Aver yem sha atineakaa

Aver yem sha mver u atineakaa

Kanyi Ia Wase Ú U Fa Bibilo?

Kanyi Ia Wase Ú U Fa Bibilo?

Kanyi Ia Wase Ú U Fa Bibilo?

SHIGHE u Yesu lu lamen a Ter na u sha yô, a kaa er: ‘U yer mbafankwagh man mbakavenkwagh akaa ne, kpa U gema U pase anikyundanev a.’ (Luka 10:21) Mkaanem man tese ér, saa se lu a mnenge u vough ve se fa Bibilo ye. Kwaghfan u Yehova due ken igbar sha mne u a ne uumace mkaanem nam ér mba ve hidi a ayol a ve jime shi ve soo u henen Bibilo yô ve fa ma la.

Ka i taver se mbagenev kpishi u hiden a iyol jime, sha ci u í mar se cii a iyol moron. Heela tseegh ga, se mba “ken ayange a masejime” shi se mba hen atô u ior “mbawan ayol a ve ikyo tseegh . . . man mbawan uma ve ikyo ga man mbamoron ayol a ve” kpaa. (2 Timoteu 3:1–4) Aeren ne nga yangen se u fan Mkaanem ma Aôndo. Kpa kwagh ka a er i vihi yô, ashighe agen iyolmoron i ior mba se we ndor a ve la ka i bende a vese. Nahan kanyi ú er ve ú lu a inja i ia wase ú u fan Bibilo?

Sôr Ishima You man Mhen Wou

Esera u ngise hemen ior mba Aôndo la yange sôr shin “ver ishima na u timen sha atindi a TER.” (Esera 7:10) Ma gbenda ngu u se fatyô u eren kwagh er un nahan je kpa? Een. Se fatyô u sôron ishima yase sha u nengen Bibilo sha gbenda u vough. Apostoli Paulu yange nger Mbakristu washika ér: “Zum u ne ngohol kwaghôron u Aôndo u ne ungwa hen vese la yô, ne rumun un er ka kwaghôron u ior ga, kpa er ka kwaghôron u Aôndo.” (1 Mbatesalonika 2:13) Er Yehova yange mgbegha ior ve nger Icighanruamabera nahan kpa, ve nger lu mbamhen Nav, lu mba vev ga. Aluer se fa nahan yô, ishima ia hemba taver se u dondon akaa a se er ken Bibilo la.—2 Timoteu 3:16.

Msen u eren kpa ka gbenda ugen u se sôr ishima yase yô. Ka icighan jijingi u Aôndo yange mgbegha ior ve ve nger Bibilo ye, nahan ka i shi ia wase se u fan Bibilo ye. Gba u se sôn Aôndo iwasen ne. Yange gba Orpasalmi ishima u fan Mkaanem ma Aôndo, nahan a nger ér: “Nam mkav, m̱ kuran atindiakaa a Ou, m̱ waan a ikyo a ishima yam cii.” (Pasalmi 119:34) Msen wase a̱ de lu u zuan a ishima i kaven kwagh tseegh ga, kpa se sôn Aôndo ser a na se ishima i eren sha akaa a se lu henen la kpaa. Saa se ver ishima sha akaa a mimi ve se zua a mkav u ken Bibilo ye.

Er u lu nôngon wer u sôr ishima you nahan, hide gbidye ase kwar nenge er Bibilo i henen ia wase u yô. Atôakyaa nga kpishi a i doo u se timen ken Mkaanem ma Aôndo yô, man ityôkyaa i vesen yô ka ma wase se u kporom hen Aôndo. (Yakobu 4:8) Er ka sea time sha igbenda i Yehova a eren kwagh man er i saan un iyol a mba kwagh na a doo ve ishima kua gbenda u a eren kwagh a mba ve undu un la nahan, ka se hemba fan imbaor i a lu la. Hanma shighe u se lu ôron Bibilo yô, awashima wase i lu u seer fan Aôndo sha er se seer kporom ikyua a na yô.

Akaa a Yangen Se u Lun a Mnenge u Vough

Kanyi akaa nahan aa fatyô u yangen se u fan Mkaanem ma Aôndo? Kwagh môm yô, ka u lumun akaa a mba se ne ve jighjigh ve lumun a mi la. Ikyav i tesen yô, alaghga ka kwagh u ashagbaior a ne jighjigh shi a lumun a mi la we kpa u lumun a mi ye. Kpa aluer ambaaior la na Mkaanem ma Aôndo jighjigh ga yee? Aluer kwagh ngu nahan yô, a taver we u fan kwagh u Bibilo i tesen jim jim yô. Nahan yô, Bibilo wa se kwagh ér se kar akaa a i tese se la cii se nenge.—1 Mbatesalonika 5:21.

Maria, ngô u Yesu kpa yange tagher a imba mtaver ne. Yange i yese un shi i tese un aeren a Mbayuda kpaa. Sha nahan yô kuran tindi u Mose la kpoghuloo man a shi nan kpa civir Aôndo ken shinagoge kpaa. Kpa shighe kar yô, a mase fan er Aôndo a kera lumun a mcivir u mbamaren nav tese un la ga yô. Nahan Maria ngohol ityesen i Yesu, tsô a hingir môm ken ior mba hiihii mba tiônnongo u Kristu la. (Aerenakaa 1:13,14) Kwagh ne yange tese ér ngu lahan mbamaren nav shin aeren a ve ga, kpa gema tese ér Aôndo doo un ishima. Aluer se kpa se soo u zuan a iwasen ken Bibilo yô, se hemba suur sha Aôndo a hanma or cii, vough er Maria kpa er nahan.

