Skip to content

FAKAMATALAʻI ʻO E NGAAHI KONGA TOHI TAPÚ

Sione 14:6—“Ko Au Pe ko e Hala, pea mo e Moʻoni mo e Moʻui”

Sione 14:6—“Ko Au Pe ko e Hala, pea mo e Moʻoni mo e Moʻui”

 “Naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia: ‘Ko au ʻa e halá pea mo e moʻoní pea mo e moʻuí. ʻOku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamaí ka ʻi heʻene fou pē ʻiate au.’”—Sione 14:6, Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻou.

 “Pea folofola ʻa Sīsū ki ai, Ko au pe ko e Hala, pea mo e Moʻoni mo e Moʻui: ʻoku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamai ka ʻi heʻene fou ʻiate au.’”—Sione 14:6, Paaki Foʻou.

ʻUhinga ʻo e Sione 14:6

 Kuo pau ki ha tokotaha ʻokú ne loto ke lotu ki he Tamaí, ʻa Sihova a ko e ʻOtuá, kuo pau ke ne ʻiloʻi ʻa e ngafa mahuʻinga ʻo Sīsuú.

 “Ko au ʻa e halá.” ʻOku tokonaki ʻe Sīsū “ʻa e halá” ke tau fakaofiofi ai ki he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ko e faʻahinga ʻoku nau lotu ki he ʻOtuá kuo pau ke nau fakafou ia ʻi he hingoa ʻo Sīsuú. (Sione 16:23, 24) Ko e pekia ʻa Sīsuú ʻoku malava ai ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau fakalelei mo e ʻOtuá pea toe maʻu ʻene hōifuá. (Loma 5:8-11) Naʻe toe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e sīpinga fakaeʻulungaanga kuo pau ke muimui ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá.—Sione 13:15.

 “Ko au . . . ʻa e moʻoní.” Naʻe lea mo moʻuiʻaki maʻu pē ʻe Sīsū ʻa e moʻoni mei he ʻOtuá. (1 Pita 2:22) ʻI he fanongo kiate iá, ʻe lava ke ako ai ha taha ki he moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá. (Sione 8:31, 32) ʻOku toe hoko ʻa Sīsū “ko e moʻoní” he naʻá ne fakahoko ʻa e kikite Fakatohitapú. Naʻá ne ʻai ke hoko ʻo moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá.—Sione 1:17; 2 Kolinitō 1:19, 20; Kolose 2:16, 17.

 “Ko au . . . ʻa e moʻuí.” Naʻe foaki ʻe Sīsū ʻene moʻuí koeʻuhi ko e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui kiate iá ʻe malava ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. (Sione 3:16, 36) Ko ia foki “ʻa e moʻuí,” koeʻuhi te ne fokotuʻu hake ʻa e faʻahinga kuo nau maté ki he moʻuí.—Sione 5:28, 29; 11:25.

 “ʻOku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamaí ka ʻi heʻene fou pē ʻiate au.” Ko e faʻahinga ʻoku nau fiemaʻu ha vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá kuo pau ke nau tali ʻa e ngafa makehe ʻo Sīsuú. ʻOku nau fai eni ʻaki ʻenau lotu ki he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he hingoa ʻo Sīsuú, ʻoku nau fakahaaʻi ai ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e mafai ʻo Sīsū Kalaisí. (Sione 15:16) ʻOku nau lāuʻilo foki ko e fakamoʻuí ʻoku malavá pē koeʻuhi ko Sīsū.—Ngāue 4:12; Filipai 2:8-11.

Puipuituʻa ʻo e Sione 14:6

 ʻI he Sione vahe 13 ki he 17 naʻe ʻoange ai ʻe Sīsū ha akonaki ki heʻene kau ʻapositolo faitōnunga ʻe toko 11 ʻi he pō ki muʻa peá ne pekiá. ʻI he vahe 14, naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke fakahāhā ʻa e tui kiate ia mo ʻene Tamaí pea ʻofa mo talangofua kiate kinaua. (Sione 14:1, 12, 15-17, 21, 23, 24) Naʻá ne fakahaaʻi ʻa e vahaʻangatae fekoekoeʻi naʻá ne maʻu mo ʻene Tamaí pea ʻokú ne kei fai pehē ai pē. (Sione 14:10, 20, 28, 31) Taimi nounou peá ne foki ki hēvaní, naʻe fakapapauʻi ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻe ʻikai te ne liʻaki kinautolu. (Sione 14:18) Naʻá ne toe talaʻofa ange kiate kinautolu “ko e tokoní” ko e “laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe fekau mai ʻe he Tamaí ʻi [hono] hingoá.” (Sione 14:25-27) ʻI he meʻá ni mo e ngaahi founga kehe, naʻe teuʻi ai ʻe Sīsū hono kau muimuí ki he ngaahi pole ʻoku hanga mai mei muʻá.