Aver yem sha atineakaa

Aver yem sha mver u atineakaa

Lu Ken Dooshima U Aôndo!

Lu Ken Dooshima U Aôndo!

Lu Ken Dooshima U Aôndo!

“Mbadoon mo ishima, . . . luun nen ken dooshima u Aôndo . . . a ishima i veren keghen uma u tsôron la.”—YUDA 20, 21.

1, 2. Se lu ken dooshima u Aôndo nena?

 UUMACE doo Yehova ishima kpen kpen, nahan a na Wan na u môm môm la sha er anti or u nan ne un jighjigh yô, nana̱ zua a uma u tsôron. (Yohane 3:16) Nenge er dooshima ne a kpilighyol sha wono! Aluer u ngu or u civir Yehova yô, u soo u lun ken dooshima ne gbem sha won.

2 Orhenen Yuda tese kwagh u se er ve se lu ken dooshima u Aôndo ne yô. A nger ér: “Maan nen ayol a en ken icighanjighjigh wen u nan, eren nen msen ken Icighan Jijingi. Kuran nen ayol a en, luun nen ken dooshima u Aôndo. Kegh nen mhôônom ma zungwen ma Ter wase Yesu Kristu a ishima i veren keghen uma u tsôron la.” (Yuda 20, 21) Aluer u ngu henen Mkaanem ma Aôndo shi u ngu duen kwaghpasen hanma shighe yô, kwagh la una wase u u maa uma wou sha ‘icighanjighjigh wou u nan’—ka atesen a Mbakristu je la. Kwagh u se er ve se lu ken dooshima u Aôndo yô, ka u eren msen “ken Icighan Jijingi,” shin sha tahav mbu icighan jijingi. Cii man se zua a iyua i uma u tsôron yô, saa se na nagh ku ipaan ku Yesu Kristu a ne sha ci wase la jighjigh.—1 Yohane 4:10.

3. Er nan ve mbagenev ve kera lu Mbashiada mba Yehova ga?

3 Mbagenev yange ve civir Aôndo, kpa hegen kera mba ken dooshima u Aôndo ga. Ka sha ci u ve dondo gbenda u uma u bo, nahan kera mba Mbashiada mba Yehova ga. U palegh imba kwagh ne nena? Aluer u ngu gbidyen kwar sha atôakyaa a a lu shin heen ne yô aa wase u, nahan u palegh kwaghbo shi u za hemen u lun ken dooshima u Aôndo.

Tese Wer Aôndo Doo U Ishima

4. M-ongo u ungwan Aôndo la ka kwagh u injaa nan je?

4 Tese wer Aôndo doo u ishima sha u ungwan imo na. (Mateu 22:37) Apostoli Yohane nger ér: “Ka dooshima u Aôndo ne, ka u se̱ kuran atindi a Na, man atindi a Na yô, a yuhwa ga.” (1 Yohane 5:3) Aluer se mba ungwan imo i Aôndo yô, kwagh ne una wase se u hendan a ameen, shi una na a saan se iyol kpaa. Orpasalmi yange kaa ér: “I saan or u nan zenden sha mhen u mbaaferev ga la iyol, . . . atindi a TER ka kwagh u gban nan ishima.”—Pasalmi 1:1, 2.

5. Mdoo u Yehova a doo u ishima la una mgbegha ú u er nyi?

5 Mdoo u Yehova a doo u ishima la una wase u u palegh kwaghbo u vesen u una va a ilyahan sha iti i Aôndo la. Agur yange er msen ér: “De nem ibanave ga, shin inyaregh kpishi kpaa ga, kosom sha kwaghyan u una kuma sha gbayol wam yô, sha er m̱ de idi m̱ nyiman We, m̱ kaan mer: Ka an nan lu TERE? ga, man shi m̱ de lu oribanave je er me za ii, me gema me ter iti i Aôndo wam gbilin, ga.” (Anzaakaa 30:1, 8, 9) Kange ishima wer u ‘ter iti i Aôndo gbilin’ ga, sha er u va a ilyahan sha i ga yô. Kpa gema nôngo tsung, eren akaa a aa va un a icivir yô.—Pasalmi 86:12.

