Skip to content

ʻEKE ʻE HE TOʻUTUPÚ

Fēfē Kapau ʻOku Vete ʻEku Ongo Mātuʻá?

Fēfē Kapau ʻOku Vete ʻEku Ongo Mātuʻá?

 Ko e taha ʻi he tuʻunga fakalotomafasia lahi taha ʻe lava ke fehangahangai mo e toʻutupú ko e vete ʻenau ongo mātuʻá. ʻE lava fēfē ke ke fekuki mo e mamahí?

ʻI he kupu ko ení

 Meʻa ʻe tolu ʻoku totonu ke ke fakaʻehiʻehi mei aí

 1. Tukuakiʻi koe ki he meʻa naʻe hokó

 “Naʻe tuʻo taha hono tala mai ʻe heʻeku faʻeé ko e ngaahi palopalema kotoa ʻi hono vā mo ʻeku tamaí naʻe kamata ia ʻi he taimi naʻe fanauʻi ai aú, ko ia naʻá ku pehē ko au ʻa e ʻuhinga naʻe taʻelavameʻa ai ʻa e nofo mali ʻeku ongo mātuʻá.”​—Diana.

 Manatuʻi eni: ʻOku ʻikai haʻo kaunga ki he veté. Ko e ngaahi palopalema ia ʻi he vā hoʻo ongo mātuʻá. Naʻe ʻikai ke ke fakatupunga ʻena ngaahi palopalemá pea heʻikai lava ke ke solova ia. Ko hona fatongiá ia ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻi heʻena nofo malí.

 “Ko e tokotaha taki taha te ne fua ʻene kavenga pē ʻaʻana.”​—Kalētia 6:5.

 2. Tukulotoʻi ʻa e ʻitá

 “ʻOku ou ʻita lahi ʻaupito ʻi heʻeku tamaí ʻi heʻene taʻefaitōnunga ki heʻeku faʻeé. ʻE fiemaʻu ia ke ne fai ha meʻa lahi ange kae lava ke u toe falala kiate ia.”​—Rianna.

 Manatuʻi eni: Mahalo pē ʻokú ke ʻita mo loto-mamahí koeʻuhi ko e meʻa ʻoku hoko ʻi he vā hoʻo ongo mātuʻá, pea ʻoku ʻi ai pē hoʻo ʻuhinga lelei. Ka ʻoku ʻikai ke fakatupu moʻui lelei ʻa hono tukulotoʻi ʻa e ʻitá. ʻE lava ke ne ʻai koe ke ke mamahi fakaesino mo fakaeongo. Ko e ʻuhinga ia kuo pehē ai ko hono tukulotoʻi ʻa e ʻitá ʻoku hangē ia haʻate inu ha vai kona peá te tatali kita ke puke ʻa e tokotaha ʻe tahá. a

 “Tuku ange ʻa e ʻitá pea liʻaki ʻa e lilí.”​—Saame 37:8.

 3. Veiveiua pe te ke maʻu ha nofo mali fiefia ʻi he kahaʻú

 “ʻOku ou tailiili ʻaupito naʻa te u fai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe heʻeku tamaí. ʻOku ou manavasiʻi naʻa faifai ange kuó u mali mo ʻi ai haʻaku fānau, pea te u ʻi he tuʻunga tofu pē ko ia naʻe iku atu ki he vete ʻeku ongo mātuʻá.”​—Jessica.

 Manatuʻi eni: ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ʻa e taʻelavameʻa ʻa e nofo mali hoʻo ongo mātuʻá, pea ʻe taʻelavameʻa ai mo hoʻo nofo malí. Ko hono moʻoní, ʻe lava ke ke ako ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mei he hokosia ʻa hoʻo ongo mātuʻá. Ko e fakatātaá, te ke toe tokanga ange nai ki he ngaahi ʻulungaanga ke kumi ki ai ʻi he tokotaha ʻe ala hoko ko ho hoa mali ʻi he kahaʻú. Ko e taʻelavameʻa ʻa e nofo mali hoʻo ongo mātuʻá ʻe lava ke ueʻi ai koe ke ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga te ne ʻai koe ke ke hoko ko ha husepāniti pe uaifi lelei ange.

 “Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne sivisiviʻi ʻene ngaahi ngāue pē ʻaʻaná.”​—Kalētia 6:4.

Ko hono ikuʻi ʻa e mamahi ʻi he vete hoʻo ongo mātuʻá ʻoku hangē ia ha fakaakeake mei ha lavea. Neongo ʻoku mamahi he taimí ni ka ʻe faai atu pē ʻo sai

 Meʻa ʻe tolu ʻe lava ke ke faí

 1. Fetuʻutaki. Ko e kakai ʻoku nau kukuta ʻa e ngaahi ongoʻi ʻikai leleí te nau tuʻu laveangofua nai ke fai ʻa e ngaahi tōʻonga ʻe fakatupu maumau pē kiate kinautolu, hangē ko hono ngāuekoviʻaki ʻa e ʻolokaholó pe faitoʻo kona tapú. ʻI he ʻikai ke fou atu ʻi he hala ko iá, ʻahiʻahiʻi eni:

 Talanoa ki hoʻo ongo mātuʻá. Kapau ʻoku feinga ha taha ʻi he ongo mātuʻá pe ko kinaua fakatouʻosi ke fakakau koe ʻi heʻena ngaahi palopalemá, fakamatalaʻi ange kiate kinaua ʻi he anga-mokomoko kae hangatonu ʻa e anga hono uesia koe ʻe he meʻá ni. Kapau ʻoku faingataʻa ke ke talanoa hangatonu kiate kinaua, ʻe lava ke ke fai ha tohi ki ha taha pe kiate kinaua fakatouʻosi.

