Skip to content

Kau Fefine ʻi he Tohi Tapú​​—Ko e Hā ʻe Lava Ke Tau Ako Meiate Kinautolú?

Kau Fefine ʻi he Tohi Tapú​​—Ko e Hā ʻe Lava Ke Tau Ako Meiate Kinautolú?

Ko e tali ʻa e Tohi Tapú

 ʻOku fakafeʻiloaki mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu ʻa e kau fefine tokolahi ʻa ia ʻoku lava ke akoʻi mai ʻe heʻenau moʻuí kiate kitautolu ha ngaahi lēsoni mahuʻinga. (Loma 15:4; 2 Tīmote 3:16, 17) Ko e kupu ko ení ʻoku fakamatalaʻi nounou ai ha niʻihi pē ʻo e kau fefine ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú. Ko e tokolahi ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ke faʻifaʻitaki ki ai. Ko e niʻihi ʻoku nau tokonaki mai ha faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga.​—1 Kolinitō 10:11; Hepelū 6:12.

  Lēhapi

 Ko hai ʻa Lēhapi? Ko ha fefine feʻauaki naʻe nofo ʻi he kolo Kēnani ko Sielikoó, pea naʻá ne hoko ko ha tokotaha lotu kia Sihova ko e ʻOtuá.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻe fufū ʻe Lēhapi ha ongo ʻIsileli naʻá na asiasi ʻa e fonuá. Naʻá ne fai ení koeʻuhí naʻá ne fanongo fekauʻaki mo e ngaahi līpooti ʻo e anga hono fakahaofi ʻe he ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ʻa Sihova, ʻa hono kakaí mei ʻIsipite pea ki mui ai mei hano ʻohofi ʻe ha matakali naʻe ui ko e kau ʻĀmolí.

 Naʻe tokoniʻi ʻe Lēhapi ʻa e ongo asiasí pea kōlenga kiate kinaua ke fakahaofi ia mo hono fāmilí ʻi he taimi ʻe haʻu ai ʻa e kau ʻIsilelí ke fakaʻauha ʻa Sielikoó. Naʻá na loto-tatau ki ai, ka ʻi ha ngaahi makatuʻunga pau: Te ne tauhi ke fakapulipuli ʻena ngāué, ko ia mo hono fāmilí te nau nofo maʻu ʻi loto ʻi hono falé ʻi he taimi ʻe ʻoho ai ʻa e kau ʻIsilelí, pea te ne tautau ha afo kula ʻahoʻaho mei hono matapā-teké ke fakaʻilongaʻi ʻaki hono falé. Naʻe talangofua ʻa Lēhapi ki he fakahinohinó kotoa, pea naʻá ne hao mo hono fāmilí ʻi he taimi naʻe ikunaʻi ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa Sielikoó.

 Ki mui ai naʻe mali ʻa Lēhapi mo ha ʻIsileli peá ne hoko ai ko ha kui fefine ʻa Tuʻi Tēvita mo Sīsū Kalaisi.​—Siosiua 2:1-24; 6:25; Mātiu 1:5, 6, 16.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Lēhapí? ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú kia Lēhapi ko ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻo e tuí. (Hepelū 11:30, 31; Sēmisi 2:25) ʻOku fakatātaaʻi mai ʻe heʻene talanoá ko e ʻOtuá ʻoku faʻa fakamolemole mo taʻefilifilimānako, ʻokú ne tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga ʻoku falala kiate iá, tatau ai pē pe ko e hā honau puipuituʻá.

  •  Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo Lēhapi, sio ki he kupu “Naʻe Lau Foki ʻa Lēhapi . . . ʻOku Māʻoniʻoni ko e Meʻa ʻi Heʻene Ngaahi Ngāué.”

  Lepeka

 Ko hai ʻa Lepeka? Ko e uaifi ia ʻo ʻAisaké pea ko e faʻē ia ʻa ʻena ongo māhanga tangatá, ʻa Sēkope mo ʻĪsoa.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻe fai ʻe Lepeka ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, naʻa mo e taimi naʻe faingataʻa ai ke fai peheé. Lolotonga ʻene ʻutu vai mei ha vaitupu, naʻe kole ange ʻe ha tangata ha meʻi vai ke ne inu. Naʻe fakavave ʻa Lepeka ʻo ʻoange hano inu pea toe ʻutu foki ha vai maʻá e fanga kāmeli ʻa e tangatá. (Sēnesi 24:15-20) Ko e tangata ko iá ko e sevāniti ʻa ʻĒpalahame, pea naʻá ne fai ha fononga mamaʻo ke kumi ha uaifi moʻo ʻAisake, ʻa e foha ʻo ʻĒpalahamé. (Sēnesi 24:2-4) Naʻá ne toe lotu foki ʻo kole ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻene sio ki he faʻa ngāue mo e anga-talitali kakai ʻa Lepeká, naʻá ne ʻiloʻi ai naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻene lotú, ʻo fakahaaʻi ko Lepeka ʻa e tokotaha naʻá Ne fili moʻo ʻAisaké.​—Sēnesi 24:10-14, 21, 27.

 ʻI hono ʻiloʻi ʻe Lepeka ʻa e ʻuhinga ʻo e fononga ʻa e sevānití, naʻá ne loto-lelei ke foki mo ia pea hoko ko e uaifi ʻo ʻAisake. (Sēnesi 24:57-59) Naʻe faai atu pē ʻo maʻu ʻe Lepeka ha ongo māhanga tangata. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá kiate ia ko e tamasiʻi lahí, ʻa ʻĪsoa, te ne tauhi ʻa e siʻí, ʻa Sēkope. (Sēnesi 25:23) ʻI he fokotuʻutuʻu ʻa ʻAisake ke ʻoange kia ʻĪsoa ʻa e tāpuaki ʻo e ʻuluaki fohá, naʻe fai ʻe Lepeka ha ngāue ke fakapapauʻi naʻe maʻu ʻe Sēkope ʻa e tāpuakí, ʻo fakatatau mo e meʻa naʻá ne ʻiloʻi ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá.​—Sēnesi 27:1-17.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Lepeká? Ko Lepeká naʻá ne anga-fakanānā, faʻa ngāue, mo anga-talitali kakai​—ko e ngaahi ʻulungaanga naʻe taki atu ki heʻene lavameʻa ko ha uaifi, faʻē, pea mo ha tokotaha lotu ki he ʻOtua moʻoní.