6. Aluer u nômbo ikyôr ken kwaghbo yô, kanyi ia er u we?

6 Eren msen hen Ter ú u sha, u doon ishima la hanma shighe sha er una wase u ú palegh isholibo yô. (Mateu 6:13; Mbaromanu 12:12) Za hemen u eren sha akaawan a Aôndo sha er una venda mbamsen ou ga yô. (1 Peteru 3:7) Kpa aluer u nômbo ikyôr eren kwaghbo yô, akaa a aa due ker la aa vihi kpishi, gadia Yehova ongo mbamsen mba aferaior ga, inja er a yisa ibeenegh sha, ér mbamsen vev ve de nyer hen a na ga nahan. (Ukwelegh 3:42–44) Sha nahan yô, eren akaa cii a iyol hiden jime shi eren msen sha er ieren you ia na Aôndo una venda mbamsen ou ga yô.—2 Mbakorinte 13:7.

Tese Wer Wan u Aôndo Doo u Ishima

7, 8. Aluer or ngu wan kwaghwan u Yesu ikyo yô, kwagh la una wase nan u palegh kwaghbo nena?

7 Tese wer Yesu Kristu doo u ishima sha u kuran atindi a na, gadia kwagh ne una wase u u palegh kwaghbo. Yesu kaa ér: “Aluer ne wa atindi Am ikyo yô, né lu ken dooshima Wam; er Mo kpaa M we atindi a Terem ikyo, man M luun ken dooshima Na nahan.” (Yohane 15:10) Aluer u ngu eren sha kwaghwan u Yesu ne yô, una wase u u lu ken dooshima u Aôndo nena?

8 Aluer se ver ishima sha akaawan a Yesu yô aa wase se se nyagh aeren a hôngorough cii. Tindi môm ken atindi a Aôndo yange na Mbaiserael la kaa ér: “De eren idya ga.” (Ekesodu 20:14) Kpa Yesu gema pase kwaghwan u a lu ken tindi shon wener: “Hanma or u nana kenger kwase sha u nana tôm un yô, nan er idya a na ken ishima je ve.” (Mateu 5:27, 28) Apostoli Peteru kaa wener mbagenev ken tiônnongo u sha derianyom u hiihii la “ashe ve iv a idya,” nahan ve gema ve “meen ior mba ve lu a ishima i pee pee” yô. (2 Peteru 2:14) Aluer Aôndo doo u ishima shi u ngu ungwan imo na kua i Kristu shi u kange ishima wer mayange je u vihi ikyar i dedoo i u ye vea na la ga yô u palegh idya i eren.

Lumun Jijingi u Yehova a Hemen We

9. Aluer or za hemen u eren isholibo yô, Aôndo una er a icighan jijingi u a ne nan la nena?

9 Er msen sôn icighan jijingi u Aôndo shi de a hemen we kpaa. (Luka 11:13; Mbagalatia 5:19–25) Kpa aluer u nômbo ikyôr eren isholibo yô, Aôndo una ngohol icighan jijingi na hen a we kera. Shighe u Davidi er idya a Batesheba la, a zamber Aôndo ér: “De tem kera sha ishigh Yough ga, shi de ngohol Icighan Jijingi Wou her a mo kera ga.” (Pasalmi 51:11) Er Tor Saulu yange nômbo ikyôr eren isholibo yô, Aôndo ngohol jijingi na hen a na kera. Saulu yange er kwaghbo, sha ci u a na mbaaôndo mbagen nagh shi de iyôngo man ibua kua tor u Mbaamaleki uma. Sha nahan yô, Yehova ngohol icighan jijingi na hen a na kera.—1 Samuel 13:1–14; 15:1–35; 16:14–23.

10. Er nan i doo u se lu a mhen u eren kwaghbo tsô kpa ken ishima yase ga?

10 Apostoli Paulu nger wener: “Aluer se mba eren asorabo sha apera zum u se ngohol mfe u mimi la kera yô, ma nagh sha ci u asorabo kera ku ga.” (Mbaheberu 10:26–31) Sha nahan yô, mhen u eren kwaghbo tsô kpa a de lu ken a we ga. Aluer se za hemen u eren kwaghbo sha apera yô, nenge er a vihi sha wono!

Tese Wer Mbagenev Doo u Ishima sha Mimi

11, 12. Aluer orwanndor a vese doo se ishima shi ivese ngi se kwagh u civirigh yô, kwagh ne una yange se u eren idya nena?

