Aver yem sha atineakaa

Aver yem sha mver u atineakaa

Aeren A I Gbe U Se Lu A Mi Yô

Aeren A I Gbe U Se Lu A Mi Yô

Aeren A I Gbe U Se Lu A Mi Yô

“Dondo perapera ityô kua u civir Aôndo man jighjigh u nan man dooshima man ishima i wan man ishima i legh legh kpaa.”—1 TIM. 6:11.

1. Pase inja i ishember i “dondo” sha kwagh shin cir kwagh ijime shin u zendan kwagh ityô shin u keren kwagh la.

 KA A ter ishember i “dondo” sha kwagh shin cir kwagh ijime shin u zendan kwagh ityô shin u keren kwagh la wea ungwa nahan u hen wer mba ôron ér nyi? Alaghga u lu henen kwagh u yange er sha ayange a Mose la, shighe u ikyumutya i Mbaigipiti “cir ve ijime” kpa za kpe shin Zegemnger u Nyian la. (Eks. 14:23) Shin ú umbur kwagh u yange or a wua or ken Iserael u tsuaa la abu ve a tser nan yô. Yange i gba u nana yevese fele nana yem ken môm ken agar a ataratar a waren ker la. Aluer nan er nahan ga yô ‘or u oron iyev sha awambe nana zenda or u nan woo or la nana za wua.’—Dut. 19:6.

2. (a) Aôndo lôhô Mbakristu mbagenev ér ve ker iyua i nyi? (b) Ka ishimaverenkeghen i nyi Yehova a ver sha ci u Mbakristu kpishi nyiana?

2 Nenge ase kwagh u doon u apostoli Paulu a er, u a kaha kposo a akav a ken Bibilo a a lu sha heen ne. A kaa ér: “M ngu yevese zan hen ikighir i i ver la sha u zuan a iwua i myila u a sen sha, u Aôndo A lu yilan ken Kristu Yesu la.” (Fil. 3:14) Bibilo tese ér ka Mbakristu mba i shigh ve mkurem iorov 144,000, kua Paulu kpaa, ve ngohol iyua i uma u tsôron sha ye. Vea tema tor vea Yesu Kristu imôngo Anyom Dubu a una Hemen tar la. Nenge ase er Aôndo a yer ve ér ve va ker kwagh u injaa ne sha wono! Ikpela i Mbakristu mbagenev nyian di mba a ishimaverenkeghen igen kposo. Yehova tôndo zwa u nan ve kwagh u Adam man Ifa ta kera la, ka uma u tsôron a mnyoon shio ken paradiso shin tar je la.—Mpa. 7:4, 9; 21:1-4.

3. Se tese ser se wuese erdoo u Aôndo la nena?

3 Uumace mba ve yen ne vea saa sha iniôngon ve i eren kwagh u vough la tseegh tsô maa vea zua a uma u tsôron ga. (Yes. 64:6) Saa se na Yesu Kristu u Aôndo a ver un a lu gbenda u zuan a myom la jighjigh ve se fatyô u zuan a uma u tsôron ye. Se tese ser se wuese erdoo u Aôndo la nena? Se er kwagh ne sha u dondon kwaghwan ne. A kaa ér: “Dondo perapera ityô kua u civir Aôndo man jighjigh u nan man dooshima man ishima i wan man ishima i legh legh kpaa.” (1 Tim. 6:11) Aluer se mba timen sha aeren a injaa ne yô aa wase se nahan se kange ishima se za “hemen” u lun a aeren ne.—1 Tes. 4:1.

“Dondo Perapera Ityô”

4. Se na jighjigh ser u zendan “perapera” ityô la ngu hange hange sha ci u nyi, man or nana hii u zendan un ityô nena?

4 Apostoli Paulu ôr aeren a i doo u se lu a mi la ken uwashika mba uhar mba nger Timoteu la cii, man hanma kwa yô a vande teren ishember i “perapera” la. (1 Tim. 6:11; 2 Tim. 2:22) Heela tseegh ga, avur a Bibilo agen kpa taver se ishima ér se ker perapera. (Anz. 15:9; 21:21; Yes. 51:1) Se hii u eren kwagh ne sha u fan “Aôndo u mimi tswen, man shi Un u [a] tindi la, ka Yesu Kristu” Je la. (Yoh. 17:3) Aluer se mba dondon perapera ityô yô, una wase se se ‘gema ishima’ sha asorabo a yange se eren la sha er se er ishima i Aôndo yô.—Aer. 3:19.