  •  Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo Lepeka, sio ki he kupu “Te u ʻAlu.”

  Lesieli

 Ko hai ʻa Lesieli? Ko ha ʻofefine ia ʻo Lēpani pea ko e uaifi ia naʻe leleiʻia ai ʻa e pēteliake ko Sēkopé.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻe mali ʻa Lesieli mo Sēkope pea fanauʻi kiate ia ha tama tangata ʻe toko ua, ʻa ia naʻá na kau ʻi he ʻuluʻi fāmili ʻo e matakali ʻe 12 ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Naʻe fetaulaki ʻa Lesieli mo e tokotaha ʻe hoko ko hono husepāniti ʻi he kahaʻú lolotonga ʻene tokangaʻi ʻa e fanga sipi ʻene tamaí. (Sēnesi 29:9, 10) Naʻá ne “hoihoifua ʻaupito” ʻi he fakahoa ki hono tokoua lahí, ʻa Lia.​—Sēnesi 29:17.

 Naʻe ʻofa ʻa Sēkope ʻia Lesieli, pea naʻá ne loto-lelei ke ngāue ʻi he taʻu ʻe fitu kae lava ke ne mali mo ia. (Sēnesi 29:18) Kae kehe, naʻe kākaaʻi ʻe Lēpani ʻa Sēkope ke ne ʻuluaki mali mo Lia, pea ʻi he hili iá naʻe fakaʻatā ʻe Lēpani ʻa Sēkope ke ne mali mo Lesieli.​—Sēnesi 29:25-27.

 Naʻe ʻofa ʻa Sēkope ʻia Lesieli mo ʻene ongo tamá ʻo lahi ange ia ʻi heʻene ʻofa ʻia Lia mo ʻene fānaú. (Sēnesi 37:3; 44:20, 27-29) Ko hono olá, naʻe ʻi ai ha feʻauʻauhi ʻi he vahaʻa ʻo e ongo fefiné.​—Sēnesi 29:30; 30:1, 15.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Lesielí? Naʻe kātekina ʻe Lesieli ha tuʻunga faingataʻa ʻi hono fāmilí ʻo ʻikai mole ʻa ʻene ʻamanaki ʻe fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki heʻene ngaahi lotú. (Sēnesi 30:22-24) Ko ʻene talanoá ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa hono uesia ʻe he mali tokolahí ʻa e ngaahi fāmilí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he hokosia ʻa Lesielí ʻa e fakapotopoto ʻo e muʻaki tuʻunga ʻa e ʻOtuá ki he nofo malí​—ʻa ia ko ha tangata ʻoku totonu ke ne maʻu ha uaifi pē ʻe taha.​—Mātiu 19:4-6.

  •  Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo Lesieli, sio ki he kupu “Ongo Tautehina Loto-Mamahi Naʻá Na ‘Langa ʻa e Fale ʻo Isileli.’

  •  Ki ha fakamatala fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e mali tokolahí ʻi he lotolotonga ʻo hono kakai ʻi he kuonga muʻá, sio ki he kupu “ʻOku Hōifua ʻa e ʻOtuá ki he Mali Tokolahí?”

  Lia

 Ko hai ʻa Lia? Ko e ʻuluaki uaifi ia ʻo e pēteliake ko Sēkopé. Ko hono tokoua siʻisiʻí, ʻa Lesieli, ko e uaifi ia ʻe taha ʻo Sēkopé.​—Sēnesi 29:20-29.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻe hoko ʻa Lia ko e faʻē ia ʻa e ngaahi foha ʻe toko ono ʻo Sēkopé. (Lute 4:11) Naʻe taumuʻa ʻa Sēkope ia ke mali mo Lesieli, kae ʻikai ko Lia. Kae kehe, ko e tamai ʻa e ongo tamaiki fefiné, ʻa Lēpani, naʻá ne fokotuʻutuʻu ke fetongi ʻe Lia ia ʻa Lesieli. ʻI hono ʻiloʻi ʻe Sēkope kuo kākaaʻi ia ke ne mali mo Liá, naʻá ne lea kia Lēpani. Naʻe fakamatematē ʻa Lēpani ʻo pehē naʻe ʻikai ko honau angá ia ke ʻuluaki mali ʻa e ʻofefine siʻisiʻí ʻi he lahí. Hili ha uike mei ai, naʻe mali ʻa Sēkope mo Lesieli.​—Sēnesi 29:26-28.

 Naʻe ʻofa ʻa Sēkope ʻia Lesieli ʻo lahi ange ia ʻi heʻene ʻofa ʻia Liá. (Sēnesi 29:30) Ko e olá, naʻe loto-kovi ʻa Lia ʻo feʻauhi mo hono tokouá ki he ʻofa ʻa Sēkopé. Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa Liá pea tāpuakiʻi ia ʻaki ha fānau ʻe toko fitu​—ko e tamaiki tangata ʻe toko ono mo e taʻahine ʻe toko taha.​—Sēnesi 29:31.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Liá? Naʻe falala ʻa Lia ki he ʻOtuá ʻi he lotu pea naʻe ʻikai ke ne fakaʻatā ʻa e tuʻunga faingataʻa ʻi hono fāmilí ke fakakuihi ia mei he poupou ʻa e ʻOtuá. (Sēnesi 29:32-35; 30:20) Ko e fakamatala ki heʻene moʻuí ʻoku fakahaaʻi moʻoni mai ai ʻa e taʻelavameʻa ʻa e mali tokolahí, ko ha fokotuʻutuʻu naʻe fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻi ha vahaʻa taimi. Ko ʻene tuʻunga ʻoku tali ki he nofo malí ko ha husepāniti pe uaifi ʻoku totonu ke ne maʻu ha hoa pē ʻe taha.​—Mātiu 19:4-6.

  •  Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo Lia, sio ki he kupu “Ongo Tautehina Loto-Mamahi Naʻá Na ‘Langa ʻa e Fale ʻo Isileli.’

  •  Ki ha fakamatala fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e mali tokolahí ʻi he lotolotonga ʻo hono kakai ʻi he kuonga muʻá, sio ki he kupu “ʻOku Hōifua ʻa e ʻOtuá ki he Mali Tokolahí?”