11 Aluer mbawanndor a we doo u ishima yô, kwagh ne una yange ú u eren ijimba. (Mateu 22:39) Imba dooshima la una na yô u kura ishima you sha er u hia a nom shin kwase u orgen ga yô. Ieren la ia na or a za hingir u eren idya. (Anzaakaa 4:23; Yeremia 4:14; 17:9, 10) Dondo ieren i Yobu, or u mimi u yange lumun ér ishima na i mgbegha un u hian a kasev mbagenev ga, saa kwase na tseegh la.—Yobu 31:1.

12 Aluer ivese ngi u kwagh u civirigh yô, u palegh u eren kwaghbo u vesen. Aôndo wa ishima ér ivese i sha icivir man myav u nom yaven a kwase u nan la a lu gbenda u tseren tsombor. (Genese 1:26–28) Fa wer, i er alegh a yavaor la sha u jiren uma, u a lu kwagh u civirigh la. Mbadyarev man mbavihin ivaa sha idya cii hemba Aôndo ato shi ve laha tindi u Aôndo a wer ér i lu nom vea kwase na tseegh ve yaven ayol a ve la shi ve tese icivir sha ivese i i lu kwagh u civirigh la kpaa ga, man ka ayol a ve je ve lu eren a kwaghbo ye. (1 Mbakorinte 6:18) Kpa aluer Aôndo man orwanndor a vese doo se ishima shi se mba ungwan un yô, se palegh aeren a aa na a dugh se ken tiônnongo u Kristu kera la.

13. Or u ijimbagh ka nan “vihi inyaregh ki nan dang” nena?

13 Gba u se dugh mbamhen mba bov ken a vese kera sha er se er kwagh u una nande mbadoon se ishima ityough ga yô. Anzaakaa 29:3 kaa ér: “U nan tem imôngo a mbaagbaga yô, nan vihin inyaregh ki nan dang.” Or u nan nômbo ikyôr eren idya yô ka nan vihi ikyaryan i nan vea Aôndo shi nan vihi tsombor u nan kpaa. Shi kwase u nan kpa ngu a ian i paven ivaa a nan. (Mateu 19:9) Aluer ka nom shin ka kwase nan lu a ibo je kpa, ivaapaven ia na orshôô la ishimavihin shi kwagh la una na mbayev vea ya ican kua mbagenev kpaa. Nahan u nenge er i doo u se palegh idya i eren sha ci u akaa a vihin a ka i̱ va a mi la kpa?

14. Se hen nyi ken Anzaakaa 6:30–35 sha kwagh u isholibo i erene?

14 Kwagh môm kpa ngu u se tôô ve se kough idya i se er la kera ga, nahan yô, se palegh nen zege kwaghbo ne. Anzaakaa 6:30–35 tese ér aluer ijen kôr or man nan ii yô, alaghga ior vea zungwe nan mhôônom, kpa or u nan er idya yô, ior ka ve laha nan, gadia nan ngu a mhen u bo, man ka “uma u nan [je] nan lu timin ye.” Luun shighe u Tindi u Mose la yô, imbaor la nahan ma i woo nan kpee je. (Levitiku 20:10) Or ka nana er idya yô nan na mbagenev ishima vihin kpishi, man mba ve soo u den idya ga cii mayange vea lu ken dooshima u Aôndo ga, shi a dugh ve ken tiônnongo u Kristu u wang la kpa kera.

Za Hemen u Lun a Imoshima i Wang

15. Imoshima i i gbe i iwan er ka sha “iyôgh ki acivin” nahan la ka i lu nena?

15 Aluer se soo u lun ken dooshima u Aôndo yô, gba u se de ser kwaghbo a wa akpema ken ishima yase ga. Sha mimi yô, kwagh gba tar u lun a aeren a wang ga, nahan doo u se lu a imba ieren la ga, shi doo u se wa ikyo sha er se tsua ujende asev kua ityakerada i se ôron man ugurgur mba se eren la sha inja yô. Paulu ta icin wener: “Sha ayange a masejime yô, mbagenev vea undu jighjigh u nan, vea ver ishima sha ujijingi mba tsughun ior man sha ityesen i ujijingi mba bov. Ka sha imanger i mbaaiev mba i ver ve ikyav ken imo i ken asema a ve er ka sha iyôgh ki acivin nahan” la. (1 Timoteu 4:1, 2) Imo i ken ishima i i gbe í iwan er ka sha “iyôgh ki acivin” nahan la ka i lu er iyolough ku ku we akpema nahan. Imba imoshima la ia kera wase se u palegh atesen a aiegh ga, shi ia wase se u palegh akaa a a na ve se undu jighjigh wase la kpaa ga.

