U Fa Kpa?

Er nan ve Yesu bugh orapirashe ugen ashe kure kure?

I ôr kwagh u orapirashe ugen u ken gar u Betesaida u Yesu bugh un ashe yô ken Marku 8:22-26. Ijiir ne kaa ér Yesu hii haan or la ijer sha ashe maa a pine un kwagh u a lu nengen a mi yô. Mlumun u or ne na Yesu la tese ér wanger un tsembelee ga; a kaa ér: “M ngu nengen a ior, gadia m ngu nengen a ve er ka ikyon nahan, mba zenden.” Tsô Yesu shi penda un ave sha ashe, nahan or ne “gba nengen dedoo, maa i bee un; tsô a nenge akaa cii wanger wanger.” Kwagh ne tese wang ér Yesu bugh or ne ashe kure kure. Yange er nahan sha ci u nyi?

Bibilo na mlumun sha mpin ne jighilii ga, kpa de se time sha ityôkyaa i alaghga Yesu er kwagh nahan yô. Aluer or pir ashe anyom imôngo shin i mar nan a ashe a pirin man nan va hii u nengen nahan, a lu mgem u vesen kpen kpen. U tesen ikyav yô: Yange i ver anyinya agen shin ihyungwa i dughun awen a injaa ér a eren tom shi mi. Nahan ime i shin ihyungwa la hoghol a je yô aa due sha won yô, iwanger i wa a ilyanegh sha ishi nahan i gba u aa lu ken iwanger iyange jimin cii ve a mase wanger a sha ishi ye. Nahan orapirashe je yô, a hemba tôôn nan shighe gôgônan cii. Mbatwerev mba sha ayange ase ne kôr cio u mbaapirashe kpuaa ashe ve a pirin la. Nahan kpa, ashighe kpishi or u i bugh nan ashe la ka nan nenge a akaa kpishi je i gande mhirinim ma nan u pasen akaa a nan nenge a mi la. Ka nan nenge a ukala kposo kposo man akaa agen kpishi nahan nan hingir humee, je yô akaa a nan vande fan kpa i taver nan u kaven á. Kpa shighe a karen yô, mhirinim ma nan ma hen u pasen akaa a ashe a nan a lu nengen a mi la.

Alaghga lu dooshima u Yesu lu a mi sha or u pirinashe la yange na ve bugh un ashe kure kure ye. Ken masejime yô, or ne gba ‘nengen akaa cii wanger wanger,’ shi fa hanma kwagh u lu nengen a mi kpaa.

Er nan ve lu kwagh u taver kpishi u ôron ihyulenruamabera sha ayange a Yesu laa?

Uruamabera mba yange i eren ihyulenruamabera a mi la yange ve lihe i kuma er aseva 9 zan zan 11 nahan, ve gema di ve gbanger i kuma er aseva 6 zan zan 9 nahan. Yange i kohol uruamabera imôngo i var gayô i kor sha mou i hingir ihyulenruamabera môm. Ashighe agen je yô yange i lu uruamabera mba lihen kpishi i kohol i var shin i kor imôngo ye. Zege Ihyulenruamabera u Yesaia u i yer ér Dead Sea Scroll la yange lu a uruamabera 17, man vegher u ihyulenruamabera shon u i koso zan zan hegen ne lihe kuma er angahar 24 nahan. Ruamabera u Yesaia u Yesu yange ôr ken shinagoge ken Nasareti la kpa alaghga yange lihe kuma nahan.—Luka 4:16, 17.

Orgen mba yer un ér Alan Millard, a ôr kwagh u ihyulenruamabera ne ken takerada na u i yer ér Discoveries From the Time of Jesus la ér: “Or yange nana ôron ruamabera ne yô, nan kôr ken uwegh ku imese nan samber, shi nan kôr kurugh ku ruamabera shon ken uwegh ku iyan nan huren er nan lu ôron yemen la. Nahan adooga Yesu yange samber ruamabera u Yesaia la kpishi shi hide hure cii ve mase aren hen ityough 61 ki ôr ken shinagoge la ye.”

Sha shighe la i lu a pav takerada u Yesaia ker ken ityouv man avur er se lu a mi nyian nahan ga. Yange mba ne Yesu ruamabera u Yesaia ken shinagoge yô, gba u una ker vegher u a er kwagh u a lu ken Yesaia 61:1, 2 ken Ubibilo asev nyian ne. Er “zua a ijiir” la fele yô, kwagh ne tese ér yange fa Mkaanem ma Aôndo kuma un.