  Lute

 Ko hai ʻa Lute? Ko ha fefine Mōape naʻá ne liʻaki hono ngaahi ʻotuá mo hono fonua tupuʻangá kae hoko ko ha tokotaha lotu kia Sihova ʻi he fonua ʻo ʻIsilelí.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻe fakahāhā ʻe Lute ʻa e ʻofa naʻe makehe atu ki heʻene faʻē-ʻi-he-fonó, ʻa Nāomi. Ko Nāomi, fakataha mo hono husepānití mo hona ongo fohá, naʻa nau hola ki Mōape ke hao ai mei ha honge ʻi ʻIsileli. Naʻe faai atu pē ʻo mali ʻa e ongo fohá mo ha ongo fefine Mōape​—ko Lute mo ʻOpa. Kae kehe, ʻi he faai atu ʻa e taimí, naʻe mate ʻa e husepāniti ʻo Nāomí mo hona ongo fohá, ʻo toe pē ha kau uitou ʻe toko tolu.

 Naʻe fili ʻa Nāomi ke foki ki ʻIsileli, ʻa ia ʻi he taimi ko ení naʻe ngata ʻa e hongé. Naʻe fili ʻa Lute mo ʻOpa ke na ō mo ia. Ka naʻe kole ange ʻe Nāomi ke na foki ki hona kāingá. Naʻe foki ʻa ʻOpa. (Lute 1:1-6, 15) Kae kehe, naʻe pīkitai mateaki ʻa Lute ki heʻene faʻē-ʻi-he-fonó. Naʻá ne ʻofa ʻia Nāomi pea loto ke lotu ki he ʻOtua ʻo Nāomí, ʻa Sihova.​—Lute 1:16, 17; 2:11.

 Ko e ongoongo ʻo Lute ko ha ʻofefine-ʻi-he-fono līʻoa mo ngāue mālohí, naʻe vave ai ʻene maʻu ha hingoa lelei ʻi he kolo tupuʻanga ʻo Nāomí, ʻa Pētelihema. Ko ha tangata koloaʻia ko Pōasi naʻe ʻi ai hono kelekele naʻe maongo loloto kiate ia ʻa e tōʻonga ʻa Luté peá ne tokonaki nima-homo ha meʻakai maʻana mo Nāomi. (Lute 2:5-7, 20) Ki mui ai naʻe mali ʻa Lute mo Pōasi pea hoko ko ha kui fefine ʻa Tuʻi Tēvita mo Sīsū Kalaisi.​—Mātiu 1:5, 6, 16.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Luté? Koeʻuhi ko e ʻofa kia Nāomi mo Sihová, naʻe loto-lelei ʻa Lute ke tuku ange hono fonuá mo e fāmilí. Naʻá ne ngāue mālohi, līʻoa, mo mateaki, naʻa mo e ʻi he fehangahangai mo e faingataʻá.

  •  Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo Lute, sio ki he kupu “Ko e Feituʻu ʻOkú Ke ʻAlu ki Aí Te U ʻAlu ki Ai” mo e “Ko e Fefine Lelei ʻAupito.”

  Māʻata

 Ko hai ʻa Māʻata? Ko e tuofefine ia ʻo Lāsalosí pea ko e tokoua ʻo Melé, pea naʻa nau nofo fakataha kotoa ʻo ofi ki Selusalema ʻi he kolo ko Pētaní.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻe kaungāmeʻa ofi ʻa Māʻata mo Sīsū, ʻa ia naʻe “ʻofa foki ʻa Sīsū ʻia Māʻata mo hono tokouá pea mo Lāsalosi.” (Sione 11:5) Ko Māʻatá ko ha fefine anga-talitali kakai. Lolotonga ha taha ʻo e ngaahi ʻaʻahi ʻa Sīsuú, naʻe fili ʻa Mele ke fanongo kia Sīsū lolotonga ia naʻe femoʻuekina ʻa Māʻata ʻi he tokanga ki he ngaahi ngafa fakaʻapí. Naʻe lāunga ʻa Māʻata kiate ia ʻi he ʻikai ke tokoni ange ʻa Melé. Naʻe fakatonutonu anga-ʻofa ʻe Sīsū ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa Māʻatá.​—Luke 10:38-42.

 ʻI he puke ʻa Lāsalosí, ko Māʻata mo hono tokouá naʻá na kole kia Sīsū ke ne haʻu, ʻo tuipau ʻe lava ke ne fakamoʻui hona tuongaʻané. (Sione 11:3, 21) Ka naʻe mate ʻa Lāsalosi. Ko e fetalanoaʻaki ʻa Māʻata mo Sīsuú naʻe tapua mai ai ʻene tuipau ki he talaʻofa ʻa e Tohi Tapú ki ha toetuʻú pea mo ʻene tuipau ki he malava ʻa Sīsū ke toe fokotuʻu hake hono tuongaʻané mei he maté.​—Sione 11:20-27.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Māʻatá? Naʻe ngāue mālohi ʻa Māʻata ʻi hono fakahāhā ʻa e anga-talitali kakaí. Naʻá ne tali loto-lelei ʻa e akonakí. Naʻá ne lea tauʻatāina fekauʻaki mo ʻene ngaahi ongoʻí mo ʻene tuí.

  •  Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo Māʻata, sio ki he kupu “Kuó U Tui.”

  Mele (faʻē ʻa Sīsū)

 Ko hai ʻa Mele? Ko ha finemui Siu ia, pea ko ha tāupoʻou ia ʻi he taimi naʻá ne fanauʻi ai ʻa Sīsuú, ʻi heʻene tuʻituʻia fakaemana ʻi he ʻalo ʻo e ʻOtuá.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻe fakahoko anga-fakatōkilalo ʻe Mele ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne fakamaʻu mo Siosifa ʻi he taimi naʻe hā ai kiate ia ha ʻāngelo ʻo fanongonongo te ne hoko ʻo feitama pea te ne fāʻeleʻi ʻa e Mīsaia naʻe fai ʻa e tatali fuoloa ki aí. (Luke 1:26-33) Naʻá ne tali loto-lelei ʻa e fatongia naʻe ʻoange kiate iá. Hili hono fanauʻi ʻa Sīsuú, naʻe maʻu ʻe Mele mo Siosifa ha foha ʻe toko fā pea mo e ʻofefine ʻe toko ua nai. Ko ia naʻe ʻikai ke nofo tāupoʻou ai pē ʻa Mele. (Mātiu 13:55, 56) Neongo naʻá ne maʻu ha monū makehe, naʻe ʻikai ʻaupito ke ne kumi pe maʻu ha fakahīkihiki makehe ʻi he lolotonga ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú pe ʻi he tuʻunga ko ha mēmipa ʻo e muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Melé? Ko Melé ko ha fefine faitōnunga ʻa ia naʻá ne tali loto-lelei ha fatongia mafatukituki. Naʻá ne ʻilo lahi ki he Folofolá. ʻOku ngalingali naʻá ne lave tuʻo 20 nai ki he Folofolá ʻi heʻene lea naʻe hiki ʻi he Luke 1:46-55.