Kwagh er vihi yô, mbagenev kpishi kwagh tsô gba ve sha mkaanem ma Bibilo ma mimi la ga. Mbagenev yô, hemba doon ve u lumun aeren a kwaghaôndo u aiegh la. Mbagenev di ieren ve man iliam ve cii tese ér mimi doo ve ga. Sha ityôkyaa ne yô, ka i gba u se de akaa agen aa saa se ve se zua a mimi u Bibilo la ye, sha ci u mimi la una na yô alaghga ahuraior ase aa kôr se ihyom, mba se we ndor a ve kpa vea kera soo se ga, kua mba hen tsombor wase je kpaa. (Yohane 17:14) Nahan cii kpa, orfankwagh Solomon yange nger ér: “Yam mimi, de teen un ga.” (Anzaakaa 23:23) Aluer u kôr mimi ngu u tamenkwagh yô, Yehova una wase u u fa Bibilo.

Aluer u soo u eren akaa a Bibilo i ôr ga yô, kwagh ne kpa una yange u u fan Bibilo. Yesu yange kaa a mbahenen nav er: “Ne yô, i na ne sha u ne̱ fa akaa a myer a tartor u Sha, kpa ve yô, i na ve ga. Gadia ishima i nongoior ne cighir, ato a ve kpaa nga ongo dedoo ga.” (Mateu 13:11, 15) Ior kpishi mba Yesu pase ve kwagh la soo u ungwan ga, shi kwagh gba ve u geman ishima kpaa ga. Ieren ve la kaha kposo a i̱ orkasua u Yesu yange ôr kwagh na ken injakwagh la! Er za zua a tagbede u lun ishe kpishi yô, a yem a za tee akaa a a lu a mi cii ér una za yam tagbede la. Se kpa Bibilo i fan i lu se kwagh u injaa.—Mateu 13:45, 46..

Ka i Taver Mbagenev u Ngohol Ityesen

Aluer se soo ser orgen nana tese se kwagh ga yô, kwagh ne una yange se u fan Bibilo. Man ka kwagh u vesen u ka a yange se u fan Bibilo je ne. Mbagen ka ve soo ér or u ve hembe nan nana tese ve kwagh ga. Kpa, Mbaapostoli mba Yesu Kristu yange ve lu ior mba ‘fan takerada yum ga, ve lu sha kwarkyaa kpaa ga.’ (Aerenakaa 4:13) Paulu yange pase ityôkyaa wener: “Nenge nen sha myer u i yila ne la, anmgbianev, mbafankwagh sha inja i iyolough ngee ken ven ga, mbaageev kpaa ngee ga, shin mbaiciviriv kpaa ga, kpa akaa a a lu a ibume ken tar yô, Aôndo sange a sha u heen mbafankwagh.” (1 Mbakorinte 1:26, 27) Aluer or u u nenge wer u hemba nan nan ngu tesen we kwagh man taver we u hiden a iyol jime lumun kwagh u nan lu tesen we la yô, umbur wer Aôndo ngu yaren a yar tom a nan sha u tesen we tsô. Ka icivir i nyi je i hembe icivir i se zua a mi sha u ngohol ityesen hen Yehova u a lu ‘Ortesen se Uhemban’ laa?—Yesaia 30:20, 54:13 NW.

Yange taver Naaman, kurutya u tor u Shiria kpishi u ngohol kwaghwan hen or u nenge ér a gba kwagh ga yô. Naaman lu keren or u nana bee un imande yô, nahan i tese un Elisha profeti u Yehova. Kpa profeti ne gema tindi wanye na ér a za ôr Naaman kwagh u Aôndo a kaa ér a er sha er imande na ia bee yô. Loho la kua gbenda u i ôr u la na yô taver Naaman kpishi u hiden a iyol na jime ngohol u, nahan a venda u eren kwagh u profeti u Aôndo kaa un la. Kpa ken masejime yô, a hide a iyol na jime nahan i bee un imande na la. (2 Utor 5:9–14) Se kpa ka se tagher a imba mtaver ne zum u se lu henen Bibilo yô. Alaghga i kaa a vese ér saa se gema uma wase keng ve se hingir wang ken jijingi kua sha aeren a ase ye. Nahan se kôr cio u hiden a iyol yase jime ser mbagenev ve tese se kwagh u se er kpa? Ka mba ve lumun ér i tese ve la tseegh vea fa Bibilo ye.

Oretiopia ugen u lu ititor i Kandasa, torkwase u Mbaetiopia la yange tese ieren i dedoo kpishi. Yange lu hiden ken Afrika sha ikyekye na i kpelan maa Filibu za kohol un. Tsô a pine un aluer una kav kwagh u a lu ôron la yô. Or ne hide a iyol jime kaa er: “Á er nan man me kava? Saa or nana pasem.” Nahan mba pasen un Mkaanem ma Aôndo, fe cii yô maa i er un batisema. Ka been kera yô, “a gba yemen zende na a iember.”— Aerenakaa 8:27–39.

Mbashiada mba Yehova kpishi mba sha kwarkyaa ga. Hanma lahadi yô ka ve hen Bibilo a ior mba hemban iyenge er miliôn ataratar nahan hen uyaav vev. Ior umiliôn kpishi fa ér u henen Bibilo shi fan kwagh u i er la ka kwagh u nan msaanyol kpishi sha ci u i tese se gbenda u uma u u hembe doon yô, shi ka i tseegh i er se ishimaverenkeghen i mimi i i lu sha ci u umace ye, shi i wase se u fan Aôndo kpaa. We kpa u fatyô u zua a msaanyol sha u henen Bibilo.

[Picture on page 7]

Yange taver Naaman kpishi u ngohol kwaghwan hen ortom u nenge ér a gba kwagh ga la

[Picture on page 7]

Ka sea fa Bibilo nahan i doo se kpishi