16. Imoshima i wang ngi hange hange sha ci u nyi?

16 Myom wase har sha u lun a imoshima i wang. (1 Peteru 3:21) Awambe a Yesu a hee inya sha ci wase la na yô se mba a imoshima i wang sha aeren a a lu kpenegh ne sha er ‘se er Aôndo u uma tom’ yô. (Mbaheberu 9:13, 14) Kpa, aluer se za hemen u eren isholibo sha apera yô, imoshima yase ia hôngor nahan se kera kuma u eren Aôndo tom ga, gadia se kera lu wang ga. (Titu 1:15) Nahan kpa, sha iwasen i Yehova yô se za hemen u lun a imoshima i wang.

Igbenda Igen i Ia Wase Se u Palegh Aeren a Bo Yô

17. Aluer se ‘dondo Yehova a ishima i môm’ yô, ka mtsera u nyi se zua a mini?

17 “Dondo TER a ishima i môm” er Kalebu u ken Iserael u sha ayange a tsua kpa er nahan. (Duteronomi 1:34–36) Er hanma kwagh u Aôndo a soo hen a we cii, mayange de ye kwagh sha “tebul u ujijingi mbabov” ga. (1 Mbakorinte 10:21) Venda mcivir u aiegh, kpa gema sue mcivir u mimi sha u yan kwaghyan u ken jijingi u i lu nongo u Yehova tseegh u ne se la. Aluer u ngu eren nahan yô, a kera tumbur a we sha atesen a aiegh ga, ujijingi mbaaferev kpa vea tsume a we ga. (Mbaefese 6:12; Yuda 3, 4) Ver ishima you sha akaa a ken jijingi, er Bibilo i henen man u zan mbamkombo kua kwaghpasen nahan. Aluer u dondo Yehova a ishima i môm shi u ngu eren tom na ngeegh yô a saan we iyol kpee a bunde ga.—1 Mbakorinte 15:58.

18. Mcie u cian Yehova una bende a ieren yase nena?

18 Kange ishima wer u “er Aôndo tom u u doo Un [yô], sha mcieaôndo man iyol i sulen.” (Mbaheberu 12:28) Mcie u cian Yehova sha icivir la una na yô se palegh hanma kwagh u una na se hemba un ato cii. Heela tseegh ga, shi una wase se se er kwagh u Peteru yange wa Mbakristu mba i shigh ve mkurem la. A kaa ér: “Aluer ne yilan Un er Ter yô, Un u A er ijir i lu sha msange u sha dooshima ga kpa i lu sha ieren i hanma or yô, lu nen a mciem sha ayange a shir wen.”—1 Peteru 1:17.

19. Er nan i gbe u ú za hemen u eren sha akaa a u lu henen ken Mkaanem ma Aôndo laa?

19 Za hemen u eren sha akaa a u lu henen ken Mkaanem ma Aôndo la. Kwagh ne una wase u ú palegh hanma kwaghbo u vesen cii, sha ci u we kpa u hingir môm ken ior “mba ve er tom sha mkav u ken ishima, [i] hoghor ve u paven kwagh u dedoo a kwagh u bo” la. (Mbaheberu 5:14) Nahan yô, se ver nen ishima sha iliam yase man ieren yase sha er se zende er ka mbafankwagh nahan, shi se ‘waan ian yase ikyo’ er ayange ne a lu a bo yô. “Kav . . . er ishima i Ter i lu yô” shi za hemen u eren sha mi kpaa.—Mbaefese 5:15–17; 2 Peteru 3:17.

20. Er nan ve i doo u se tôm kwagh u orgen ga?

20 Mayange de tômon kwagh u mbagenev ga. Tindi ugen ken Atindi a Aôndo a Pue la kaa ér: “De tem ya u or u wan ndor a we ga, shi de tem kwase u or u wan ndor a we ga, shin or u shiren nan tom, shin kwase u eren nan tom, shin bua u nan, shin jaki i nan kpaa, kwagh môm môm u a lu u or u wan ndor a we yô, de tem ga.” (Ekesodu 20:17) Tindi ne yange wase u kuran akaa a or lu a mi cii, a lu ya u nan shin kwase u nan shin or u eren nan tom shin uzendenya mba nan kua akaa a nan agen kpaa. Kwagh u hemban cii yô, Yesu kaa ér mtôm ne or kera lu wang ga.—Marku 7:20–23.