  •  Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo Mele, sio ki he kupu “Meʻa ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Faʻifaʻitakiʻanga ʻa Melé.”

  Mele (tokoua ʻo Māʻata mo e tuofefine ʻo Lāsalosi)

 Ko hai ʻa Mele? Fakataha mo hono tuongaʻané ʻa Lāsalosi, pea mo hono tokouá ʻa Māʻata, naʻá ne kaungāmeʻa ofi mo Sīsū.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻe toutou fakahāhā ʻe Mele ʻa e mahuʻingaʻia moʻoni ʻia Sīsū ʻi hono tuʻunga ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne fakahāhā ʻa e tui naʻe mei malava ke taʻofi ʻe Sīsū ʻa e mate ʻa hono tuongaʻané, ʻa Lāsalosi, pea naʻá ne ʻi ai ʻi hono fokotuʻu hake ia ʻe Sīsuú. Ko hono tokouá, ʻa Māʻata, naʻá ne fakaangaʻi ʻa Mele ʻi heʻene fili ke fanongo kia Sīsū kae ʻikai ke tokoni ki he ngaahi ngafa fakaʻapí. Ka naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe Sīsū ʻa Mele ki heʻene fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié.​—Luke 10:38-42.

 ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakahāhā ʻe Mele ʻa e anga-talitali kakai naʻe makehe atu kia Sīsū ʻaki hono lilingi ha “lolo namu-kakala totongi mamafa” ʻi he ʻulu mo e vaʻe ʻo Sīsuú. (Mātiu 26:6, 7) Ko e niʻihi kehe naʻe ʻi aí naʻa nau tukuakiʻi ʻa Mele ʻokú ne maumau meʻa. Ka naʻe taukapoʻi ia ʻe Sīsū, ʻi heʻene pehē: “ʻI ha feituʻu pē ʻe malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí ni [ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá] ʻi he kotoa ʻo e māmaní, ko e meʻa naʻe fai ʻe he fefiné ni ʻe toe talanoa ʻaki ia ko hono fakamanatu.”​—Mātiu 24:14; 26:8-13.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Melé? Naʻe fakatupulekina ʻe Mele ha tui mālohi. Naʻá ne fakamuʻomuʻa ʻa e lotu ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa fakaʻahó. Pea naʻá ne fakalāngilangiʻi anga-fakatōkilalo ʻa Sīsū, naʻa mo e ʻi he taimi naʻe hoko ai eni ko ha mole lahi fakapaʻanga kiate ia.

  Mele Makitala

 Ko hai ʻa Mele Makitala? Ko ha ākonga mateaki ia ʻa Sīsū.

 Ko e hā naʻá ne faí? Ko Mele Makitalá ko e taha ia ʻi he kau fefine naʻa nau fononga fakataha mo Sīsū pea mo ʻene kau ākongá. Naʻá ne ngāueʻaki nima-homo ʻene paʻanga pē ʻaʻana ke tokoni ki hono tokangaʻi ʻenau ngaahi fiemaʻú. (Luke 8:1-3) Naʻá ne muimui kia Sīsū ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, pea naʻá ne nofo ofi ki ai ʻi he taimi naʻe tāmateʻi ai iá. Naʻá ne maʻu ʻa e monū ke kau ʻi he faʻahinga ke fuofua sio kia Sīsū ʻi he hili ʻene toetuʻú.​—Sione 20:11-18.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Melé? Naʻe poupou nima-homo ʻa Mele Makitala ki he ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú pea hoko ai pē ko ha ākonga anga-līʻoa.

  Meliame

 Ko hai ʻa Meliame? Ko e tuofefine ia ʻo Mōsese mo ʻĒloné. Ko ia ʻa e fuofua fefine ʻi he Tohi Tapú naʻe ui ko ha palōfitá.

 Ko e hā naʻá ne faí? ʻI he tuʻunga ko ha palōfita fefine, naʻe ʻi ai hano ngafa ʻi hono tala ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne maʻu ha tuʻunga tuʻu-ki-muʻa ʻi ʻIsileli peá ne hiva fakataha mo e kau tangatá ha hiva ʻo e ikuna ʻi he hili hono fakaʻauha ʻe he ʻOtuá ʻa e kau tau ʻIsipité ʻi he Tahi Kulokulá.​—ʻEkisoto 15:1, 20, 21.

 ʻI ha taimi ki mui ai, ko Meliame mo ʻĒlone naʻá na lea ʻo fakaangaʻi ʻa Mōsese. ʻOku hā mahino naʻe ueʻi kinaua ʻe he pōlepolé mo e meheká. “Naʻe fanongo ki ai” ʻa e ʻOtuá, pea naʻá ne akonakiʻi fefeka fakatouʻosi ʻa Meliame mo ʻĒlone. (Nōmipa 12:1-9) Naʻe taaʻi leva ʻe he ʻOtuá ʻa Meliame ʻaki ʻa e kiliá, ʻo ngalingali koeʻuhí ko ia naʻá ne kamataʻi ʻa e lea fakaangá. Naʻe tautapa ʻa Mōsese ki he ʻOtuá maʻana, pea naʻe fakamoʻui ia ʻe he ʻOtuá. Hili hono fakamavaheʻi ia ʻi ha ʻaho ʻe fitu, naʻe toe fakafoki ia ki he ʻapitanga ʻo ʻIsilelí.​—Nōmipa 12:10-15.

 ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú naʻe tali ʻe Meliame ʻa e fakatonutonú. ʻI ha ngaahi senituli ki mui ai, naʻe lave ʻa e ʻOtuá ki he monū makehe naʻá ne maʻú ʻi heʻene fakamanatu ki he kau ʻIsilelí: “Naʻá ku tuku atu ʻa Mōsese, ʻĒlone, mo Meliame ke nau muʻomuʻa ʻiate koe.”​—Maika 6:4.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Meliamé? ʻOku fakahaaʻi ʻe he talanoa kia Meliamé ko e ʻOtuá ʻokú ne tokanga ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe heʻene kau lotú ki he tokotaha ʻe tahá pe fekauʻaki mo e tokotaha ʻe tahá. ʻOku tau toe ako ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he pōlepolé mo e meheká​—ko e ongo ʻulungaanga te ne fakatupunga nai ke tau maumauʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e niʻihi kehé.

