Aver yem sha atineakaa

Aver yem sha mver u atineakaa

NGEREN U TIMEN SHA MI 30

Kwaghôron u Profeti u Hiihii ken Bibilo la Una Wase U Nena?

Kwaghôron u Profeti u Hiihii ken Bibilo la Una Wase U Nena?

“Me ver ihyom hen atô wou vea kwase.”—GEN. 3:15.

ICAM 15 Sugh Nen Waniunda u Yehova!

KWAGH U I TIM SHA MI KEN NGEREN NE YÔ *

1. Adam vea Ifa yange mba gbe ken isholibo yô, fese je Yehova er nyi? (Genese 3:15)

 YANGE Adam vea Ifa mba gbe ken isholibo yô, fese je maa Yehova ôr kwaghôron u profeti u injaa kpishi, u nan ônov mba vea mar la ishimaverenkeghen. I nger kwagh u yange ôr la ken Genese 3:15.—Ôr.

2. Kwaghôron u profeti u ken Genese 3:15 la ngu a inja kpishi sha ci u nyi?

2 I ôr kwaghôron u profeti la ken takeda u Bibilo u hiihii la je. Kpa ityakeda i Bibilo igen la cii ôr akaa a zuan sha kwaghôron u profeti shon. Er ikyatakeda ka i zua sha kurugh ku igbende i hingir takeda môm nahan, kape akaa a i nger ken hanma takeda u Bibilo la a zua sha mkaanem ma i nger ken Genese 3:15 la, i kohol cii i hingir loho môm je la. Man loho shon yô ér, Aôndo una tindi Oryiman nana va tim Satan kua mbaaferev nav mba ve dondon un la cii a na imôngo. * Kwagh ne una er yô, mba Yehova a doo ve ishima la vea ember kpishi!

3. Ka nyi se lu timen sha mi ken ngeren nee?

3 Ken ngeren ne, se lu nan mlumun sha mbampin mba ve dondo ne sha kwagh u kwaghôron u profeti u ken Genese 3:15 la: Mba i ter ve kwaghôron u profeti shon la ka unô? Ka nyi Yehova a er u kuren kwaghôron u profeti la? Man kwaghôron u profeti shon ngu wasen se hegen nena?

MBA I TER VE KEN KWAGHÔRON U PROFETI SHON LA KA UNÔ?

4. Ka an nan lu “iyô,” man er nan se fe?

4 Kwagh u i nger ken Genese 3:14, 15 la ôr kwagh u “iyô,” man “vor” u iyô la, kua “kwase,” man “vor” u kwase la. Bibilo wase se u fan kwagh u hanma ve nan lu yô. * De se hii sha “iyô.” Iyô kpôô kpôô yô, yange ma i ungwa kwagh u Yehova ôr ken Sule u Eden la ga. Nahan lu or u henen kwagh je Yehova lu wan nan ifyan ye. Lu an jighilii Yehova lu lamen a nana? Mpase 12:9 pase or u nan lu iyô la wang. I kaa hen ijiir la wang ér “tse-iyô” la ka Satan Diabolo. Kpa ka unô ve lu vor u iyô laa?

IYÔ

Satan Diabolo, u i yila un ken Mpase 12:9 ér “tse-iyô” la (Nenge ikyumhiange i sha 4)

5. Ka unô ve lu vor u iyô laa?

5 Ashighe agen Bibilo ka ia ter ishember i “vor” la yô, i ôron i lu kwagh u ior mba ve eren kwagh er ma orgen nahan gedee, je yô i bee er a yila ve ér ônov mba or shon nahan yô. Nahan vor u iyô la ka mbatyomov mba hemban ato, kua uumace mba ve venda Yehova shi ve lu hendan a nongoior na yô. Ka mbatyomov mba yange ve undu ityom ve sha, sha ayange a Noa la, kua uumace mba wan afer mba ve eren kwagh er ka ter ve Diabolo la.—Gen. 6:1, 2; Yoh. 8:44; 1 Yoh. 5:19; Yuda 6.

VOR U IYÔ LA

Azôv man uumace mba wan afer mba ve lu hendan a Yehova kua nongoior Na la (Nenge ikyumhiange i sha 5)

6. “Kwase” la lu Ifa ga sha ci u nyi?

6 Hegen se fa ase nen “kwase” la. Kwase la lu Ifa ga. Sha ci u nyi? Ityôkyaa i môm yô, kwaghôron u profeti la kaa ér vor u kwase la ua “cagh” iyô ityough. Er se vande ôron nahan, iyô la lu ortyom u ifer, Satan. Man orumace u yinan u nan lu vor u Ifa ne môm kpa ngu a tahav mbu wuan Satan ga. Nahan a cagh iyô ityough, shin a wua Satan nena?