5. Gba u se er nyi ve se ya ikyar i dedoo vea Aôndo shi se taver ikyaryan shono?

5 Ior umiliôn imôngo mba ve lu zendan perapera ityô sha mimi yô tsegha ayol a ve sha ci u Yehova shi i er ve batisema kpaa. Aluer u ngu Orkristu u nan vande eren batisema kera yô, ú gbidye kwar sha mlu u uma wou sha er u nenge wea lu dondon perapera ityô her kpa? Gbenda môm u ú er kwagh ne yô ka u fan kwagh u Bibilo i tese ér ka u “dedoo” man u “bo” la shighe u i gbe u se tsua akaa a se er yô. (Ôr Mbaheberu 5:14.) U tesen ikyav yô, aluer Orkristu shin Kwasekristu kuma u vôson nom shin kwase yô, nan kange ishima u palegh u sôôr nomsoor shin kwase u nan lu a er batisema ga la kpa? Aluer nan ngu zendan perapera ityô yô nana er nahan.—1 Kor. 7:39.

6. U keren perapera sha mimi la wa nyi man nyi kere?

6 Orperapera nan ngu kposo a or u nan neer perapera u tesen shin nan ‘eren perapera i karen ikyaa inya’ la. (Orpa. 7:16) Yesu ta se icin sha kwagh u perapera u eren sha ishigh ki iorough sha u tesen ser se hemba ve la. (Mat. 6:1) Sha kpôô yô, u zendan perapera ityô la wa ishima yase kpa ker, ka u undun mbamhen mba kpeegh man aeren a bo man mbaawashima mba bov kua asaren a bo je la. Aluer se za hemen u eren kwagh ne yô, mayange se er isholibo i vesen ga. (Ôr Anzaakaa 4:23; nenge Yakobu 1:14, 15.) Heela tseegh ga, Yehova una wase se shi una ver iniôngon i se lu nôngon ser se lu a aeren agen a Orkristu la kpaa.

“Dondo” Mcivir “u Civir Aôndo” La

7. Kanyi i lu mcivir “u civir Aôndo”?

7 Mcivir u civir Aôndo wa u se tseghan ayol a ase sha ci u Aôndo a ishima i môm. Dikishenali igen i pasen asemberakaa a ken Bibilo kaa ér, ishemberti i ken zwa Grika i i gem ér “u civir Aôndo” la tese “ikyo i ka se wa tsung sha er se er kwagh môm u vihin Aôndo ga la.” Ashighe kpishi Mbaiserael yange ve tese imba mcivir ne ga, er ihyembeato ve shighe u Aôndo due a ve ken Igipiti kera la i tese nahan.

8. (a) Isholibo i Adam la va a mpin u nyi? (b) Yange i ta iwanger sha “kwaghmyer” la nena?

8 Hii shighe u Adam, or u lu vough la er isholibo anyom a kar hegen udubu imôngo la je, ior ndera pinen ér, “Orumace nana fatyô u civir Aôndo sha mimi kpa?” Ken uderimbaanyomov mba karen mbara cii, or môm ken uumace mba asorabo u yange nan civir Aôndo vough yô nan lu ga. Kpa shighe u Yehova ver la kom yô, a ta iwanger sha “kwaghmyer” ne. Yange musan uma u Wan na u môm môm u sha la wa ken iyav mbu Maria, nahan a mar un lu or u vough. Hii shighe u Yesu lu shin tar la zan zan shighe u i wua un sha iheen la, a tese er i doo u or a tsegha iyol i nan sha ci u Aôndo sha gbashima shi nana civir un sha mimi yô. Mbamsen mba eren hen Ter na u sha u doonshima la tese ishima i lu a mi i civir un la. (Mat. 11:25; Yoh. 12:27, 28) Sha nahan yô, Yehova na Paulu jijingi na nahan a ter mcivir “u civir Aôndo” shighe u lu ôron kwagh u uma u Yesu la.—Ôr 1 Timoteu 3:16.