  Sela

 Ko hai ʻa Sela? Ko e uaifi ia ʻo ʻĒpalahamé pea ko e faʻē ʻa ʻAisaké.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻe mavahe ʻa Sela mei ha moʻui fiemālie ʻi he kolo tuʻumālie ko ʻUá koeʻuhí naʻá ne tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki hono husepānití, ʻa ʻĒpalahame. Naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahame ke mavahe mei ʻUa pea ʻalu ki he fonua ko Kēnaní. Naʻe talaʻofa ʻa e ʻOtuá ke tāpuakiʻi ia pea ngaohi ia ko ha puleʻanga lahi. (Sēnesi 12:1-5) Naʻe taʻu 60 tupu nai ʻa Sela ʻi he taimi ko iá. Mei he taimi ko iá ʻo faai atu, ko Sela mo hono husepānití naʻá na moʻui hikihiki holo ʻo nofo tēniti.

 Neongo ko e moʻui hikihiki holó naʻe fakatuʻutāmaki kia Sela, naʻá ne poupou kia ʻĒpalahame ʻi heʻene muimui ki he fakahinohino ʻa e ʻOtuá. (Sēnesi 12:10, 15) ʻI he ngaahi taʻu lahi, naʻe ʻikai ke fanau ʻa Sela, pea naʻe fakalotomamahi lahi eni kiate ia. Neongo ia, naʻe talaʻofa ʻa e ʻOtuá ke tāpuakiʻi ʻa e hako ʻo ʻĒpalahamé. (Sēnesi 12:7; 13:15; 15:18; 16:1, 2, 15) ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ʻe fanauʻi ʻe Sela ha tama kia ʻĒpalahame. Pea naʻe fāʻele ʻa Sela neongo naʻe fuoloa ʻene mahili atu mei he taʻu ʻo e maʻu fānaú. Naʻá ne taʻu 90, pea naʻe taʻu 100 hono husepānití. (Sēnesi 17:17; 21:2-5) Naʻá na fakahingoa ʻa e kiʻi tamá ko ʻAisake.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Selá? ʻOku akoʻi mai ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Selá ʻe lava ke tau falala maʻu pē ki he ʻOtuá ke ne fakahoko ʻene ngaahi talaʻofá, naʻa mo e ngaahi talaʻofa ʻoku hā ngali taʻemalavá! (Hepelū 11:11) Pea ko ʻene faʻifaʻitakiʻanga ʻi he tuʻunga ko ha uaifí ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e fakaʻapaʻapá ʻi ha nofo mali.​—1 Pita 3:5, 6.

  Siaili

 Ko hai ʻa Siaili? Ko e uaifi ʻo Hepá, ʻa ia naʻe ʻikai ko ha tangata ʻIsileli. Naʻe tuʻu taʻemanavahē ʻa Siaili maʻá e kakai ʻa e ʻOtuá.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻe ngāue taʻetoeveiveiua ʻa Siaili ʻi he taimi naʻe ʻasi atu ai ki hono ʻapitangá ʻa Sīsela, ko e ʻeikitau ʻo e kau Kēnaní. Naʻe ʻulungia ʻa Sīsela ʻi he faitau mo e kau ʻIsilelí pea naʻá ne kumi he taimi ko ení ki ha hūfangaʻanga mo ha nofoʻanga. Naʻe fakaafeʻi ia ʻe Siaili ki hono tēnití ke ne toitoi mo mālōlō ai. Lolotonga ʻene māʻumohé, naʻe tāmateʻi ia ʻe Siaili.​—Fakamaau 4:17-21.

 Ko e ngāue ʻa Siailí naʻe fakahoko ai ha kikite naʻe leaʻaki ʻe Tēpola: “Ko e nima ʻo ha fefine ʻe tuku ki ai ʻe Sihova ʻa Sīselá.” (Fakamaau 4:9) Koeʻuhi ko ʻene ngāué, naʻe fakahīkihikiʻi ai ʻa Siaili ko ia naʻe “faitāpuekina lahi taha ʻi he kau fefiné.”​—Fakamaau 5:24.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Siailí? Naʻe tamuʻomuʻa ʻa Siaili mo ngāue loto-toʻa. Ko ʻene hokosiá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e malava ʻa e ʻOtuá ke puleʻi ʻa e ngaahi meʻá koeʻuhi ke fakahoko ʻa e kikité.

  Sisipeli

 Ko hai ʻa Sisipeli? Ko e uaifi ia ʻo e tuʻi ʻIsileli ko ʻĒhapí. Naʻe ʻikai ko ha ʻIsileli ʻa Sisipeli pea naʻe ʻikai ke ne lotu kia Sihova. ʻI hono kehé, naʻá ne lotu ki he ʻotua Kēnani ko Pēalí.

 Ko e hā naʻá ne faí? Ko Kuini Sisipelí naʻá ne anga-fakaaoao, anga-fītaʻa mo anga-fakamālohi. Naʻá ne pouaki ʻa e lotu Pēalí pea mo e fehokotaki fakasino taʻetaau naʻe ʻalu fakataha mo iá. ʻI he taimi tatau, naʻá ne feinga ke toʻo ʻosi ʻa e lotu ki he ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova.​—1 Tuʻi 18:4, 13; 19:1-3.

 Naʻe ngāueʻaki ʻe Sisipeli ʻa e loí mo e tāmaté ke fakatōliʻa ʻene ngaahi holi siokitá. (1 Tuʻi 21:8-16) Hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe he ʻOtuá, naʻá ne hokosia ha mate fakalilifu pea naʻe ʻikai ke tanu ia ʻe ha taha.​—1 Tuʻi 21:23; 2 Tuʻi 9:10, 32-37.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Sisipelí? Ko Sisipelí ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga. Naʻe mātuʻaki fakameleʻi fakaeʻulungaanga ia mo anga-fulikivanu ʻo hoko ai ʻa hono hingoá ko ha fakaʻilonga ʻo ha fefine taʻemīngao, ʻulungaanga taʻetaau mo taʻemapuleʻi.