7. Mpase 12:1, 2, 5, 10 tese ér kwase u i ôr kwagh na ken Genese 3:15 la ka ana?

7 Takeda u Bibilo u masetyô pase se kwase u i ôr kwagh na ken Genese 3:15 la. (Ôr Mpase 12:1, 2, 5, 10.) Kwase ne ka kwase u shin tar ga! Sha ci u i kaa ér uwer lu un shin angahar, gema cir idyer i tor sha ityou, i i er sha asan 12 yô. Kwase ne mar wan u hemban cii. Wan na shon yô, ka Tartor u Aôndo. Tartor ne ngu sha, nahan kwase la kpa ka keng una lu sha. Kwase ne ka un a lu vegher u sha u nongo u Yehova ye, ka mbatyomov mba Aôndo mba jighjigh mbara je la.—Gal. 4:26.

KWASE

Vegher u sha, u nongo u Yehova, ka mbatyomov Nav mba jighjigh je la (Nenge ikyumhiange i sha 7)

8. Ka an nan lu or u hiihii ken vor u kwase laa, man lu hanma shighe hingir or u hiihii ken vor shono? (Genese 22:15-18)

8 Mkaanem ma Aôndo shi wase se u fan or u hiihii ken vor u kwase la. Yange gba u vor la a lu or u ken tsombor u Aberaham. (Ôr Genese 22:15-18.) Yesu yange due ken tsombor u orjighjigh la vough er kwaghôron u profeti la tsenga ôron nahan. (Luka 3:23, 34) Kpa lu u vor la a lu or u shin tar ga, sha ci u lu u nana cagh Satan Diabolo njighe njighe, una kera lu sha won mayange ga. Nahan shighe u Yesu va kuma er anyom 30 nahan la, i tsegha un sha icighan jijingi, hingir Wan u Aôndo u ken jijingi. Nahan mba tseghan Yesu yô, maa hingir or u hiihii ken vor la. (Gal. 3:16) Yesu va kpen shi mba nderen un shin ku kera yô, Aôndo “na un injar i iengem man icivir,” shi na un “tahav sha akaa a sha man a shin tar cii,” kua tahav mbu “[vihin] ityom i Diabolo kera.”—Heb. 2:7; Mat. 28:18; 1 Yoh. 3:8.

VOR U KWASE LA

Yesu Kristu kua mba 144,000 mba i tsegha ve sha icighan jijingi ér ve za tema tor a na imôngo la (Nenge ikyumhiange i sha 8-9)

9-10. (a) Ka unô kpa ve lu ken vor u kwase laa, man ka hanma shighe ka ve hingir u lun ken vor shono? (b) Ka nyi se lu timen sha mi hegene?

9 Vor la ka Yesu tseegh ga, gba u mbagenev kpa vea lu ken vor shon. Apostoli Paulu yange ôr kwagh pase mbagenev mba ve lu ken vor shon la, ken kwaghôron na a Mbakristu mba i shighe ve mkurem, shin i tsegha ve sha icighan jijingi yô. Mbakristu mbara lu Mbayuda kua Atôatyev. A akaa a ve ér: “Aluer ne mba kwagh u Kristu yô, ne mba ônov mba Aberaham jim jim, ne mba mbayandyako er i tende zwa nahan.” (Gal. 3:28, 29) Yehova ka una tseghan Orkristu sha icighan jijingi yô, maa nan hingir or u ken vor u kwase la. Nahan vor la ka Yesu Kristu vea iorov mba 144,000, mba vea za tema tor a Kristu imôngo la. (Mpa. 14:1) Ve cii mba henen kwagh shi mba eren kwagh er Ter ve Yehova Aôndo nahan.

10 Er hegen se fe mba i ôr kwagh ve ken Genese 3:15 mbara cii yô, de se time se fa kwagh u Yehova a er u kuren kwaghôron u profeti ne yô, man er kwaghôron u profeti shon a lu wasen se nyian la.

KA NYI YEHOVA A ER U KUREN KWAGHÔRON U PROFETI LA?

11. Yange i cagh vor u kwase la ikishinguhar nena?

11 Kwaghôron u profeti u ken Genese 3:15 la kaa ér iyô ia cagh vor u kwase la “ikishinguhar.” Kwagh ne yange kure sha mi shighe u Satan tuur Mbayuda vea Mbaroma ve wua Wan u Aôndo la. (Luka 23:13, 20-24) Er or ka nana vihi iyol shin ikishinguhar ve nan kera fatyô u eren kwagh ga shighe a wa karen nahan, shighe u kpe Yesu kpe la, kera lu a tahav mbu eren kwagh môm ga. Yange i ii un ken bar, yav shin ku shighe wa karen, kuma ayange atar.—Mat. 16:21.

