Aver yem sha atineakaa

Aver yem sha mver u atineakaa

Aluer U Ngu Keren Wer Aôndo A Lumun We Yô, U Zua A Uma U Tsôron

Aluer U Ngu Keren Wer Aôndo A Lumun We Yô, U Zua A Uma U Tsôron

Aluer U Ngu Keren Wer Aôndo A Lumun We Yô, U Zua A Uma U Tsôron

“U ver orperapera doo doo, Yehova, u lumun nan, nahan a lu nan er u kase nan sha akuvautya nahan.”—PS. 5:12, NW.

1, 2. Kanyi Eliya yange sôn kwasecôghol u ken Sarefati la, man a na un nyi ibumunu?

 YANGE ijen kôr kwasecôghol u ken Sarefati la vea wan na, shi profeti u Aôndo kpa ijen kôr un er ve nahan. Er kwase ne ngur wan iyol u una keer usu a er kwaghyan yô, profeti Eliya sôn un mngerem kua kwaghyan. Kwase ne kegh iyol u nan un mngerem, kpa kwaghyan yô lu ga, saa di “anmwe shin itye kua anmkure ciôn shin tum tsô.” Yange tôô wener un ngu a kwaghyan kuma u yan vea profeti ne ga, je shi ôr un nahan kpaa.—1 Utor 17:8-12.

2 Eliya gema sendegh a na ér, “Vande panden eren mo anakpekpa a mi, va nam, tsô ú mase za eren sha ci wou kua wan wou. Gadia TER, Aôndo u Iserael, ngu kaan nahan er: Ityegh ki mweegh kin kia bee ga, tumugh ku mkure kpaa kua yina ga, zan zan iyange i TER Una kar nôôn ura shin tar.”—1 Utor 17:13, 14.

3. Ka ikyaa i vesen i nyi se tagher a mi nyiana?

3 Kwagh u kwasecôghol ne tagher a mi la taver un gande u una lumun u yan kwaghyan u mase shin a mi la vea profeti Eliya. Una na jighjigh ér Yehova una yima un kua wan na, shin una ver ishima sha mbamgbe nav mba sha iyol a hemba u keren u eren kwagh u Aôndo una lumun un shi una ya ikyar a na laa? Se kpa se tagher a imba mtaver la nyian. Se tese ser gba se ishima u keren ser Yehova a̱ lumun se hemba u keren ser se lu yôugh yôugh la kpa? Se mba a atôakyaa a dedoo a civir Aôndo shi suur sha a na. Shi akaa nga a se er ve una lumun se yô.

‘We U Kuma u Ngohol Icivir’

4. Yehova kuma u se icivir un sha ci u nyi?

4 Yehova ngu a ian i kaan ér uumace ve civir un er un soo la. Ikyum i mbatyomov nav mba shaav lumun a kwagh ne zwa môm, ve kaa ér: “We, Ter Aôndo wase, U kuma u ngohol iengem man icivir man agee gadia U gba akaa cii man ka sha ishima You kpaa a lu, shi i gbe a kpaa ye.” (Mpa. 4:11) Er i lu Yehova a gbe akaa cii yô, a kuma u se civir un.

5. Gba u dooshima u Aôndo una mgbegha se u civir un sha ci u nyi?

5 Ityôkyaa igen i i gbe u se civir Yehova yô, ka sha ci u dooshima u a lu a mi sha a vese la hemba cii. Bibilo kaa ér: “Aôndo gba or sha inja i mlu Na, lu sha inja i mlu u Aôndo je A gba nan ye; lu nomsoor man kwase A gba ve ye.” (Gen. 1:27) Aôndo gba orumace na nan tahav mbu eren mhen shi tsuan kwagh u nan soo u eren la a ishima i nan. Er Yehova a ne se uma yô, a hingir Ter u uumace cii. (Luka 3:38) A na se ônov nav mba nomso man mbakasev kwagh u i gbe u se lu a mi ve, uma wase una hôm cii, vough er hanma ter u injaa ka nan ér nahan. “Ka A er iyange Na i̱ due i̱ ta,” shi “A nôô ura,” sha er tar ne ua mgbough a kwaghyan kpishi, ken akôngo a doonashe yô.—Mat. 5:45.

