Aver yem sha atineakaa

Aver yem sha mver u atineakaa

ITYOUGH PUE KAR IHIAR

Eren Kwagh sha Ishima i Aôndo

Eren Kwagh sha Ishima i Aôndo
  • Ú er nan ve ú lu ijende i Aôndo?

  • Imbwase i Satan la i bende a we nena?

  • Ka aeren a nyi a doo Yehova ishima ga?

  • Ú er kwagh sha ishima i Aôndo nena?

1, 2. Ka unô nahan Yehova yila ve ér ahuraior a na a sôngo sôngo?

KA UNÔ nahan ú kôr ijende a ve? Alaghga a hemba maan we iyol u yan ijende a or u mbamhen mba nanegh ve zough a mba ou, shi nan fe akaa a a gbe ú ishima shi aeren a nan kpaa a zough a a ou yô. Shi ú soo or u nan lu a inja i dedoo shi nan lu or u jighjigh, u nan eren erdoo kpaa yô.

2 Aôndo ngise tsua ior mbagenev ve lu ahuraior a na a sôngo sôngo. U tesen ikyav yô, Yehova kaa ér Aberaham ka huror na. (Yesaia 41:8; Yakobu 2:23) Aôndo shi kaa wener Davidi ka ‘or u sha ishima Na vough.’ Ityôkyaa yô, Davidi doo Yehova ishima. (Aerenakaa 13:22) Shi Yehova yange kaa wener profeti Daniel kpaa “doo” un ishima “kpishi.”—Daniel 9:23.

3. Er nan ve Yehova yange tsua ior mbagenev ve lu ahuraior a na?

3 Er nan ve Yehova tsua Aberaham man Davidi man Daniel ve lu ahuraior a na? Yehova kaa a Aberaham ér: “U we imo Yam iko.” (Genese 22:18) Yehova ngu a kporom ikyua a mba ve hidi a ayol a ve ijime ve ongo imo na yô. Á kaa a Mbaiserael ér: “Ver nen ato sha imo Yam, nahan Me hingir Aôndo wen, man shi ne kpaa né hingir ior Av.” (Yeremia 7:23) Aluer we kpaa ú ngu ungwan imo i Yehova yô, ú hingir huror na!

YEHOVA NE AZENDE A NA AGEE

4, 5. Yehova pasen agee a na hen mba ve civir un la nena?

4 Hen ase sha averen a or nana lu huror u Aôndo ve nana zua a mi la. Bibilo kaa ér Yehova wa iyol kegh a kegh “sha u Una pase agee Na hen mba asema a ve a lu jighelaa her a Na yô.” (2 Kroniku 16:9) Yehova una pase agee a na hen a we nena? Pasalmi 32:8 tese gbenda môm u una er kwagh ne yô. Ivur la kaa ér: “Me pase u, shi Me tese u gbenda u ú za kpaa; Me wase u henen; ishe Yam ia lu sha a we.”

5 Nenge mkaanem man ma tese ikyo i Yehova a we se la sha wono! Yehova una wa ú kwagh shi una wase ú u eren sha kwaghwan la. Aôndo soo ér una wase ú u wa ishima a atsan man ameen a ú tagher a mi la. (Pasalmi 55:22) Aluer ú ngu civir Yehova a ishima i môm yô, ú lu a vangertiôr er orpasalmi nahan. A kaa wener: “M ver TER sha ishigh yagh gbem; er A lum ken uwegh ku yanegh yô, me tenger ga.” (Pasalmi 16:8; 63:8) Yehova una wase ú u eren kwagh u a lu sha ishima na yô. Kpa er ú vande fan nahan, orgen ngu u a ker Aôndo ihyom, u una soo ér ú er kwagh u sha ishima i Aôndo ga yô.

IMBWASE I SATAN LA

6. Ka ahon a nyi Satan gba sha kwagh u uumacee?

6 I ôr kwagh u ahon a Satan Diabolo gba sha mtemtor u Aôndo la ken Ityough ki sha 11 ki takerada ne. Satan yange wa Aôndo kwagh iyol wener, Yehova soo mkpeyol u Adam man Ifa ga, á nyume ve ian i tsuan kwagh u ve nenge ér ka u dedoo man u bo la. Adam man Ifa gba ken kwaghbo cii ve ve hii u tseren tsombor ye. Er tsombor ve la hii u samber sha tar yô, Satan shi kaa wener uumace mba civir Aôndo ka gbilin ga. Á kaa wener. ‘Aôndo doo ior ishima ve ve civir un ga. Nam ian tsô me gema hanmaor nana de u civir Aôndo.’ Kwagh u Satan yange er a Yobu la tese ér ka kwagh u a soo ér una er a hanma or je la. Yobu lu nyi oro, man imbwase i Satan ne i wa un ker nena?

