Skip to content

LILIU ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA E MOʻUÍ

“Ko e Faihiá mo e ʻOfa ki he Paʻangá Naʻá Ne ʻOmai ʻa e Mamahi Lahi”

“Ko e Faihiá mo e ʻOfa ki he Paʻangá Naʻá Ne ʻOmai ʻa e Mamahi Lahi”
  • Taʻu Fāʻeleʻi: 1974

  • Fonua Tupuʻanga: ʻAlipēnia

  • Hisitōlia: Kaihaʻa, tila faitoʻo kona tapu, ngāue pōpula

KO HOKU KUOHILÍ

 Naʻe fanauʻi au ʻi ha fāmili masiva ʻi Tiranë, ko e kolomuʻa ia ʻo ʻAlipēniá. Ko ʻeku tangataʻeikí ko ha tangata faitotonu naʻá ne ngāue ʻi ha ngaahi houa lahi ke tokangaʻi kimautolu. Naʻa mau faʻa fāinga ke feau ʻemau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó. ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe fakamamahi moʻoni ke sio ki heʻemau masivá. ʻI he taimi ko ení, naʻe ʻikai ke faʻa ʻi ai haʻaku sū pea mo ha meʻakai feʻunga.

 Naʻá ku kamata kaihaʻa ʻi heʻeku kei taʻu siʻí pē. Naʻá ku fakakaukau ko e founga ia ke u tokoni ke tokonaki maʻá e fāmilí. Faai atu pē naʻe maʻu au ʻe he kau polisí. Ko ia ʻi he 1988, ʻi heʻeku taʻu 14, naʻe ʻave au ʻe heʻeku tamaí ki ha ʻapiako ʻo e kau faihiá. Naʻá ku ʻi ai ʻi ha taʻu ʻe ua pea ako ai ke hoko ko ha tokotaha kasa. ʻI heʻeku mavahé, naʻá ku loto ke maʻu ha ngāue paʻanga ʻi ha founga faitotonu; kae kehe naʻe ʻikai maʻu haʻaku ngāue. Naʻe lahi ʻaupito ʻa e taʻemaʻungāué ʻi ʻAlipēnia koeʻuhí naʻe lahi ʻa e māveuveu fakapolitikalé. Naʻá ku ongoʻi loto-siʻi pea kamata ke toe feohi mo hoku ngaahi kaungāmeʻa ki muʻá pea kamata foki ʻo kaihaʻa. Faai atu pē, naʻe maʻu kimautolu pea tautea ngāue pōpula ʻi he taʻu ʻe tolu.

 Hili hono tuku ange au mei he pilīsoné, naʻá ku toe hoko atu ʻeku faihiá. Naʻe tōlalo ʻa e tuʻunga fakapaʻanga ʻa ʻAlipēniá pea naʻe māveuveu ʻa e fonuá. Lolotonga ʻa e ngaahi taimi taʻemanonga ko iá, naʻá ku maʻu ʻa e paʻanga lahi fakafou ʻi ha ngaahi ngāue taʻefakalao. ʻI ha kaihaʻa fakamālohi ʻaki ha meʻataú naʻe maʻu pea puke ai ha toko ua ʻo kimautolu, ko ia naʻá ku hola mei he fonuá ke u hao mei he ngāue pōpula ʻi ha laui taʻu. ʻI he taimi ko iá, naʻá ku mali ai mo Julinda pea naʻe ʻi ai homa kiʻi foha.

 Naʻá ma hiki ki ʻIngilani. Naʻá ku fakapapauʻi ke kamata foʻou ʻeku moʻuí mo hoku uaifí mo homa kiʻi fohá, ka naʻe faingataʻa ke liliu ʻeku tōʻongá. Naʻe vave ʻeku toe foki ʻo faihiá​—ʻi he taimi ko ení ko e tila faitoʻo kona tapú pea maʻu mo e paʻanga lahi ʻaupito.

 Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa Julinda fekauʻaki mo ʻeku tila faitoʻo kona tapú? Tuku ke ne fakamatala atu: “ʻI he tupu hake ʻi ʻAlipēniá, naʻe ʻikai ke u saiʻia ʻi he sio ki he masivá. Ko ia naʻá ku loto-lelei ke ʻahiʻahiʻi ha meʻa pē ke maʻu ai ha moʻui ʻoku lelei angé. Naʻá ku fakakaukau ko e paʻangá te ne fakaleleiʻi ʻemau moʻuí, ko ia naʻá ku poupouʻi kakato ʻa Artan ʻi heʻene loí, kaihaʻá mo e tila faitoʻo kona tapú​—ʻi ha ngāue pē ke maʻu ai ha paʻanga.”

“Naʻá ku poupouʻi kakato ʻa Artan ʻi heʻene loí, kaihaʻá mo e tila faitoʻo kona tapú.”​—Julinda

 ʻI he 2002, naʻe liliu ʻemau moʻuí pea ko ʻemau ngaahi palani fakapaʻangá mo e meʻa naʻa mau fakaʻamu ki aí naʻe ngata fakafokifā ia. Naʻe maʻu au ki hono fetuku ha fuʻu uta lahi ʻo e faitoʻo kona tapú pea naʻe toe tuku pilīsone ai au.