 Talanoa ki ha kaumeʻa falalaʻanga. Naʻa mo e ʻi ai pē ha tokotaha ʻe fanongo atu kiate koe ʻe hoko ia ko ha fakafiemālie lahi. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “Ko ha kaumeʻa moʻoni ʻokú ne ʻofa ʻi he taimi kotoa pē pea ko ha tokoua ia ʻoku fanauʻi mai ki he taimi faingataʻá.”​—Palōveepi 17:17.

 Talanoa ki ho Tokotaha-Fakatupú. ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e tokotaha ʻe fanongo atu kiate koe ʻa ia ko e “Tokotaha-Fanongo ki he lotú,” ko Sihova ko e ʻOtuá. (Saame 65:2) ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻe lava ke ke “lī atu ʻa e kotoa [hoʻo] loto-moʻuá kiate ia, koeʻuhí he ʻokú ne tokanga mai kiate [koe].”​—1 Pita 5:7.

  •   Ko hai ʻa e taha ʻi he ongo mātuʻá ʻe lava ke ke talanoa kiate ia ʻi he anga-mokomoko mo mapuleʻi-kitá?

  •   Ko hai ha kaumeʻa falalaʻanga (toʻutupu pe tokotaha lahi) ʻe lava ke ke fakakau ʻi he faʻahinga te nau poupouʻi koé?

  •   Ko e hā ha palopalema pau ʻe lava ke ke lotu fekauʻaki mo ia?

 2. Feʻunuʻaki ki he liliú

 Koeʻuhi ko e vete hoʻo ongo mātuʻá, ʻe fiemaʻu nai ke ke feʻunuʻaki ki ha ʻapi foʻou, ʻapiako foʻou, tuʻunga fakapaʻanga foʻou, pe naʻa mo e ngaahi kaungāmeʻa foʻou. Ko e moʻoni, ʻe lava ke hoko eni ʻo fakatupu ʻita mo fakalotomafasia, pea te ke ongoʻi nai kuo liliu fakaʻaufuli hoʻo moʻuí. Ko e hā ʻe lava ke ne ʻai ke faingofua ʻa e liliú kiate koé? Feinga ke tokangataha ki he founga ʻe lava ai ke ke feʻunuʻaki ki he ngaahi tuʻunga foʻoú.

  •   Ko e hā ʻa e liliu lahi taha naʻe pau ke ke fai koeʻuhi ko e vete hoʻo ongo mātuʻá?

  •  Ko e hā ʻa e ngaahi sitepu ʻe lava ke ke fou ai ke feʻunuʻaki ki he liliu ko iá?

 “Kuó u ako ke u loto-topono ʻo tatau ai pē pe ko e hā hoku ngaahi tuʻungá.”​—Filipai 4:11.

 3. Lāuʻilo ki ho ngaahi mālohingá

 Neongo ko e vete hoʻo ongo mātuʻá ʻe lava ke ne ʻai koe ke ke loto-moʻua lahi, ʻe toe lava foki ke ne akoʻi koe ke ke fakamahuʻingaʻi ho ngaahi mālohingá. ʻE aʻu nai ʻo tokoniʻi ai koe ke ke fakatupulekina ha ngaahi mālohinga foʻou. “Ko e vete ʻeku ongo mātuʻá naʻá ne ueʻi au ke u hoko ʻo fua fatongia ange,” ko e lau ia ʻa Jeremy, ʻa ia naʻe vete ʻene ongo mātuʻá ʻi hono taʻu 13. “Ko au ʻa e lahi taha ʻi he fānaú, ko ia naʻe pau ke u tokoni lahi ange ki heʻeku faʻeé pea poupou foki ki hoku kiʻi tokoua siʻisiʻí.”

Ko e vete hoʻo ongo mātuʻá ʻe lava ke ne ueʻi koe ke ke fua fatongia ange ʻi ʻapi

  •   Koeʻuhi ko e tuʻunga ʻoku ʻi ai hoʻo ongo mātuʻá, ko e hā ʻa e ngaahi mālohinga kuó ke fakatokangaʻi ʻiate koé?

  •   Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga te ke saiʻia ke ngāue ki aí?

 “Ko e potu Folofola kotoa pē kuo fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá pea ʻoku ʻaonga . . . ki he fakatonutonu.”​—2 Tīmote 3:16.

a Ke ako lahi ange, sio ki he kupu “ʻE Lava Fēfē Ke U Mapuleʻi ʻEku ʻItá?