  Taʻahine Sūlemí

 Ko hai ʻa e taʻahine Sūlemí? Ko ha taʻahine tukuʻuta hoihoifua ia pea ko e tokotaha ia ʻoku fai ki ai ʻa e talanoa ʻi he tohi Tohi Tapu ʻoku ui ko e Hiva ʻa Solomoné. ʻOku ʻikai ke lave ʻa e Tohi Tapú ki hono hingoá.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻe nofoʻaki mateaki ʻa e taʻahine Sūlemí ki he tamasiʻi tauhi-sipi ʻa ia naʻá ne ʻofa aí. (Hiva ʻa Solomone 2:16) Kae kehe, koeʻuhí ko hono hoihoifuá, naʻá ne maʻu ai ʻa e tokanga ʻa e tuʻi koloaʻia ko Solomoné ʻa ia naʻá ne feinga ke maʻu mai ʻene ʻofá. (Hiva ʻa Solomone 7:6) Neongo naʻe fakaʻaiʻai ia ʻe he niʻihi kehé ke ne fili ʻa Solomone, naʻe ʻikai ke tali ia ʻe he taʻahine Sūlemí. Naʻá ne ʻofa ʻi he tamasiʻi tauhi-sipi māʻulaló pea naʻá ne mateaki kiate ia.​—Hiva ʻa Solomone 3:5; 7:10; 8:6.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he taʻahine Sūlemí? Naʻá ne tauhi maʻu ha vakai anga-fakanānā kiate ia tonu neongo ʻa ʻene hoihoifuá mo e tokanga naʻá ne maʻú. Naʻe ʻikai ke ne fakaʻatā ʻene ngaahi ongoʻí ke ofeʻi ʻe he tenge mei he toʻumeʻá pe ko e palōmesi ki he tuʻumālié mo e ongoongoá. Naʻá ne mapuleʻi maʻu pē ʻene ngaahi ongoʻí pea nofoʻaki maʻa fakaeʻulungaanga.

  Tēpola

 Ko hai ʻa Tēpola? Ko ha palōfita fefine ʻa ia naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ʻa Sihova, ke fakaeʻa hono finangaló ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe kaunga ki hono kakaí. Naʻe toe ngāueʻaki ia ʻe he ʻOtuá ke tokoni ki hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻIsilelí.​—Fakamaau 4:4, 5.

 Ko e hā naʻá ne faí? Ko e palōfita fefine ko Tēpolá naʻá ne poupou loto-toʻa ki he kau lotu ʻa e ʻOtuá. ʻI Heʻene fakahinohinó, naʻe fekau ʻe Tēpola ʻa Pēlake ke taki ha kau tau ʻIsileli ke faitau mo e kau Kēnani fakaaoaó. (Fakamaau 4:6, 7) ʻI he kole ʻa Pēlake kia Tēpola ke ne ʻalu mo iá, naʻe ʻikai ke ne ʻulutukua ki he manavaheé ka naʻá ne tali loto-lelei ʻene kolé.​—Fakamaau 4:8, 9.

 Hili hono ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí ha ikuna fakaʻaufuli, naʻe faʻu ʻe Tēpola ha konga ʻo e hiva ʻa ia naʻá ne hivaʻi mo Pēlake ʻo fakalau ai ʻa e meʻa naʻe hokó. ʻI he hiva ko iá naʻá ne lave ai ki he ngafa naʻe fakahoko ʻe Siaili, ko ha fefine taʻemanavahē ʻe taha, ʻi hono ikunaʻi ʻa e kau Kēnaní.​—Fakamaau, vahe 5.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Tēpolá? Naʻe feilaulauʻi-kita ʻa Tēpola mo loto-toʻa. Naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku totonu ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻenau fai peheé, naʻá ne fakahīkihikiʻi kinautolu ki he meʻa naʻa nau faí.

  Tilila

 Ko hai ʻa Tilila? Ko ha fefine ʻa ia naʻe ʻofa ai ʻa e fakamaau ʻIsileli ko Samisoní.​—Fakamaau 16:4, 5.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻá ne tali ha paʻanga mei he kau ʻōfisa Filisitiá ke lavakiʻi ʻa Samisoni, ʻa e tokotaha naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ke fakahaofi ʻa e kau ʻIsilelí mei he kau Filisitiá. Naʻe ʻikai ke lava ʻa e kau Filisitiá ʻo ikunaʻi ia koeʻuhi ko hono fuʻu mālohi fakaemaná. (Fakamaau 13:5) Ko ia naʻe kumi tokoni ʻenau kau ʻōfisá kia Tilila.

 Naʻe totongi fufū ʻe he kau Filisitiá ʻa Tilila ke ne feinga ke ʻiloʻi pe naʻe anga-fēfē hono maʻu ʻe Samisoni ʻa hono fuʻu mālohí. Naʻe tali ʻe Tilila ʻa e paʻangá, pea ʻi he hili ha ngaahi feinga, naʻe faifai pē ʻo ne lavameʻa ʻi hono fakaeʻa ʻa e fakapulipuli ʻa Samisoní. (Fakamaau 16:15-17) Naʻá ne tala leva ʻa e fakapulipulí ki he kau Filisitiá, ʻa ia naʻa nau puke ʻa Samisoni pea tuku pilīsone.​—Fakamaau 16:18-21.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Tililá? Ko Tililá ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga. ʻI hono ikuʻi ia ʻe he mānumanú, naʻá ne ngāue ʻi ha founga kākā, taʻemateaki mo siokita ki ha sevāniti ʻa Sihova ko e ʻOtuá.

  Uaifi ʻo Loté

 Ko hai ʻa e uaifi ʻo Loté? ʻOku ʻikai ke lave ʻa e Tohi Tapú ki hono hingoá. Ka ʻoku tala mai ai naʻe ʻi ai ʻene ongo tamaiki fefine pea ko ia mo hono fāmilí naʻa nau nofo ʻi he kolo ko Sōtomá.​—Sēnesi 19:1, 15.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻá ne talangataʻa ki ha fekau ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ke fakaʻauha ʻa Sōtoma mo e ngaahi kolo kaungāʻapí koeʻuhi ko ʻenau fehokotaki fakasino taʻetaau mātuʻaki pangó. Makatuʻunga ʻi he ʻofa kia Lote māʻoniʻoni mo hono fāmilí, ʻa ia naʻa nau nofo ʻi Sōtomá, naʻe fekauʻi atu ʻe he ʻOtuá ha ongo ʻāngelo ke taki kinautolu ki ha feituʻu malu.​—Sēnesi 18:20; 19:1, 12, 13.