6, 7. (a) Ka kwaghbo u nyi Adam yange va a mi sha ônov nav ciilii? (b) Nagh ku Kristu kura kua er nyi sha ci u mba ve keren ér Aôndo a lumun ve laa.

6 Shi Yehova war se sha zege kwaghbo u isholibo i ve a mi la. Er Adam er isholibo yô, a hingir er ter u gbidyen do, u ka nan ii tsombor u nan inyaregh, nan za gbidye do a mi nahan. Er Adam hemba Yehova ato yô, a nyume ônov nav iember i tsôron. Ieren i wan iyol na ikyo tseegh la na yô, uumace hingir ikpan i myen. Sha nahan yô, hingir u uumace cii vea gbaan angev shi vea nyôron ken mzungu shi vea kpeen. Cii man i̱ dugh or ken kpan kera yô, ka i gba u a kimbi injar, man Yehova kimbi injar i ia fatyô u paan se sha akaabo la cii. (Ôr Mbaromanu 5:21.) Yesu yange er ishima i Ter na sha u nan ‘uma Na ér a̱ hingir ipaan sha ci u ior kpishi.’ (Mat. 20:28) Ica ia gba ga tsô, mba Yehova a lumun ve cii vea zua a mbamtsera mba nagh ku ipaan kura cica cii.

7 Yehova u a gbe se la er kwagh hemba hanma orgen cii, sha u nan se uma u saan saan man u injaa. Aluer se ker ser a lumun se yô, se fatyô u nengen er a lu eren tom sha u been a hanma kwagh u a tseren uumace cii yô. Yehova una za hemen u tesen se asange asange er “Un ne mba ve lu keren Un la injar” yô.—Heb. 11:6.

“Ior Ou Vea Na Nagh sha Ayol a Ve sha Asema a Dedoo”

8. Kwagh u Yesaia er la tese se nyi sha mcivir u civir Aôndo laa?

8 Gba u se eren kwagh a ian i se lu a mi i tsuan kwagh u se soo u eren la sha inja ve, Aôndo una lumun se ye, sha ci u Yehova kighir or ér nana civir un ga. Sha ayange a Yesaia la, Aôndo pine ér: “Ka an Me tindi nan, man ka an nana za sha ci Wasa?” Yehova na profeti ne icivir sha u wan ikyo sha ian i a lu a mi i tsuan kwagh u sha ishima na iyol na la. Nenge imba mkom u Yesaia yange una zua a mi, shighe u kaa ér: “Mo ne, tindim” la sha wono!—Yes. 6:8.

9, 10. (a) Gba u se civir Yehova a awashima nyi? (b) Doo u se civir Yehova a ishima yase cii sha ci u nyi?

9 Uumace mba a ian i tsuan ér vea civir Aôndo shin vea civir un ga. Yehova soo ér se tsua u civir un a ishima yase. (Ôr Yosua 24:15.) Antior u nan civir Aôndo sha mkighir cii una lumun a mcivir u nan la ga, shin mba ve lu civir un aa awashima u doon ityough a uumace mbagenev la kpaa. (Kol. 3:22) Aluer se mba “ngôôr” u civir Aôndo sha u den ser akaa a taregh a bende a mcivir wase yô, Aôndo una lumun se ga. (Eks. 22:29) Yehova fa ér aluer se mba civir un a ishima yase cii yô, a hemba wasen se. Mose yange wa Mbaiserael kwagh ér ve tsua uma ‘sha u soon Yehova, Aôndo ve, shi ungwan imo Na, shi varen a Na.’—Dut. 30:19, 20.