12. A cagh iyô ityough nena, man kwagh ne una er hanma shighe?

12 Kwaghôron u profeti u ken Genese 3:15 la tese ér, lu u Yesu una yav shin ku gbem ga. Sha ci u nyi? Sha ci u, kwaghôron u profeti la kaa ér vor u kwase la ua cagh iyô ityough. Kwagh ne tese ér a gba u iyolvihin i Yesu la ia bee, shin a nder un shin ku. Shi Yesu nder shin ku kpaa! Yesu yange kpe ayange nga karen atar yô, i nder un shin ku, kôndo yem sha, i za na un uma u kera kpen mayange ga. Nahan shighe u Aôndo a ver la una kuman vough yô, Yesu una cagh Satan njighe njighe, una kera lu sha won mayange ga. (Heb. 2:14) Kristu kua mba vea tema tor a na imôngo la vea tim mbaihyomov mba Aôndo sha tar cii, ka vor u iyô je la.—Mpa. 17:14; 20:4, 10. *

KWAGHÔRON U PROFETI NE NGU WASEN SE HEGEN NENA?

13. Kwaghôron u profeti ne kure sha mi nahan, kwagh la ngu wasen se nena?

13 Aluer u ngu or u civir Yehova Aôndo yô, kwaghôron u profeti ne ngu wasen we, er a kure sha mi yô. Shighe u Yesu lu shin tar la, lu orumace kpôô kpôô. Kpa gema lu a aeren a Ter na u sha la gedee. (Yoh. 14:9) Nahan se mba tim sha kwagh na yô, se hingir u fan Yehova Aôndo, shi Yehova doo se ishima. Shi er Yesu a lu hemen tiônnongo u Kristu nyian ne, ityesen na ngi wasen se, kua kwaghwan na kpaa. A tese se er se eren kwagh ken uma wase ve Yehova una lumun se yô. Shi er yange i cagh Yesu ikishinguhar shin i wua un yô, se cii ku na la ngu wasen se. Sha nyi gbenda? Yange mba nderen Yesu shin ku kera yô, Yehova lumun nagh ku Wan na ku ku “kire isholibo yase kera cica cii” la.—1 Yoh. 1:7.

14. Er nan ve se fe ser kwaghôron u profeti u Yehova ôr ken Eden la yange kure sha mi ave ave ga? Ta iwanger.

14 Mkaanem ma Yehova ma ken kwaghôron u profeti u ôr ken sule u Eden la tese ér, lu u kwagh shon una er sha shighe la ave ave ga. Lu u shighe a kar cii ve kwase la una mar vor u i tôndo zwa la ye. Shi lu u shighe a kar cii ve Diabolo una lu a nongo u mbadondon un, shi ihyom kpa ia due hen atô u nongo na shon a vor u kwase la ye. Aluer se kav kwaghôron u profeti ne yô, kwagh la una wase se, sha ci u kwaghôron u profeti ne ngu tan se icin ér se fa, tar u u lu sha ikyev i Satan ne ua kôr mbacivir Yehova ihyom. Ken masejime yô, Yesu kpa va ôr mbahenen nav imba kwagh la sha u tan ve icin. (Mar. 13:13; Yoh. 17:14) Se nenge kwaghôron u profeti la kure sha mi sha gbaa ne kpaa, hemban cii je yô ken anyom 100 a a sember karen ne. A kure sha mi nena?

15. Er nan ve tar u hembe kôron vor u kwase ihyom nyian ciili, kpa gba u se cia Satan ga sha ci u nyi?

15 Yange mba veren Yesu hingir Tor Mesiya yô, fese je maa i zenda Satan, kera lu sha ga. Hegen ngu shin tar, kera ze sha ga. Ngu keghen shighe u a va kar a na sha won kera la. (Mpa. 12:9, 12) Kpa hii shighe u i zenda un sen va gba shin ta la je, a tema a tema ga. Satan ngu nôngon kwagh sha afatyô na cii, shi ishima vihi un kpishi, nahan ngu tan num sha nongoior u Aôndo kpoghuloo. (Mpa. 12:13, 17) Kwagh ne na yô, tar hemba kôron nongoior u Aôndo ihyom hegen cii. Nahan kpa, gba u se cia Satan vea mbadondon un ga. Kpa se fatyô u lun a jighjigh u nan er apostoli Paulu nahan, a nger ér: “Aluer Aôndo ta ikyaa a vese yô, ka an nana hendan a vese?” (Rom. 8:31) Se fatyô u nan Yehova jighjigh a akperan a tan shio sha ci u, er se nenge nahan, akaa kpishi a i ôr ken kwaghôron u profeti u ken Genese 3:15 la kure sha mi.