7, 8. (a) Kanyi yange i na ve Yobu lu inja kposo a ior mba sha ayange na laa? (b) Satan yange laha awashima u Yobu lu a mi u civir Aôndo la nena?

7 Shighe u Yobu lu uma la, anyom kar hegen kuma er 3,600 nahan. Yobu lu or u mimi, gadia Yehova ôr kwagh na ér: “Ma or kuma sha a na shin tar ga, ka or u mimi, u perapera, u cian Aôndo, palegh kwaghbo.” (Yobu 1:8) Yobu eren ishima i Aôndo.

8 Satan kaa wener Yobu gbe civir Aôndo tsô ga. Diabolo kaa a Yehova ér: “U wa un igyar, U kase un a ya na kua akaa a a lu a mi cii gaa? U ver tom u ave na dedoo, uzendenya nav kpaa seer kpishi shin tar. Kpa naregh ase uwegh Ough, bende akaa a a lu a mi la cii, tsô una venda U sha ishigh Yough je!”—Yobu 1:10, 11.

9. Yehova yange er nan sha imbwase i Satan kaa laa, man er nan ve er nahana?

9 Satan yange kaa wener, Yobu civir Aôndo sha ci u akaa a dedoo a á ne un la. Diabolo shi kaa wener, aluer i kar Yobu yô, una de u civir Aôndo. Yehova yange er nan sha imbwase i Satan nee? Er Satan kaa wener Yobu ngu civir Aôndo sha er una zua a mtsera yô, Yehova na un ian ér á kar Yobu. Ian i í na Satan la lu u fan aluer mimi je Aôndo doo Yobu ishima shin a doo un ishima ga kpaa.

I KAR YOBU

10. Ka atsan a nyi nahan yange tser Yobu, man á er nena?

10 Satan yange kar Yobu sha igbenda kposo kposo. Ikyaren i Yobu hii tagher a mi yô, í pande í ii un uzendenya, shi i wua mbatomov nav mbagenev kpaa. Kwagh ne na yô, Yobu gba ican. Kwagh ugen u shi er Yobu yô, uraahumbe wua un ônov pue. Akaakpilighyol a a er Yobu ne cii, á er “kwaghbo ga, a na Aôndo ibo er A er kwagh u kpeegh kpaa ga.”—Yobu 1:22.

11. (a) Kanyi kwagh igen Satan va a mi sha iyol i Yobu, man Yehova er nan sha kwagh nee? (b) Yobu er nan sha angev mbu nyoon mbu Satan ta un laa?

11 Satan de ga. Alaghga lu henen wener shin er Yobu wa ishima a akaa a á saa un ishe man ku u ônov nav kua mbatomov nav nahan kpa, aluer á gba angev yô una de u civir Aôndo. Yehova yange na Satan ian ta Yobu bouange u nyoon tsung. Kpa mayange je, Yobu de u nan Aôndo jighjigh ga. Yobu gema kaa wener: “Zan zan me kpe je kpaa, me gbihi mimi wam ga.”—Yobu 27:5.

Yobu zua a injar sha jighjigh na u nan la

12. Mtil u Yobu tile sha mimi la tese ér imbwase i Diabolo kaa la lu aie nena?

12 Yobu fa ér ka Satan a lu nan un ican ga. Er fa kwagh u ilyahan i Diabolo laha mtemtor u Yehova la vighe vighe ga yô, yange hen wener ka Aôndo jighilii je a lu nan un ican ye. (Yobu 6:4; 16:11-14) Er hen nahan kpa, tile sha mimi sha ishigh ki Yehova. Mtil u Yobu tile sha mimi la tese ér Satan er aie. Gadia kwagh u a wa Yobu iyol ér ngu civir Aôndo sha ci u akaa a dedoo a Aôndo a ne un la, lu mimi ga.

13. Mtil u Yobu tile sha mimi la gema va a nyi?

13 Mtil u Yobu tile sha mimi la yange na Yehova kaa Satan imo gbar gbar sha imbwase na i kôron iyol la. Yobu lu huror u Yehova u mimi, nahan Aôndo na un iveren sha jighjigh na u nan la.—Yobu 42:12-17.

GBENDA U KWAGH NE A BENDE A WE LA

14, 15. Se fatyô u kaan ser imbwase i Satan kaa Yobu la i kua uumace ker cii nena?