9. Se dondo mcivir u civir Aôndo la nena?

9 Er se lu mbaasorabo yô, se fatyô u civir Aôndo vough ga. Kpa se fatyô u dondon mcivir u civir Aôndo u vough la. Gba u se dondo ikyav i Yesu la kôôsôô ve se fatyô u eren kwagh ne ye. (1 Pet. 2:21) Sha nahan yô, se kera lu er mbaimangerev mba ka ve ‘lu a mcivir u civir Aôndo la kpa ve gema ve nyiman agee’ na la nahan ga. (2 Tim. 3:5) Kpa u ngu wer, kwagh ne tese ér aluer se mba civir Aôndo sha mimi yô kwagh kera gba sha iyolwuhan yase ga ze. Kwagh gba sha mi yum. Ikyav i tesen yô, shighe u se lu tsuan ikyondo i ivesegh shin ikyondo i se hua se za kasua a mi kpaa, doo u hanma shighe yô iyolwuhan yase ia tese ér se mba “mba cian Aôndo.” (1 Tim. 2:9, 10) Er se dondon mcivir u civir Aôndo yô, doo u se lumun ser atindiakaa a Aôndo a wang la a hemen se sha hanma kwagh u se lu eren cii.

“Dondo . . . Jighjigh u Nan”

10. Se er nyi ve jighjigh u nan wase una taver here?

10 Ôr Mbaromanu 10:17. U Orkristu nana lu a jighjigh u nan taveraa shi nana wa un inyatine yô, saa nana za hemen u gbidyen kwar sha mimi u a lu ken Mkaanem ma Aôndo la. “Wanakiriki u jighjigh man u fan kwagh” gber ityakerada i injaa kpishi sha u wasen se u eren kwagh ne. Ve gber takerada u i yer ér The Greatest Man Who Ever Lived la man u Hen Kwagh sha Ikyev i Ortesen Uhemban La man u i yer ér “Come Be My Follower” la sha u wasen se u seer fan kwagh u Kristu sha er se dondo ikyav na la yô. (Mat. 24:45-47) Wanakiriki ne shi sôr aan a mbamkombo man mbamkohol mba kiriki kua mba vesen ver, ape i te iwanger sha “kwaghôron u Kristu” la. Er ú lu hemban veren ishima sha akaa a Aôndo a ne se la nahan, ka hanmô ken akaa a i ne se ne ú nenge wer doo u ú “hemba veren” ishima sha mi ciilii?—Heb. 2:1.

11. Msen man m-ongo u ungwan imo i Aôndo la wasen se u dondon jighjigh u nan nena?

11 Kwagh ugen u una wase se u maan jighjigh u nan taveraa yô ka msen. Sha shighe ugen la, mbahenen mba Yesu kaa a na ér: “Seer se jighjigh u nan!” Se kpa se fatyô u hiden a iyol yase ijime nahan sônon Aôndo ser a seer se jighjigh u nan. (Luka 17:5) Aluer se soo u seer lun a jighjigh u nan yô, se sôn Aôndo a na se icighan jijingi na, gadia jighjigh ka vegher u “ityamegh ki jijingi.” (Gal. 5:22) Heela tseegh ga, aluer se mba kuran atindi a Aôndo yô jighjigh u nan wase una seer taver. U tesen ikyav yô, alaghga se seer eren tom u pasen loho u dedoo u Tartor. Aluer se er nahan yô, kwagh ne una na se msaanyol kpishi. Shi er se lu gbidyen kwar sha mbamtsera mba ve lu sha u ‘vanden keren tartor u Aôndo man perapera Na’ la yô, jighjigh u nan wase una seer taver a taver.—Mat. 6:33.