10 Tor Davidi u ken tar u Iserael u tsuaa la yange wa icam i wuese Yehova ér: “Ior Ou vea na nagh sha ayol a ve sha asema a dedoo je sha iyange i ikyumutya You, a uicighanmbaakondov iyol, sha mve u use; er avure a lu nahan kape ikyaior You ia va la.” (Ps. 110:3) Ior kpishi nyian hemba gban ve u lun a inyaregh shi teman a tema. Kpa mba Yehova a doo ve ishima yô, mcivir u Yehova u wang la hemba gban ve ishima a hanma kwagh ugen cii. Loho u dedoo u ve pasen sha gbashima la tese er ka akaa a a hembe lun ve a inja je la. Mba a vangertiôr ér Yehova una fatyô u nengen sha ugbayol vev mba ayange ayange la.—Mat. 6:33, 34.

Iniaav Mbi Aôndo a Lumun a Mi La

11. Mbaiserael yange vea naa Yehova iniaav yô, ve ver ishima u zuan a mtsera u nyi?

11 Sha shighe u Tindi u ikyuryan la, ior mba Aôndo naan un iniaav mbi dedoo sha er una lumun ve yô. Levitiku 19:5 kaa ér: “Zum u nea naan TER nagh ku sôngon ku bem yô, naan nen ku er á lumun ne yô.” Takerada u Levitiku la môm môm shi kaa ér: “Zum u nea sôngo TER nagh ku iwuese yô, na nen ku er á lumun ne yô.” (Lev. 22:29) Shighe u Mbaiserael yange vea na nagh ku injaa sha atse a nan Yehova nagh yô, mnyim ma yange ma kôndo sha la ma lu Aôndo u mimi la nagh ku “human doon.” (Lev. 1:9, 13) Yange i doo un shi a lumun kwagh u ior nav ve tese ér un doo ve ishima la. (Gen. 8:21) Akaa a yange Tindi tese ér i̱ eren ne, nga a inja sha ci wase nyian kpaa. Mba ve ne Yehova nagh ku dedoo yô, ngu a lumun ve. Ka iniaav mbi nyi nahan ngu a lumunu? Nenge ase sha avegher ahar ne: ieren yase man iliam yase.

12. Ka aeren a nyi nahan aa na ‘mgem u geman ayol a ase nan nagh a mi’ la una ndôhôr Aôndo ishima?

12 Apostoli Paulu yange kaa ken washika na u nger hen Mbaromanu la ér: “Gema nen ayol a en na nen nagh ku uma a mi, icighannagh ku doon Aôndo, ka mciviraôndo wen u ken jijingi je la.” (Rom. 12:1) Saa or a tsegha iyol i nan sha gbenda u Aôndo a soo la ve una lumun nan ye. Aluer nan hôngor a iyol i nan sha u man taav shin yan ikye i ityamegh ki kon u i yer ér betel la shin man mcimbim ma bom gayô hunden msôrom yô, nagh ku nan kua lu a inja mayange ga. (2 Kor. 7:1) Heela tseegh ga, er ‘or u eren idya yô, i lu iyol i nan je nan eren i kwaghbo’ yô, hanma ieren i ijimbagh cii, ia na nagh ku nan kua ndôhôr Aôndo ishima. (1 Kor. 6:18) Saa or a ‘lu icighanor ken mlu u nan cii’ ve, Aôndo una lumun nan ye.—1 Pet. 1:14-16.

13. Er nan ve i doo u se wuese Yehova?

13 Nagh ku gen ku Yehova a soo yô, ka iliam yase. Mba Yehova a doo ve ishima yô, mba ér kwagh na sha inja ken igbar man ken uya vev kpaa. (Ôr Pasalmi 34:1-3.) Ôr Pasalmi 148-150, nahan nenge er upasalmi mbautar mban ve taver se ishima acin imôngo ér se wuese Yehova yô. Sha mimi yô, “doo u mbaperapera vea wa icam i wuese.” (Ps. 33:1, NW.) Shi Yesu Kristu, u a ver se ikyav la, pase var var er i lu a inja u wuese Aôndo sha u pasen loho u dedoo yô.—Luka 4:18, 43, 44.

14, 15. Ka iniaav mbi sha injakwagh mbi nyi Hosea yange wa Mbaiserael kwagh ér ve naa na, man Yehova er a ve nena?

14 Kwagh u se pasen sha gbashima la ka ikyav i tesen ér Yehova doo se ishima shi se soo ser a lumun se. U tesen ikyav yô, nenge ase kwagh u profeti Hosea yange ôr a Mbaiserael mba Aôndo venda ve sha ci u ve lu civir mbaaôndo mbagenev la. (Hos. 13:1-3) Hosea kaa a ve ér ve̱ zamber a Yehova ér: “De [se aferakaa ase] ci ca cii, lumun kwagh u a lu u doon yô, nahan sé gema ityumbujôôv yase sé na nagh sha mi, sha ityough ki anomabua.”—Hos. 14:1, 2.

15 Bua lu zendenya u hemban taver ishe, u Oriserael nana na Yehova nagh a mi yô. Sha nahan yô, kwagh u i kaa ér “sé gema ityumbujôôv yase sé na nagh sha mi, sha ityough ki anomabua” la, inja na yô, ka mkaanem ma mimi, ma i hen sha mi tsembelee, i ér ma sha u wuese Aôndo u mimi la yô. Yehova yange a er a mba ve naan un iniaav mbira nahan la nena? Yange kaa ér: “vea gba doon mo ishima tsô.” (Hos. 14:4) Mba ve ne iniaav mbi iwuese er mbira nahan la, Yehova den ve kwaghbo shi lumun ve shi ye ikyar a ve.

16, 17. Or ka nana pasen loho u dedoo sha ci u nan na Aôndo jighjigh yô, Yehova a lumun iwuese i nan la nena?

16 U wuese Yehova ken igbar la ka kwagh u i eren ken mcivir u mimi tseer tseer hanma shighe yô. Yange gba Orpasalmi ishima u wuese Aôndo u mimi kpishi je yô, a sôn Aôndo ér: “TERE, ma U ngohol nagh ku sha ishima i dedoo ku sha zwa wam ne.” (Ps. 119:108) Nyian di ye? Yesaia yange tsengaôron kwagh u ikpelaior i sha ayange a ase ne ér: “vea yôô aeren a TER a a kom iwuese la . . . [uiyua vev] á va hingir nagh ku dedoo sha atse [a Aôndo] a nanden nagh sha mi.” (Yes. 60:6, 7) Kwaghôron u profeti ne ngu kuren nyian sha ci u ior umiliôn imôngo mba nan “Aôndo nagh ku iwuese gbem . . . , ka atam a ityumbujôôgh i pasen iti Na ken igbar je la.”—Heb. 13:15.

17 We di ye? U ngu nan Aôndo iniaav mbi dedoo kpa? Aluer ka nahan ga yô, u fatyô u sôron inja, shi hiin u wuese Yehova ken igbar kpa? Aluer jighjigh u ú ne Aôndo la mgbegha ú u ngu pasen loho u dedoo yô, nagh wou kua “doo [Yehova] je, á hemba Un nombua.” (Ôr Pasalmi 69:30, 31.) Fa wer ‘ihuma i doon’ i nagh ou ku iwuese la, ia nyôr a Yehova shi una lumun we kpee. (Esek. 20:41) Kwagh môm kpa una fatyô u nan we iember kuman sha iember i ú zua a mi hen shighe la ga.

‘Yehova Una Ver Orperapera Doo Doo’

18, 19. (a) Ior kpishi mba nengen mcivir u civir Aôndo nyian nena? (b) Kanyi ia er mba Aôndo una lumun ve ga laa?

18 Nyian ne ior kpishi kure ikyaa er mbagenev sha ayange a profeti Malaki la kpa kure nahan, ér: “U civir Aôndo ka gbilinkwagh; man ka nyi mtser je i lu, er se we atindi a Na ikyo?” (Mal. 3:14) Er i hange ve u lun a kwagh a ve yô, mba nengen ér awashima u Aôndo una kure sha mi mayange ga, shi atindi a na kpa, kera nga a iwasen ga. U pasen Loho u dedoo kpa ka ve timbirashe, shi ka kwagh u nan ve ishima vihin.