21, 22. Ka akaa a nyi nahan Orkristu nana er sha u palegh isholibo?

21 Wa ikyo sha er isharen you ia mgbegha u u za er isholibo ga yô. Orhenen Yakobu nger wener: “Hanma or ka i mee nan zum u asaren a nan iyol i nan ka a urugh nan a hôn nan la. Zum u isharen ka i jile iyol kera yô, i gema i mar isholibo. Isholibo di ia va vese yô i gema i dugh ku.” (Yakobu 1:14, 15) Ikyav i tesen yô, aluer yange or nana maan msôrom kpoghuloo man nan va de yô, alaghga nana kera soo u veren msôrom ken iyou i nan ga. Orkristu u nan soo ér nana gba ken to u ijimbagh ga yô, alaghga a gba u nana musan afishi a nan, ga yô nana de a de tom shon kuaa je nana za ker ugen.—Anzaakaa 6:23–28.

22 Mayange de lumun wer mhen u eren kwaghbo a lu ken a we cuku tsô kpaa ga. U hian a orgen shin lun a mbamhen mba ijimbagh ken ishima la una mgbegha or nana za er ijimba shin idya. Aluer or ngu eren mbaaie mba kiriki yô, nana fatyô u eren mbaaie mba vesen je kpaa, nahan nana hingir oraiegh jim jim. Aluer se mba iin akaa a kiriki yô se wua imoshima yase nahan se hingir u iin akaa a vesen je kpaa. Shi aluer se lumun mhen u mbavendan mimi yô, mhen ve ne una za a vese kure kure se hingir u vendan mimi.—Anzaakaa 11:9; Mpase 21:8.

Aluer U Er Kwaghbo Di Ye?

23, 24. Ka msurshima u nyi se zua a mi ken 2 Kroniku 6:29, 30 man Anzaakaa 28:13 la?

23 Uumace cii yina. (Orpasenkwagh 7:20) Kpa aluer or er isholibo kehelee je kpa, nana zua a msurshima ken msen u Tor Solomon er shighe u lu tseghan tempel u Yehova la. Solomon er msen ér: “Hanma msen man zamber u hanma or, shin u ior Ou Iserael cii, aluer hanma or nana fa mvihi u nan, man ican i nan, man nana naregh ave sha iyou ne yô, ungwa Sha, sha ijiir You i teman la, de nan isholibo i nan, na hanma or sha ieren i nan cii, er U fe ishima i nan yô (gadia ka We tseegh U fa asema a ônov mba iorov ye).”—2 Kroniku 6:29, 30.

24 Sha mimi yô, Aôndo fa ishima yase shi a wa iyol a kegh a kegh u den se asorabo ase. Anzaakaa 28:13 kaa ér: “Or u nan cir akaabo a nan yô, nana zua a iveren ga, kpa u nan pase a, shi nan undu a yô, nana zua a mhôônom ma zungwen.” Aluer se gema ishima se pase asorabo ase shi se de u eren a yô, Aôndo una zungwe se mhôônom. Kpa aluer u taver ken jijingi ga yô kanyi ia wase u u lun ken dooshima u Aôndo?

U Na Mlumun Wer Nyi?

• Se lu ken dooshima u Aôndo nena?

• Mdoo u Aôndo man Kristu ve doo se ishima la una mgbegha se u palegh kwaghbo nena?

• Er nan ve mdoo u mbagenev ve doo se ishima la ka a mgbegha se u palegh aeren a dang na?

• Ka igbenda i nyi nahan ia wase se u palegh kwaghbo?

[Study Questions]

[Picture on page 3]

Yuda tese se er se lu ken dooshima u Aôndo yô

[Picture on page 5]

Ivaapaven ia na kwase shin nom ishimavihin kpishi kua mbayev kpaa

[Picture on page 6]

U kange ishima wer u ‘dondo Yehova a ishima i môm’ er Kalebu nahan kpa?

[Picture on page 7]

Eren msen hanma shighe sha er u gba ken imeen ga yô