14 Ikyaa i Satan due a mi ér or môm nana fatyô u tilen sha mimi ga la saa sha Yobu tseegh ga. Í bende a we kpaa. Yehova kaa ken Anzaakaa 27:11 ér: “Wan wam, lu orfankwagh, na i saan mo iyol, sha er me gema me kaa imo a or u a laham yô.” I nger mkaanem man zum u Yobu kpe anyom kar uderi imôngo yô. Sha shighe la je kpa Satan lu lahan Aôndo kua mbacivir Un her tsô. Nahan zum u se er kwagh sha ishima i Yehova yô, ka se na un ityôkyaa jighilii i una kaa Satan imo sha imbwase na i aiegh la yô. Shi ka se na i saan Aôndo iyol kpaa. U nenge nan sha kwagh ne? A lu kwagh u dedoo u nan Aôndo ityôkyaa i una na Diabolo ikyar sha mbaaie nav, aluer gba u ú gema uma wou je kpaa ga he?

15 Kwagh ugen yô, Satan kaa wener: ‘Hanma kwagh u or nan lu a mi cii, nana na sha ci u uma u nan.’ (Yobu 2:4) Kwagh u Satan kaa ér “or” la tese wang ér ka Yobu tseegh lu ôron ga, kpa ka uumace cii. Kwagh ne ka kwagh u hange hange u i gbe u se fa yô. Ka we jighilii Satan a kaa ér we ú fatyô u tilen sha mimi hen Aôndo ga ye. Diabolo soo wener shighe u kwagh a tsule ú yô, u hemba Aôndo ato shi u de u eren kwagh u perapera. Satan ngu a er kwagh ne nena?

16. (a) Ka igbenda i nyi Satan a lu kôron ave sha mi sha u una yange ior ve de u civir Aôndo? (b) Satan una fatyô u meen we sha igbenda ne nena?

16 Se vande timen sha igbenda wue wue i Satan a lu yaren tom a mi u yangen ior u civir Aôndo ken Ityough ki sha 10 ki takerada ne. Shi te num sha ior er ‘begha u tan kume, keren or u una ya nahan.’ (1 Peteru 5:8) Ú nenge num tan u Satan ne zum u azende a ou man mba hen tsombor wou shin mbagenev ve mough ahendan a we ér ú de u henen Bibilo shi ú de u eren sha kwagh u ú lu henen la yô. * (Yohane 15:19, 20) Heela tseegh ga, Satan “ka a gema iyol na er ka ortyom u iwanger nahan.” (2 Mbakorinte 11:14) Diabolo una fatyô u kôron ave sha igbenda i ken myer sha u nzughul a we shi meen we ér ú de u civir Aôndo. Shi una na iyol ia kpe ú ker, alaghga una na ú hen wer ú kuma u kuran atindi a Aôndo ga. (Anzaakaa 24:10) Satan una taan num sha ior er “begha u tan kume nahan,” shin una geman “iyol na er ka ortyom u iwanger nahan” kpa, kwagh gema sha imbwase na la ga. Á kaa wener: Aluer ú ya ican yô, ú de u civir Aôndo. Nahan ú tese wer Satan er aie, shi ú fatyô u tilen sha mimi hen Aôndo er Yobu nahan nena?

KURAN ATINDI A YEHOVA

17. Ka ityôkyaa i vesen i nyi i ne ve i gbe u se kuran atindi a Yehova?

17 Ú fatyô u nan ikyar sha imbwase i Satan la sha u eren kwagh u sha ishima i Aôndo. Ú er kwagh ne nena? Bibilo kaa ér: “TER Aôndo A̱ doo u ishima a ishima you cii man a uma wou cii man a agee ou cii.” (Duteronomi 6:5) Aluer Aôndo za hemen u doon we ishima yô, a sar ú u eren ishima na. Apostoli Paulu nger wener: “Ka dooshima u Aôndo ne, ka u se̱ kuran atindi a Na.” Aluer Yehova doo ú ishima a ishima you cii yô, “atindi a Na” aa “yuhwa” ú ga.—1 Yohane 5:3.

18, 19. (a) Atindi a Yehova agen ka nyi man nyi? (Nenge akwati u a lu sha peeji 122 la.) (b) Er nan ve se fe ser Aôndo kighir se ér se er kwagh u a hembe se agee ga?