FOUNGA HONO LILIU ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA ʻEKU MOʻUÍ

 Naʻe kamata ke fakafuo ʻe he Tohi Tapú ʻeku moʻuí ki muʻa ke u fakatokangaʻi ia. ʻI he 2000 ʻi he konga ki muʻa aí, naʻe fetaulaki ai ʻa Julinda mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea kamata ako Tohi Tapu mo kinautolu. Ko e vahevahe ʻi he Tohi Tapú naʻe ʻikai ke u mahuʻingaʻia ai koeʻuhí naʻá ku fakakaukau ʻoku fakapipiko. Ka naʻe saiʻia ai ʻa Julinda. Naʻá ne pehē: “Naʻá ku tupu hake ʻi ha fāmili naʻe lotu, pea naʻá ku fakamahuʻingaʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Tohi Tapú. Naʻá ku loto maʻu pē ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú pea naʻá ku vēkeveke ke ako mo e Kau Fakamoʻoní. Ko e ngaahi akonaki Fakatohitapu lahi naʻe ʻuhinga lelei kiate au. Ko e meʻa naʻá ku akó naʻe tokoni ia ke u fai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻeku moʻuí. Ka naʻe teʻeki pē ke liliu ʻa e anga ʻeku vakai ki he paʻangá​—ʻo aʻu ki hono toki puke ʻa Artan ʻo fakahū. Naʻe liliu fakaʻaufuli heni ʻeku fakakaukaú. ʻI he taimi pē ko iá, naʻá ku ʻiloʻi ko e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e paʻangá ʻoku moʻoni. Naʻa mau feifeingavale ki he paʻangá ka naʻe ʻikai ke ne ʻomai ha fiefia. Naʻá ku toki mahinoʻi ʻoku fiemaʻu ke u muimui kakato ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá.”

 ʻI he 2004, naʻe tuku ange au mei pilīsone pea naʻá ku toe feinga ʻi he vave tahá ke foki ʻo tila faitoʻo kona tapu. Kae kehe, naʻe liliu ʻa e fakakaukau ʻa Julinda, pea naʻe ʻi ai ʻa e meʻa naʻá ne leaʻaki naʻe maongo kiate au: “ʻOku ʻikai ke u toe fiemaʻu hoʻo paʻangá. ʻOku ou fiemaʻu hoku husepānití pea ʻoku ou fiemaʻu ʻa e tamai ʻo ʻeku fanaú ke ne ʻi heni maʻu pē mo kinaua.” Naʻá ku ʻohovale, ka naʻá ne moʻoni. Kuó u fakamoleki ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻo mamaʻo mei hoku fāmilí. Naʻá ku fakakaukau foki ki he ngaahi meʻa fakamamahi lahi naʻá ku hokosiá ko e ola ia ʻo ʻeku tuli ki he paʻangá ʻi he founga taʻefaitotonú. Ko ia naʻá ku fili ke liliu ʻeku ngaahi foungá pea taʻofi ʻa e feohi mo hoku ngaahi kaungāmeʻa ki muʻá.

 Ko e meʻa naʻe maongo lahi taha kiate aú ko ʻeku ʻalu ko ia mo hoku uaifí mo homa ongo fohá ki ha fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe maongo kiate au ʻa e fetaulaki mo e kakai loto-moʻoni mo anga-fakakaumeʻa ʻi aí. Naʻe faai atu pē ʻou kamata ako Tohi Tapu.

Naʻá ku faʻa fakakaukau kapau te mau maʻu ha paʻanga lahi, te mau hoko ai ʻo fiefia

 Naʻá ku ako mei he Tohi Tapú “ko e ʻofa ki he paʻangá ko ha aka ia ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku koví, pea ʻi he kakapa atu ki he ʻofa ko ʻení [ko e niʻihi] . . . kuo nau hokohokaʻi fakaʻaufuli ai kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi mamahi lahi.” (1 Tīmote 6:9, 10) Naʻá ku fakamoʻoniʻi mei heʻeku hokosiá ʻa e moʻoni ʻo e konga Tohi Tapu ko iá! Naʻá ku fakaʻiseʻisa ʻi he nunuʻa kovi ʻo ʻeku moʻui ki muʻá pea mo e mamahi naʻá ku ʻomi ki hoku fāmilí. (Kalētia 6:7) ʻI heʻeku ako ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻofa ʻa Sihova mo hono ʻAló ʻa Sīsū Kalaisi maʻa kitautolú, naʻe kamata ke u fai ha ngaahi liliu ki hoku angaʻitangatá. Naʻe kamata ke u fakakaukau lahi ange ki he niʻihi kehé kae ʻikai kiate au pē, pea naʻe kau ki heni ʻeku vaheʻi ʻa e taimi lahi ange maʻa hoku fāmilí.

FOUNGA KUÓ U MAʻU ʻAONGA AÍ

 Naʻá ku maʻu ʻaonga mei he muimui ki he faleʻi ko eni ʻa e Tohi Tapú: “Tuku ke hoko hoʻomou founga moʻuí ʻo ʻataʻatā mei he ʻofa ki he paʻangá, lolotonga ia hoʻomou fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mou maʻú.” (Hepelū 13:5) ʻI he taimi ní ʻoku ou maʻu ʻa e nonga ʻi he fakakaukaú mo ha konisēnisi maʻa. Kuó u maʻu heni ʻa e fiefia naʻe teʻeki ai ke u hokosia ki muʻá. Kuo mālohi ange ʻema nofo malí pea ʻoku toe vāofi ange hoku fāmilí.

 Naʻá ku faʻa fakakaukau kapau te mau maʻu ha paʻanga lahi, te mau hoko ai ʻo fiefia. Ka ʻoku ou sio māʻalaʻala ʻi he taimí ni ki he founga hono ʻomai ʻe he faihiá mo e ʻofa ki he paʻangá ʻa e mamahi lahi. ʻOku ʻikai ke mau tuʻumālie ka kuo mau maʻu ha meʻa ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi heʻemau moʻuí​—ko e kaumeʻa mo Sihova ko e ʻOtuá. Ko e lotu fāʻūtaha kiate ia ʻi he tuʻunga ko ha fāmilí ʻokú ne ʻai kimautolu ke mau fiefia moʻoni.

Ko hoku fāmilí ʻi ha fakataha-lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová