar cii anza e̱r Babilon man Mbamedia vea Mbapershia kua Grika man Roma nahan. Aôndo shi yar tom a Daniel sha u pasen akaa a aa er sha adondo adondo zan zan a va ar sha ashighe ase ne shi a kar a kar a yem ke’ hemen kpaa yô.—Daniel 2:24-30.

10 Kwaghôron u profeti la kaa ér: “Sha ayange a utor mbara, Aôndo u Sha Una ver tartor ugen u ua gba mayange ga yô, man shi tahav mbu u kpaa mbua hingir sha ikev i ma ikur igen ga, kpa ua hembe ityartor igen ne cii avur avur, ua tim i, kpa u yô, ua lu gbem sha won.” (Daniel 2:44) Yange “shighe u atôatyev” la been ke’ inyom i 1914 yô, Aôndo maa ver Tartor u sha, sha ikyev i Kristu. (Luka 21:24; Mpase 12:1-5) Lu sha icighan utaha je i bugh “iwen” i Tartor u Mesiya la ken “uwo” u hementor u Aôndo u sha won cii la ye. Armagedon una vaan yô, iwen la ia ta eev mbula a gbihi inya man mbua hembe avur avur mbua gba mwem. Tartor u Mesiya la ua hingir gomoti u lun e̱r uwo u u iv “tar cii” yô, man ua lu gbem sha won.—Daniel 2:35, 45; Mpase 16:14, 16. *

11. Mgem u Yesu u sha iengem la lu u tsengan tesen nyi, man mpase u sha mnenge la yange bende a Peteru nena?

11 E̱r ishima i Yesu lu sha mhemen u una hemen sha Tartor la yô, a kende a kaa a mbahenen nav ér: “Mba ve til heen ne, mbagenev ker ka mba vea bende a ku je ga, saa vea vande nengen a Wan u or Una lu van ken tartor Na ve.” (Mateu 16:28) Ayange nga karen ataratar yô, Yesu kua a Peteru man Yakobu man Yohane yem a ve sha gôgôwo ape yange i gema mlu na sha ishiv vev la. E̱r ibeenegh ki iwanger gba mure sha mbaapostoli mbara yô, Aôndo yôô nahan ér: “Ngun ka Wan Wam u ishima ishima, u ishima i doom a Na yum yô; ungwan nen Un.” (Mateu 17:1-9; Marku 9:1-9) Nenge mtsenge u i tsenga tesen iengem i Tartor u Kristu la sha gbenda u kpiligh iyol sha wono! Kape i lu ve yange Peteru ôr kwagh u mpase u sha mnenge u wan ilyanegh ne ér: “Se mba a kwaghôron u profeti u a til dông je” la.—2 Peteru 1:16-19. *

12. Hii nan i lu hegen i hembe lun shighe u se tese ser se na kwaghôron u Aôndo u profeti jighjighi?

12 A̱ shi nan kpa “kwaghôron u profeti” la wa akaaôron a profeti a sha kwagh u Mesiya a a lu ke’ Ruamabera u ke’ Zwa Heberu la keregh tseegh ga kpa shi a kua kwaghôron u Yesu yange kaa ér una va ken “agee a vesen kua iengem kpaa” la. (Mateu 24:30) Mgem u sha iengem la sue kwaghôron u profeti u a tsengaôron mve u Kristu una va ken tahav mbu Tartor sha iengem la. Ica a kera gba ga tsô, mpase u a va pase iengem na la una gema a lu mtim he’ mba ve ban a jighjigh u nan mbara, kpa mba ve ne jighjigh mbara yô, a lu iveren he’ ave. (2 Mbatesalonika 1:6-10) M-iv u kwaghôron u profeti u ke’ Bibilo la tese gbar gbar ér iaven ne ka “ayange a masejime” je ne. (2 Timoteu 3:1-5, 16, 17; Mateu 24:3-14) E̱r Mikael, u a lu Yesu la a lu Or u Zan Yehova Ityom u Vesen yô, a kegh a kegh iyol u timin botar ne zum u “zegecan” a va la. (Mateu 24:21; Daniel 12:1) Sha nahan yô, ka he’ shighe u se tese ke’ igbar ser se na kwaghôron u Aôndo u profeti jighjigh jim je ne.