18 Kanyi i lu atindi a Yehova? Atindi ne agen kua aeren a i gbe u se nyagh yô. U tesen ikyav yô, nenge akwati u a kaa ér “Palegh Kwagh u Yehova Á Ker Un Ihyom Cii,” u a lu sha peeji 122 la. Í nger aeren a Bibilo i soo ér se palegh la ken akwati ne kpeher kpeher. Aluer ú ôr aeren ne, ú gbidye kwar sha mi ga yô, alaghga ú hen wer ka a bo ga. Kpa aluer ú ôr avur a Bibilo a í tese ér i̱ ôr a la shi ú gbidye kwar sha a yô, ú nenge er atindi a Yehova a lu a inja yô. Alaghga a taver we kpishi u den aeren a ú eren la. Nahan kpa, aluer ú de á ú gema eren ishima i Aôndo yô, ú zua a mkom u vesen man msaanyol u hemban cii. (Yesaia 48:17, 18) Man ka kwagh u ú fatyô u eren yô. Er nan ve se fe ser ú fatyô?

19 Mayange je, Yehova kighir se ér se er kwagh u a gande se agee ga. (Duteronomi 30:11-14) Á fa tahav asev man mbamyen asev hemba se iyol yase. (Pasalmi 103:14) Heela tseegh ga, Yehova shi una fatyô u taver se ishima sha er se fatyô u ungwan imo na yô. Apostoli Paulu nger wener: “Aôndo yô, ka u jighjigh, Una rumun er i̱ va mee ne i̱ hemba agee a en ga, kpa ken imeen la Una bugh ne gbenda u waren sha er ne̱ tile dông yô.” (1 Mbakorinte 10:13) Paulu yange wa ishima a atsan kpishi nahan á kaa wener: “M ngu a agee a eren akaa cii je ken Un u A taver mo ne.”—Mbafilipi 4:13.

LU A AEREN A SHA ISHIMA I AÔNDO

20. Ka aeren a Aôndo a nyi i gbe u ú lu a mini, man er nan ve i gbe hange hange u ú lu a aeren nee?

20 Nahan kpa kwagh ngu hemba di u eren kwagh u a lu sha ishima i Aôndo shi kôron akaa a á ker a ihyom la. Gba u hanma kwagh u a doo Aôndo ishima cii yô, se kpa a doo se ishima. (Mbaromanu 12:9) Ka i hemba maan we iyol u kôron ijende a ior mba mbamhen vev ve zough a mba ou, shi ve fe akaa a a gbe ú ishima shi aeren a ve kpaa a zough a a ou la ga he? Yehova kpa, ka hembe maan un iyol a amba a ior la. Nahan nôngo hen akaa a a doo Yehova ishima tsung la. Pasalmi 15:1-5 pase ambaaior a Aôndo a soo yô. Mba ve lu ahuraior a Yehova yô, mba a ieren i Bibilo i yer ér “ityamegh ki Jijingi” la. Aeren a ityamegh kin yô, ka “dooshima man msaanyol man bem man ishima i wan man sar sar man mlu u dedoo man jighjigh man ishima i legh legh man u kôron iyol tsaha.”—Mbagalatia 5:22, 23.

21. Kanyi ia wase ú u lun a aeren a Aôndo a soo laa?

21 Aluer ú ngu ôron Bibilo shi henen i̱ nduuruu yô, ia wase ú u lun a aeren a Aôndo a soo la. Shi u henen akaa a Aôndo a soo ér u eren la kpaa una wase ú sha er mbamhen ou vea zua a mbamhen mba Aôndo yô. (Yesaia 30:20, 21) Aluer m doo u Yehova a doo ú ishima la seer taver a taver yô, a lu hemban saren we u eren akaa sha ishima i Aôndo kpaa.

22. Aluer ú ngu eren kwagh u Aôndo a soo yô, kwagh la una wase ú nena?

22 Aluer or soo u eren kwagh u doon Yehova ishima yô, gba u nana tema a tema ga. Bibilo tôô mgem u geman uma wou la kar sha m-er u eren aeren a ou a tse la haan kera geman huan aeren a he iyol. (Mbakolose 3:9, 10) Orpasalmi ôr kwagh u atindi a Yehova wener: “U wan a iko yô, ka zegeinjar.” (Pasalmi 19:11) Aluer we kpaa ú er kwagh u Aôndo á soo yô, ú zua a injar i vesen. Kwagh ne una wase ú u nan Yehova ityôkyaa i una kaa Satan imo sha imbwase na la, nahan a saan un iyol!

^ par. 16 Ngun ka u kaan ér ior mba ve lu tôvon we a ican la, ka Satan je a lu tuur ve ken ijime ga. Kpa Satan ngu tor u tar ne, man tar cii ngu sha ikyev na. (2 Mbakorinte 4:4; 1 Yohane 5:19) Nahan gba u se fa ser aluer se soo u eren kwagh sha inja i or u civir Aôndo yô, a doo ior a vese ga, nahan mbagenev vea hendan avese.