 Naʻe tala ange ʻe he ongo ʻāngeló ki he fāmili ʻo Loté ke nau hola mei he feituʻú pea ʻoua ʻe toe sio ki mui; he ka ʻikai, te nau mate. (Sēnesi 19:17) Ko e uaifi ʻo Loté “naʻe kamata ke ne sio ki mui, pea naʻá ne hoko ko ha pou māsima.”​—Sēnesi 19:26.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he uaifi ʻo Loté? Ko ʻene talanoá ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e ʻofa ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié ʻo aʻu ē ki ha tuʻunga ko e talangataʻa ki he ʻOtuá. Naʻe lave ʻa Sīsū kiate ia ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga. “Manatuʻi ʻa e uaifi ʻo Loté,” ko ʻene leá ia.​—Luke 17:32.

  ʻAna

 Ko hai ʻa ʻAna? Ko e uaifi ʻo ʻElikená pea ko e faʻē ʻa Sāmiuelá, ʻa ia naʻá ne hoko ko ha palōfita ʻiloa ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá.​—1 Sāmiuela 1:1, 2, 4-7.

 Ko e hā naʻá ne faí? ʻI he taʻefanau ʻa ʻAná, naʻá ne hanga ki he ʻOtuá ki ha fakafiemālie. Ko e husepāniti ʻo ʻAná naʻá ne maʻu ha uaifi ʻe toko ua. Ko hono uaifi ʻe tahá, ko Pēnina, naʻe ʻi ai ʻene fānau; kae kehe, naʻe taʻefanau ʻa ʻAna ʻi ha taimi fuoloa hili ʻene malí. Naʻe lumaʻi anga-fakamamahi ʻe Pēnina ʻa ʻAna, ka naʻá ne lotu ki he ʻOtuá ki ha fakafiemālie. Naʻá ne fai ha fuakava ki he ʻOtuá, ʻo pehē kapau ʻe foaki ange ʻe he ʻOtuá haʻane tama, te ne foaki ʻa e tamá kiate ia ʻaki ʻa e fokotuʻutuʻu ke ngāue ʻa e kiʻi tamá ʻi he tāpanekalé, ko ha tēniti naʻe hiki holo ʻa ia naʻe ngāueʻaki ʻe he kau ʻIsilelí ki he lotú.​—1 Sāmiuela 1:11.

 Naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻa e lotu ʻa ʻAná, pea naʻá ne fanauʻi ʻa e kiʻi tama ko Sāmiuelá. Naʻe fai ʻa ʻAna ki heʻene palōmesí pea ʻave ʻa Sāmiuela ke ngāue ʻi he tāpanekalé ʻi heʻene kei tamasiʻí. (1 Sāmiuela 1:27, 28) ʻI he taʻu ki he taʻu, naʻá ne ngaohi ha kiʻi kofu taʻenima moʻona pea ʻave kiate ia. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻAna ʻaki ha toe fānau ʻe toko nima​—ko e tama ʻe toko tolu mo e ongo tamaiki fefine.​—1 Sāmiuela 2:18-21.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia ʻAná? Ko e ngaahi lotu loto-moʻoni ʻa ʻAná naʻá ne tokoniʻi ia ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Ko ʻene lotu ʻo e fakafetaʻi ʻa ia naʻe hiki ʻi he 1 Sāmiuela 2:1-10 ʻoku tapua mai ai ʻa ʻene tui mālohi ki he ʻOtuá.

  •  Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo ʻAna, lau ʻa e kupu “Naʻá Ne Lilingi Hono Lotó ki he ʻOtuá ʻi he Lotu.”

  •  Ki ha fakamatala fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe fakaʻatā ʻai ʻe he ʻOtuá ʻa e mali tokolahí ʻi he lotolotonga ʻo hono kakai ʻi he kuonga muʻá, sio ki he kupu “ʻOku Hōifua ʻa e ʻOtuá ki he Mali Tokolahí?”

  ʻApikale

 Ko hai ʻa ʻApikale? Ko e uaifi ia ʻo ha tangata tuʻumālie kae anga-fefeka ko Nāpale. Kae kehe, ko ʻApikalé naʻe ʻiloʻilo mo anga-fakatōkilalo, pea ʻikai ko ia pē naʻá ne hoihoifua mo fakaʻofoʻofa fakalaumālie.​—1 Sāmiuela 25:3.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻe ngāue fakapotopoto mo ʻiloʻilo ʻa ʻApikale koeʻuhí ke kalofi ʻa e fakatamakí. Naʻá ne nofo mo Nāpale ʻi he feituʻu ʻa ia naʻe toitoi ai ʻa Tēvita ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he kahaʻú ʻi heʻene hola holó. Lolotonga ʻa e ʻi ai ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá, naʻa nau maluʻi ʻa e ngaahi tākanga sipi ʻa Nāpalé mei he kau kaihaʻá. Ka ʻi he ʻalu atu ha kau talafekau meia Tēvita ke kole ha meʻakai meia Nāpalé, naʻe anga-kovi ʻa Nāpale ʻo fakafisi ke ʻoange haʻanau meʻakai. Naʻe ʻita tōtōlili ʻa Tēvita! Ko ia naʻá ne ʻalu atu mo ʻene kau tangatá ke tāmateʻi ʻa Nāpale pea mo e kau tangata kotoa ʻi hono falé.​—1 Sāmiuela 25:10-12, 22.