Za Hemen u Nan Kwaghôron u Aôndo u Profeti Jighjigh.

13. Kanyi ia wase se u kôron mdoo u Aôndo a doo se ishima ne her, shi una wase jighjigh u se ne mkaanem nam la kpa una lu uma here?

13 Yange sagher se iyol mimi zum u se hii henen kwagh sha kwagh u m-iv u kwaghôron u Aôndo u profeti la yô. Kpa shighe karen yô, jighjigh u nan wase la pande shi dooshima wase kpa ndôhôrôô? Mayange se hingir nen e̱r Mbakristu mba ke’ Efese mba yange ve ‘undu dooshima ve u hiihii la’ nahan ga. (Mpase 2:1-4) Sea tsa eren Yehova tom ayange aa kar nan kpa, aluer se ‘za hemen u vanden keren tartor u Aôndo hiihii kua perapera na’ sha e̱r se koso akaainjaa a ase sha ga yô, kwagh a fatyô u saan se nahan vough. (Mateu 6:19-21, 31-33) Bibilo i henen vie vie man u kaan imo ken mbamkombo mba Mbakristu hanma shighe man u eren tom u pasen kwagh u Tartor a ishima i tseen la una wase se u tilen dông sha mdoo u Yehova a doo se ishima man Wan na kua Ruamabera kpaa la. (Pasalmi 119:105; Marku 13:10; Mbaheberu 10:24, 25) Kwagh ne una gema a na jighjigh u se ne mkaanem ma Aôndo la una lu uma.—Pasalmi 106:12.

14. I na Mbakristu mba i shigh ve mkurem mbara iyua sha mne u ve ne kwaghôron u Yehova u profeti jighjigh la nena?

14 Di vough e̱r kwaghôron u Aôndo u profeti yange vande ivin kera ken ashighe a karen la nahan, se fatyô u nan kwagh u a tsengeôron sha kwagh u mlu u ke’ hemen la jighjigh. U tesen ikyav yô, mve u Kristu a ve a tem ken iengem i Tartor na la hingir kwagh u mimi hegen, man Mbakristu mba i shigh ve mkurem, mba yange ve lu jighjigh zan zan ve kar kpen la nenge a m-iv u ityendezwa i sha kwaghôron u profeti i i er nahan la ér: “Or u nan hembe yô, Me na nan, nana ya kon u uma u u lu ken Paradiso u Aôndo la.” (Mpase 2:7, 10; 1 Mbatesalonika 4:14-17) Yesu na mba ve hembe mban ian i civirigh sha u ve̱ “ya kon u uma” la ken ‘paradiso u sha u Aôndo la.’ Í nder ve shin ku sha ikyev i Yesu Kristu ve hingir u zuan a uma u kpen sha won ga la kua mhee u hôôn shio u Yehova a ne ve la kpaa. Ka un u a lu “Tor u tsôron u A lu u kpen ga, u i nengen a Na kpaa ga, u A lu Aôndo, Un tswen” je la. (1 Timoteu 1:17; 1 Mbakorinte 15:50-54; 2 Timoteu 1:10) E̱r dooshima u Aôndo a doo ve ishima la a lu u kuren mayange ga shi jighjigh u ve ne kwaghôron na u profeti la kpa a tenger ga yô, nenge ase imba iyua i a ne ve la sha wono!