“Dondo . . . Dooshima” Ityô

12, 13. (a) Yesu wa tindi u he ér nyi? (b) Ka igbenda i injaa i nyi mbagenev vea doo se ishima er Kristu kpa se doo un ishima nahana?

12 Ôr 1 Timoteu 5:1, 2. Paulu yange wa se kwagh sha gbenda u i doo u Mbakristu vea doo ayol a ve yô. Saa mcivir u se civir Aôndo la una kua mkor u kuran tindi u he u Yesu wa ér se ‘doo ayol a ase,’ er un kpa se doo un ishima nahan la keng. (Yoh. 13:34) Apostoli Yohane ôr ér: “Or u nan lu a akaa a taregh man nan gem nan nenge anmgbian u nan ken ibanave man nan zungu nan mhôônom ga yô, dooshima u Aôndo ngu lun ken a nan nana?” (1 Yoh. 3:17) Ú umbur ashighe a yange u tese dooshima sha gbenda ne kpa?

13 Gbenda ugen u se dondo dooshima ityô yô ka u den mbagenev kwaghbo ve, nahan kera wan kwagh ishima a anmgbianev asev ga. (Ôr 1 Yohane 4:20.) Kpa se soo u dondon kwaghwan u Aôndo ne, ér: “Waan nen ishima a ayol a en, deen nen ayol a en kwaghbo aluer kwagh á nzughul orgen a orgen yô, er Ter A de ne akaabo nahan, ne kpaa kape eren nen la.” (Kol. 3:13) Ma or ngu ken tiônnongo u iyongo i zough u a nan yôô? Ú fatyô u den nan kwaghbo u nan kpa?

“Dondo . . . Ishima i Wan” Ityô

14. Kwagh u tiônnongo u ken gar u Filadelfia la tese se nyi?

14 Aluer se wa ishima u eren kwagh man ka u una tôô shighe gôgônan ga yô, ka se nôngo tsung se er kwagh shon, kpa ka a lu kwagh u a taver u eren shin u una tôô shighe gôgônan yô, saa se wa ishima ve se er un ye. Sha mimi yô gba u se wa ishima ve se zua a uma u tsôron ye. Ter Yesu yange kaa a tiônnongo u ken Filadelfia ér: ‘Er u kor kwaghôron wam sha kwagh u ishimawan yô, Mo kpaa Me kura u sha shighe u imeen.’ (Mpa. 3:10) Yesu yange ôr kwagh u ishimawan i ka i wase se u wan ishima a atsan kua ameen la. A shi nan kpa anmgbianev mba ken tiônnongo u ken Filadelfia u sha derianyom u hiihii la wa ishima a ameen a a lu karen jighjigh u nan ve la. Nahan Yesu taver ve ishima ér una seer wasen ve sha shighe u imeen i vesen la.—Luka 16:10.

15. Kanyi Yesu a tese sha kwagh u ishimawana?

15 Yesu yange fa er ior i tar jimin cii kua mbananjighjighga mba hen tsombor u mbadondon un mbagenev vea kôr ve ihyom yô, nahan a taver ve ishima acin ahar ér. “Or u nana taver ishima zan zan mkur yô, ka nan á yima nan ye.” (Mat. 10:22; 24:13) Yesu shi tese mbahenen nav er vea zua a tahav hen shighe la u wan ishima yô. Ken injakwagh na igen la, a tôô mba ve “rumun kwaghôron [u Aôndo] saan saan” kpa ve hidi ijime shighe u ve tagher a imeen i karen jighjigh u nan ve la a kar sha vande. Kpa gema kar mbadondon un mbajighjigh mbara sha inya i dedoo sha ci u ve “kusu” mkaanem ma Aôndo ken ishima nahan ve “ume atam sha ishimawan.”—Luka 8:13, 15.

16. Ka kwagh u injaa u nyi a wase ior umiliôn imôngo u wan ishima?

16 U fa kwagh u una wase se u wan ishima kpa? Saa se “kusu” mkaanem ma Aôndo ken asema a ase keng ve se wa ishima ye. Bibilo i í yer ér New World Translation of the Holy Scriptures, i í gber i̱ vough shi i̱ taver u ôron ga shi i̱ lu ken ijô kpishi la ia wase se u eren kwagh ne. Aluer se mba gbidyen kwar sha ivur Bibilo hanma sev yô, se zua a agee a umen atam “sha ishimawan.”—Ps. 1:1, 2.