16-18. Curtis man Ursula kua Jessica ve kav inja i kwaghôron u profeti u ken Genese 3:15 la nahan, wase ve nena?

16 Shighe u se tagher a ican yô, a lu nyityô ican kpa, ityendezwa i Yehova i ken Genese 3:15 la ia wase se u taver ishima. Anmgbian ugen ngu eren tom u mishen hen haregh u Guam, ken Amerika, iti na ér Curtis, a kaa ér: “Akaa erem ken uma wam, a yange na taver mo u civir Yehova sha mimi yô. Kpa yange m va henen sha kwaghôron u profeti u ken Genese 3:15 la yô, kwagh la wasem u suur sha Terem u sha la her.” Curtis ngu veren ashe a iyange i Yehova una kar a atsan a ase cii kera la.

17 Anmgbian u kwase ugen iti na ér Ursula, un ngu hen haregh u Bavaria ken tar u Germany, a kaa ér yange un kaven inja i kwagh u i ôr ken Genese 3:15 la yô, kwagh la wase un kpishi, un na jighjigh ér mimi je Bibilo ka Mkaanem ma Aôndo. Yange nenge er akaaôron a profeti agen cii a zua sha kwaghôron u profeti ne yô, nahan kwagh la doo un kpishi. Shi a kaa ér: “Er m fa mer Yehova yange er kwagh sha ikyaa shon fese u nan se ishimaverenkeghen yô, kwagh na Yehova doom ishima kpishi.”

18 Anmgbian u kwase ugen iti na ér Jessica, ngu hen haregh u Micronesia, ken tar u Oceania, a kaa ér: “Ka m umbur er yange m zua a mfe u mimi ve lum ken ishima la! Kwaghôron u profeti u i nger ken Genese 3:15 la lu kuren sha mi. Nahan kwagh ne wasem u umbur mer mbamzeyol mba se lu tagher a mi nyian ne cii, Yehova yange wa ishima ér kwagh a lu nahan ga. Kwaghôron u profeti shon shi na yô, m seer nan jighjigh mer, aluer m ngu civir Yehova yô, a hemba saan mo iyol ken uma wam hegen, kua ken hemen je kpaa.”

19. Se fatyô u nan jighjigh ser vegher u masetyô u kwaghôron u profeti la kpa una va kure sha mi keng sha ci u nyi?

19 Er se tim ken ngeren ne se nenge nahan, kwagh u i nger ken Genese 3:15 la ngu kuren sha mi hegen. I pase se mba ve lu vor u kwase la kua mba ve lu vor u iyô la wang se fa. Yesu, u a lu or u hiihii ken vor u kwase la, i sôr ikishinguhar na i yange i cagh la bee, hegen ngu Tor u ageegh u kpen mayange ga. Shi hegen ne, shi cuku tsô Yehova una tsua mbagenev mba vea lu ken vor u kwase shon a Yesu imôngo la una bee. Er vegher u hiihii u kwaghôron u profeti ne a kure sha mi yô, se fatyô u nan jighjigh ser, vegher u masetyô, u a cagh Satan ityough la kpa una va kure sha mi keng a bunde ga. A karen a Satan sha won kera yô, a saan mbacivir Aôndo iyol kpen kpen! Yô, de gber uwer ga zan zan shighe la. Aôndo wase kuma u se na un jighjigh. Una er “akuraior a sha tar cii” akaa a doon kpishi, sha ikyev i vor u kwase la.—Gen. 22:18.

ICAM 23 Yehova Hii Hemen Na

^ Saa se kav kwaghôron u profeti u i nger ken Genese 3:15 la ve, se fatyô u kaven loho u Bibilo tsembelee ye. Aluer se time sha kwaghôron u profeti ne yô, se seer nan Yehova jighjigh, shi se seer lun a jighjigh u nan ser una kure uityendezwa nav cii.

^ Nenge itinekwagh i i kaa ér “Loho u Bibilo” la, ken Takerada u Wasen We u Henen Mkaanem ma Aôndo.

^ Nenge ngeren u kiriki u a lu a itinekwagh ér, “Mba I Ôr Kwagh Ve ken Genese 3:14, 15 La.”

^ Nenge ngeren u kiriki u a lu a itinekwagh ér “ Akaa a Vesen Agen A A Er u Kuren Kwaghôron u Profeti u ken Genese 3:15 La.”