 Naʻe ngāue fakavave ʻa ʻApikale ʻi heʻene fanongo ki he meʻa kuo fai ʻe hono husepānití. Naʻá ne ʻoange ki heʻene kau sevānití ha tokonaki meʻakai ke ʻave kia Tēvita mo ʻene kau tangatá, pea naʻá ne muimui atu ke kōlenga kia Tēvita ki ha meesi. (1 Sāmiuela 25:14-19, 24-31) ʻI he sio ʻa Tēvita ki heʻene meʻaʻofá mo ʻene anga-fakatōkilaló, pea fanongo ki heʻene faleʻi fakapotopotó, naʻá ne ʻiloʻi ai naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa ʻApikale ke ne taʻofi ʻa e fakatuʻutāmaki naʻe mei hokó. (1 Sāmiuela 25:32, 33) ʻI ha taimi nounou mei ai, naʻe mate ʻa Nāpale pea naʻe hoko ʻa ʻApikale ko e uaifi ʻo Tēvita.​—1 Sāmiuela 25:37-41.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia ʻApikalé? Neongo naʻe hoihoifua mo tuʻumālie ʻa ʻApikale, naʻá ne maʻu ha vakai mafamafatatau kiate ia tonu. Ke tauhi ʻa e melinó, naʻá ne loto-lelei ke kole fakamolemole ki ha meʻa naʻe ʻikai ko hano foʻui. Naʻá ne fakaleleiʻi ha tuʻunga faingataʻa ʻi he anga-mokomoko peá ne fai pehē ʻi he fakapotopoto, loto-toʻa mo mohu fakakaukau.

  •  Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo ʻApikale, sio ki he kupu “Naʻá Ne Fai Fakapotopoto.”

  ʻĒseta

 Ko hai ʻa ʻĒseta? Ko ha taʻahine Siu naʻe fili ʻe he tuʻi Pēsia ko ʻEhasiveló ke hoko ko hono kuini.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻe ngāueʻaki ʻe Kuini ʻĒseta hono mafaí ke taʻofi ʻa e fakaʻauha fakafaʻahinga ʻo hono kakaí. Naʻá ne ʻiloʻi kuo fai ha tuʻutuʻuni fakapuleʻanga ʻo fokotuʻu ha ʻaho pau ke tāmateʻi ai ʻa e kau Siu kotoa naʻe nofo ʻi he ʻEmipaea Pēsiá. Ko e faʻufaʻu kovi eni ʻa ha tangata ko Hāmani, ko ia naʻe palēmiá. (ʻĒseta 3:13-15; 4:1, 5) ʻI he tokoni ʻa Motekiai ʻa ia naʻá ne tuongaʻaneʻakí, pea ʻi he tuku ʻene moʻuí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmakí, naʻe fakaeʻa ʻe ʻĒseta ʻa e faʻufaʻú ki hono husepānití, ʻa Tuʻi ʻEhasivelo. (ʻĒseta 4:10-16; 7:1-10) Naʻe fakaʻatā leva ʻe ʻEhasivelo ʻa ʻĒseta mo Motekiai ke na fai ha tuʻutuʻuni ʻe taha, ʻo fakamafaiʻi ʻa e kau Siú ke nau maluʻi kinautolu. Naʻe ikunaʻi fakaʻaufuli ʻe he kau Siú ʻa honau ngaahi filí.​—ʻĒseta 8:5-11; 9:16, 17.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia ʻĒsetá? Naʻe fokotuʻu ʻe Kuini ʻĒseta ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻi he loto-toʻá, anga-fakatōkilaló, mo e anga-fakanānaá. (Saame 31:24; Filipai 2:3) Neongo ʻene hoihoifuá mo hono tuʻungá, naʻá ne kumi ki ha faleʻi mo ha tokoni. ʻI he lea ki hono husepānití, naʻá ne fakapotopoto mo anga-fakaʻapaʻapa, kae loto-toʻa. Pea ʻi he taimi naʻe ʻi ha tuʻunga mātuʻaki fakatuʻutāmaki ai ʻa e kau Siú, naʻá ne fakahaaʻi loto-toʻa ko ha taha ia ʻo kinautolu.

  •  Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo ʻĒseta, sio ki he kupu “Naʻá Ne Taukapoʻi ʻa e Kakai ʻa e ʻOtuá” mo e “Naʻá Ne Ngāue Fakapotopoto, Loto-Toʻa, mo Taʻesiokita.”

  ʻIvi

 Ko hai ʻa ʻIvi? Ko e ʻuluaki fefiné ia pea ko e fuofua fefine ia naʻe lave ki ai ʻa e Tohi Tapú.

 Ko e hā naʻá ne faí? Naʻe talangataʻa ʻa ʻIvi ki he fekau mahino mei he ʻOtuá. Hangē ko hono husepānití, ʻa ʻĀtama, naʻe fakatupu ʻa ʻIvi ko ha tokotaha haohaoa fakataha mo e tauʻatāina ke fili pea mo e malava ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá, hangē ko e ʻofá mo e potó. (Sēnesi 1:27) Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻIvi naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia ʻĀtama kapau te na kai mei ha fuʻu ʻakau pau, te na mate. Kae kehe, naʻe kākaaʻi ia ke ne tui heʻikai ke ne mate. Ko hono moʻoní, naʻe taki atu ia ke ne tui ʻe lelei ange kapau te ne talangataʻa ki he ʻOtuá. Ko ia naʻá ne kai ʻa e fuaʻiʻakaú pea ki mui ai naʻá ne fakalotoʻi hono husepānití ke ne kai mo ia.​—Sēnesi 3:1-6; 1 Tīmote 2:14.

 Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia ʻIví? Ko ʻIví ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga ia ʻo e fakatuʻutāmaki ʻo e nōfoʻi ʻi he ngaahi holi fehālaakí. ʻI he fepaki mo e fekau mahino ʻa e ʻOtuá, naʻá ne fakatupulekina ha holi mālohi ʻaupito ke toʻo ha meʻa naʻe ʻikai ʻaʻana.​—Sēnesi 3:6; 1 Sione 2:16.

 Fakahokohoko Taimi ʻo e Kau Fefine ʻi he Tohi Tapú

  1.  ʻIvi

  2. Lōmaki (2370 K.M.)

  3.  Sela

  4.  Uaifi ʻo Loté

  5.  Lepeka

  6.  Lia

  7.  Lesieli

  8. ʻEkisoto (1513 K.M.)

  9.  Meliame

  10.  Lēhapi

  11.  Lute

  12.  Tēpola

  13.  Siaili

  14.  Tilila

  15.  ʻAna

  16. Fuofua tuʻi ʻo ʻIsilelí (1117 K.M.)

  17.  ʻApikale

  18.  Taʻahine Sūlemí

  19.  Sisipeli

  20.  ʻĒseta

  21.  Mele (faʻē ʻa Sīsū)

  22. Papitaiso ʻa Sīsū (29 T.S.)

  23.  Māʻata

  24.  Mele (tokoua ʻo Māʻata mo e tuofefine ʻo Lāsalosi)

  25.  Mele Makitala

  26. Pekia ʻa Sīsū (33 T.S.)