15. Lu ken unô i tím imaagh ki “tar u he,” man ka unô ve lu akar a ve?

15 Yange mba nderen mbajighjigh mba i shighe ve mkurem la shin ku mba nyer a ve ken “paradiso u Aôndo” shaala yô, i pase asande a Iserael u ke’ jijingi a yange shi shin tar la i tuhwa kera lu sha ikyev i “Zegebabilon,” u a lu zegetartor u kwaghaôndo u aiegh la ga. (Mpase 14:8; Mbagalatia 6:16) Ka ken ve je yange i tím imaagh ki “tar u he” la ye. (Mpase 21:1) Sha nahan yô i mar “tar,” shi i gema ú ú hingir paradiso u ke’ jijingi u a samber sha tar cii nyian yô. (Yesaia 66:8) Ka ke’ ú je ikyumior i lun e̱r iyongo nahan ne i̱ tum nongo yemen lugh lugh ke’ “ayange a masetyô” ne ye, ka akar a Iserael u ke’ jijingi je la.—Yesaia 2:2-4; Sekaria 8:23; Yohane 10:16; Mpase 7:9.

I Tsengaôron Mlu u Orumace u ke’ Hemen la ken Kwaghôron u Aôndo u Profeti

16. Ishimaveren i mbara mba ve te ikyaa ke’ ior mba i shigh ve mkurem la ngi nan jimi?

16 Ishimaveren i ior mba ve te ikyaa a mba i shigh ve mkurem la ngi nan jimi? Ve kpa ve na kwaghôron u Aôndo u profeti la jighjigh, man ishimaverenkeghen ve ngi u va nyôron ken Paradiso u shin tar la. (Luka 23:39-43) Kape vea ma mngerem ma nan uma mà shin “ifi u mngerem ma umam” shi a bee ve angev sha “ika i kon” i i lee he’ kpe ifi la je la. (Mpase 22:1, 2) Aluer ka imba ishimaverenkeghen la ú lu a mi yô, za hemen u tesen wer Yehova doo ú ishima tsung shi naan kwaghôron na u profeti la jighjigh kpaa. We kpa ma ú lu ase môm ken mbara mba vea zua a iember i kighir mayange ga, í uma u tsôron ken Paradiso shin tar la.

17. Mba̱ vea lu uma ken Paradiso shin tar la vea zua a averen a nyi?

17 Uumace mba ve yen tsung ne kan shio u pasen e̱r uma a va lu ke’ Paradiso u shin tar, u̱ a lu van ke’ hemen la, kpa kwaghôron u Aôndo u profeti yô gema na se mkav sha u kaven averen a a lu keghen uumace mba ungwan tindi he’ shighe shon yô. Zum u Tartor u Aôndo ua hemen a ma or u hendan a ú shio shi a lu eren ishima na shin tar vough e̱r i lu eren i̱ sha nahan yô, uumace mba wan tsuam vea kera lu sha won ga—ei, inyamtoho je kpa—ia “vihi kwagh ga, vea tim kwagh” kpaa ga. (Yesaia 11:9; Mateu 6:9, 10) Mbaasemaleghlegh vea tema sha tar, man “á saan ve iyol sha mngee u bem.” (Pasalmi 37:11) Ikpelaior i lun ijen ia kera lu ga, gadia “iyiav [mbia] ngee shin tar sha ityouv mbi iwoov je kpaa.” (Pasalmi 72:16) Mayange a kera vaa mliam ma̱ sha ci u ijungwen ga. Angev mbua kaa kera, shi ku je kpa ua kera lu ga. (Yesaia 33:24; Mpase 21:4) Hen ase sha kwagh ne yôô—mbatwerev vea kera lu ga, shin icimbiv shin ayouacii shin iyaav mbi sôron zayol u ke’ ityou shin ku iin kpaa je ga. Ishimaverenkeghen ne shi i doo tsôô!

18. (a) Yange i na Daniel ibumun sha nyi kwagha? (b) “Kwar” u Daniel ua lu nyi?