“Dondo . . . Ishima i Legh Legh” kua Bem Ityô

17. (a) “Ishima i legh legh” ngi hange hange sha ci u nyi? (b) Yesu yange tese ishima i legh legh nena?

17 Or môm kpa ka doon nan shighe u i we nan kwagh iyol ga. Man kwagh u uumace ka ve hii eren shighe u i we ve kwagh iyol yô ka u tunan sha ishimavihin. Nahan kpa hemba doon u lun a “ishima i legh legh.” (Ôr Anzaakaa 15:1.) Gba u se lu ishima legh legh keng ve se wa ishima shighe u i we se kwagh iyol ye. Yesu Kristu ver se ikyav i vough sha kwagh ne. Bibilo kaa ér: “Zum u i laha Un kpaa mayange A or iyev sha mlaha la ga, er A ya ican kpaa A ta hwa ga, kpa A gema A wa sha ikyev i Un u A er ijir sha mimi la.” (1 Pet. 2:23) Se fatyô u dondon ikyav i Yesu la vough ga, nahan kpa, se fatyô u seer tesen ishima i legh legh kpa?

18. (a) Ka akaa a dedoo a nyi ishima i legh legh i ve a mi? (b) Ka ieren igen i nyi i we se kwagh ér se lu a mi?

18 Doo u se dondo ikyav i Yesu nahan se ‘wa ago iyol se ver a ver sha u nan imo sha mpin u hanma or u nana pine se ityôkyaa i ishimaverenkeghen i i lu ken a vese’ yô. (1 Pet. 3:15) Aluer se mba ishima legh legh yô, ia yange ayôôso hen atô wase vea ior mba se pasen ve kwagh la, kua hen atô wase a anmgbianev asev mba ken Kristu kpaa. (2 Tim. 2:24, 25) Ishima i legh legh ka i wase se u lun ken bem a mbagenev. Alaghga tsô lu sha ityôkyaa ne Paulu ter “bem” vea aeren a i gbe u se lu a mi la ken washika u sha uhar u nger Timoteu la ye. (2 Tim. 2:22; nenge 1 Timoteu 6:11.) “Bem” ka ieren igen i Ruamabera a we se kwagh ér se lu a mi yô.—Ps. 34:14; Heb. 12:14.

19. Se time sha aeren a Orkristu ataankarahar nahan ú kange ishima u eren nyi, man ka sha ci u nyi?

19 Se time sha aeren a Orkristu ataankarahar a i taver se ishima ér se lu a mi yô, a yô ka perapera man u civir Aôndo man jighjigh u nan man dooshima man ishima i wan man ishima i legh legh kua bem. A doo kpishi aluer anmgbianev mba nomso man mba kasev mba ken hanma tiônnongo cii nôngo sha afatyô ve u seer lun a aeren a injaa ne yô. Aluer se mba a aeren ne yô, aa va Yehova a icivir shi una kôôm se sha ci u iwuese na.

Akaa a Henen sha Mi

• U dondon perapera man mcivir u civir Aôndo la wa nyi man nyi kere?

• Kanyi ia wase se u dondon jighjigh u nan man ishima i wan ityôô?

• Doo u dooshima una kôôm gbenda u se eren kwagh a mbagenev la sha ci u nyi?

• Doo u se lu a ishima i legh legh man bem sha ci u nyi?

[Study Questions]

[Picture on page 12]

Yesu ta se icin sha kwagh u perapera u eren sha ishigh ki iorough sha u tesen ser se hemba ve la

[Picture on page 13]

Aluer se mba gbidyen kwar sha mimi u ken Mkaanem ma Aôndo yô se mba dondon jighjigh u nan ityô

[Picture on page 15]

Se fatyô u dondon ishima i legh legh man bem ityô