19 Mbamnenge mbara cii hii ka ken sule u Eden. Lu Satan mee Ifa ér a kenger uma u injaa u Yehova na un la ashe ashe shi kwagh a de gbe un u keren ér saa Aôndo una lumun a na keng keng ga ye. Nyian ne Satan ngu nôngon hanma shighe ér una na ior ve na jighjigh ér vea er ishima i Aôndo kpa a wase ve sha ma kwagh je ga. Nahan kpa, Ifa vea nom na va kav er aluer Yehova kera lumun ve ga yô vea kpe yô. Ior mba ve dondo ikyav ve i bo la kpa, ica a gba ga tsô vea kav nahan.—Gen. 3:1-7, 17-19.

20, 21. (a) Kwasecôghol u ken Sarefati la yange er nyi, man kwagh la za a na kure nena? (b) Se dondo ikyav i kwasecôghol u ken Sarefati la nena, man gba u se er nahan sha ci u nyi?

20 Tôô mlu u vihin u Adam man Ifa kure ker la kar sha kwagh u Eliya man kwasecôghol u ken Sarefati, u se vande teren sha heen la. Kwase ne ongo mkaanem ma Eliya ma taver un ishima la yô, a za vande yôron iwer va nan profeti la, shin er lu a kwaghyan côhiin tseegh nahan kpaa. Yehova maa kure ityendezwa na i a er sha ikyev i Eliya la. Ijiir la kaa ér: “Un vea Eliya kua ya na, ve ya ayange kpishi. Ityegh ki mweegh bee ga, tumugh ku mkure kpaa yina ga, sha imo i TER, i A kaa Eliya la.”—1 Utor 17:15, 16.

21 Kwasecôghol u ken Sarefati la er kwagh u i lu ior kpuaa tseegh vea er ken tar u hegen ne yô. Yange suur sha Yehova tôô ave sha, nahan Yehova kpa va un ahenge ga. Kwagh ne kua akaa agen a i er ken Bibilo la tese er Yehova a kom u se suur sha a na yô. (Ôr Yosua 21:43-45; 23:14.) Akaa aa a er Mbashiada mba Yehova mba sha ayange a ase ne tese ér mayange Yehova una gbihi mba a lumun ve la shawon ga.—Ps. 34:6, 7, 17-19. *

22. Er nan ve i hingir torough torough u se ker ser Yehova a lumun se aa atimbir shio?

22 Iyange i ijirigh i Aôndo i i lu van sha “mba ve tem sha won cii” la i mgbôghom. (Luka 21:34, 35) Or a fatyô u waren i ga. Inyaregh shin mkpeyol môm kpa una lu a inja a zulum sha u se ungwan kwagh u orjir u i tsough un la una kaa a vese ne ga, ér: “Va nen, ne mba i saan ne iyol mba Terem, ya nen dyako u tartor u i ver sha ci wen.” (Mat. 25:34) Sha kpôô yô, ‘Yehova una ver orperapera doo doo; una lumun nan, nahan a lu nan er i kase nan sha akuvautya nahan.’ (Ps. 5:12, NW.) Nahan yô, doo u se ker ser Yehova a lumun se ga he?

[Ngeren u shin kpe]

^ Nenge Iyoukura i Aipor 1, 2005, peeji 13, ikyumhiange i sha 15 man Iyoukura [zwa Buter] i Agusutu 1, 1997, peeji 20-25.

U Umbur Kpa?

• Yehova kuma u se civir un a ishima yase cii sha ci u nyi?

• Ka nagh ku nyi Yehova a lumun nyiana?

• Kwagh u i kaa ér “sé gema ityumbujôôv yase sé na nagh sha mi, sha ityough ki anomabua” la inja na ér nyi, man gba u se na Yehova ityumbujôôv ne sha ci u nyi?

• Gba u se ker ser Aôndo a lumun se sha ci u nyi?

[Mbampin mba ngeren u henen]

[Foto u sha peeji 13]

Profeti u Aôndo yange kaa a kwasecôghol u lun ken ibanave kua ijen la ér a er nyi?

[Foto u sha peeji 15]

Ka se zua a nyi mtsera sha u nan Yehova nagh ku iwuese?

[Foto u sha peeji 17]

Msuur u ú lu suur sha Yehova sha mimi la una saa gbilin ga