18 Ku ua taan mnder u shin mbakpenev gbenda yô maa iwar i iin orumace shimi la ia due gbilin. Orperapera Yobu kpa yange lu a imba ishimaverenkeghen ne. (Yobu 14:14, 15) Profeti Daniel kpa sha zwa la, gadia ortyom u Yehova sur un ishima shi taver un ishima nahan ér: “We, yem tsô, zan zan mkur; gadia ú mem, man ú mough ú tile sha kwar wou, sha mkur u ayangegh.” (Daniel 12:13) Daniel yange civir Aôndo sha mimi zan zan kar kpen. Hegen yô, ngu memen shin ku, kpa una va ‘mough a tile sha’ sha “mnder u mbaperapera la,” ka shighe u Hemen u Kristu ú Anyom Dubu la ua kuma je la. (Luka 14:14) “Kwar” u Daniel yô a lu nyi? Sha m-iv u ua iv ken Paradiso la yô, kwaghôron u profeti u Esekiel kaa ér ior mba Yehova cii vea lu a ijiir, inya je kpa a tôndo a kar kwar vough vough man sha inja sha inja kpaa. (Esekiel 47:13–48:35) Nahan Daniel una lu a ijiir ken Paradiso, kpa ka inya tseegh a kar kwar a na un ga. A kua ijiir i í lu i̱ na ken awashima u Yehova la kpaa.

19. Aluer ka u se lu uma ke’ Paradiso shin tar yô, kanyi i soo ér se̱ ere?

19 We man kwar u u lu u̱ wou la di ye? Aluer ú na Bibilo, Mkaanem ma Aôndo jighjigh yô, alaghga a sar ú ka lun uma ken Paradiso u shin tar la. Alaghga ú tôô ke’ ishima wer ú ngu ken ijiir la, ú ngu zuan a averen kpishi, ú ngu sôron tar, shi ú ngu sughun mbakpenev za van a iember kpaa. Kera je kpa ka ken Paradiso je i gbe u orumace nana lu ye. Aôndo yange gba or u hiihii man kwase u hiihii la ér ve̱ lu he’ imba ijiir la. (Genese 2:7-9) Man a soo ér uumace mba ve ongo tindi la ve̱ lu uma gbem sha won ken Paradiso. Ú e̱r sha imo i Ruamabera sha er ú lu môm ke’ iorov ubiliôn imôngo mba ke’ masejime yô, vea lu ken Paradiso shin tar la kpa? Aluer Yehova, Ter wase u sha doo ú ishima sha mimi shi ú yina ishima u nan kwaghôron u Aôndo u profeti la jighjigh ga yô, ú fatyô u lun ke’ tar la.

[Footnotes]

^ Nenge ke’ takerada u i yer ér Pay Attention to Daniel’s Prophecy! la, ityough 11, man ú i yer ér Insight on the Scriptures la, sha itinekwagh i i kaa er “Seventy Weeks” (Ulahadi akunduatargber) la. Í cii ka Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. a nger ye.

^ Nenge ke’ takerada u i yer ér “All Scripture Is Inspired of God and Beneficial” la, peeji 343-344, ú i lu Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. a nger la.

^ Nenge ke’ takerada u i yer ér Pay Attention to Daniel’s Prophecy! la, ityough 4 man 9.

^ Nenge kwaghngeren u itinekwagh na i kaa ér “Ver Ishima sha Mkaanem Ma Aôndo ma Profeti,” u a dugh ke’ Iyoukura i uwer u Aipor 1, 2000 la.

Ú Na Mlumun Wer Nyi?

• Kwaghôron u profeti u hiihii la lu nyi, man Vor u ityendezwa la lu ana?

• Ka akaaôron a profeti a sha kwagh u Mesiya agen a nyi a iv sha Yesu?

Daniel 2:44, 45 una iv nena?

• Kwaghôron u Aôndo u profeti hôn uwegh sha nyi mlu u ke’ hemen u uumace mba ungwan tindi?

[Study Questions]

[Picture on page 16]

Ú ngu a ishimaverenkeghen i va lun uma ken Paradiso shin tar kpa?