Skip to content

LILIU ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA E MOʻUÍ

“ʻOku ʻIkai Te U kei Anga-Fakamālohi”

“ʻOku ʻIkai Te U kei Anga-Fakamālohi”
  • Taʻu Fāʻeleʻi: 1973

  • Fonua Tupuʻanga: ʻIukanitā

  • Hisitōlia: Anga-fakamālohi pea moʻui taʻetaau mo faʻa konā

KO HOKU KUOHILÍ

 Naʻe fanauʻi au ʻi ʻIukanitā ʻi he vahefonua ʻo Gomba. Ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi aí naʻa nau masiva ʻangoʻango. Naʻe ʻikai ha ʻuhila ʻi homau koló, ko ia ʻi he poʻulí naʻa mau ngāueʻaki ha maama kalasini.

 Ko ʻeku ongo mātuʻá ko ha ongo faama, naʻá na hiki mei Luanitā ki ʻIukanitā. Naʻá na tō ʻa e ngoue kofí mo e siainé, pea naʻá na ngaohi mei he siainé ʻa e kava mālohi naʻe ʻiloa ko e waragi. Naʻe toe tauhi foki ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e fanga moa, kosi, puaka mo e fanga pulu. Naʻe tākiekina au ʻe homau anga-fakafonuá mo e founga naʻe ʻohake ai aú ke u tui kuo pau ki ha uaifi ke ne talangofua ki hono husepānití ʻi he taimi kotoa pē pea naʻe tapu ʻaupito ke ne fakahaaʻi haʻane fakakaukau.

 ʻI heʻeku taʻu 23, naʻá ku hiki ai ki Luanitā, ʻa ia naʻá ku faʻa ʻalu ai mo hoku ngaahi kaungāmeʻá ki ha fale hulohula. Naʻe ʻomai ʻe he pule ʻo e taha ʻi he ngaahi fale hulohula naʻá ku faʻa ʻalu ki aí ha kaati hū taʻetotongi. Naʻá ku saiʻia foki ʻi he ngaahi faiva taú mo e fakamālohí. Ko hoku ʻātakaí mo e fakafiefia naʻá ku filí naʻá ne tākiekina au ke u hoko ʻo anga-fakamālohi pea moʻui taʻetaau mo faʻa konā.

 ʻI he 2000, naʻe kamata ke u nonofo mo ha finemui ko Skolastique Kabagwira, pea naʻe ʻi ai ʻema fānau ʻe toko tolu. Hangē pē ko ia naʻá ku ako ʻi heʻeku kei siʻí, naʻá ku ʻamanekina hoku uaifí ke ne punou mai kiate au ʻi heʻene talitali aú pe ko haʻane fai ha kole. Naʻá ku taukaveʻi foki ko e ngaahi koloa kotoa hoku fāmilí ko e meʻa pē ia ʻaʻaku pea naʻá ku faʻiteliha pē ki ai. Naʻá ku faʻa ʻalu ʻi he poʻulí ʻo konā peá u toki foki mai pē ko e tolú hengihengi nai ia. Naʻá ku faʻa tukituki ʻi he matapaá pea kapau naʻe tuai hono fakaava mai ʻe Skolastique ʻa e matapaá, naʻá ku tā ia.

 ʻI he taimi ko iá, naʻá ku ngāue ko ha supavaisa ki ha kautaha leʻo, pea naʻe lelei ʻeku tuʻunga-vāhengá. ʻI ʻapí, naʻe feinga ʻa Skolastique ke fakalotoʻi au ke u kau ki heʻene lotu Penitekosí, ʻi he fakakaukau ʻe lava ke u liliu ai. Ka naʻe ʻikai ke u mahuʻingaʻia ai. ʻI hono kehé, naʻá ku fakatupulekina ha vahaʻangatae fakaemanako mo ha fefine ʻe taha. Koeʻuhí ko ʻeku anga-fakamālohí mo e tōʻonga taʻetāú, naʻe hiki ʻa Skolastique mo ʻema fānau ʻe toko tolú ki heʻene ongo mātuʻá.

 Naʻe lea mai ha kaungāmeʻa matuʻotuʻa ʻo kimaua ʻo fekauʻaki mo ʻeku founga moʻuí. Naʻá ne fakalototoʻaʻi au ke u foki kia Skolastique. Naʻá ne tala mai ko ʻema fānau fakaʻofoʻofá ʻoku ʻikai totonu ke nau nofo mavahe mei heʻenau tamaí. Ko ia ʻi he 2005, naʻá ku taʻofi ʻeku inú, pea tuku ange ʻa e fefine ʻe tahá pea fakataha mo Skolastique. ʻI he 2006 naʻá ma mali ai. Kae kehe, naʻá ku kei anga-fakamālohi pē mo ngaohikoviʻi hoku uaifí.

FOUNGA HONO LILIU ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA ʻEKU MOʻUÍ

 ʻI he 2008, naʻe ʻaʻahi mai ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ia ko hono hingoá ko Joël ki homau ʻapí, pea naʻá ku fanongo ki heʻene pōpoakí. ʻI ha laui māhina, ko ia mo ha Fakamoʻoni ʻe taha ko Bonaventure, naʻá na toutou ʻaʻahi mai kiate au pea naʻa mau faʻa lāulea lahi ki he Tohi Tapú. Naʻá ku ʻeke ha ngaahi fehuʻi lahi, kae tautefito ki he tohi Fakahaá. Naʻá ku feinga ke fakamoʻoniʻi ʻoku hala ʻa e ongo Fakamoʻoní. Ko e fakatātaá, naʻá ku ʻeke pe naʻe anga-fēfē ʻenau taukaveʻi ko e “fuʻu kakai lahi” ʻi he tohi ʻa Fakahā 7:9 te nau nofo ʻi he māmaní, lolotonga iá ʻoku pehē ʻi he vēsí te nau “tuʻu ʻi he ʻao ʻo e taloní [ʻo e ʻOtuá] pea ʻi he ʻao ʻo e Lamí,” ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻe tali anga-kātaki ʻe Joël ʻeku ngaahi fehuʻí. Ko e fakatātaá, naʻá ne fakahaaʻi mai ʻa e ʻAisea 66:1, ʻa ia ʻoku ui ai ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní ko hono “tuʻunga-vaʻé.” Ko ia ko e fuʻu kakai lahí ʻoku nau tuʻu ʻi māmani ʻi he ʻao ʻo e taloni ʻo e ʻOtuá. Naʻá ku lau ʻa e Saame 37:29, ʻa ia ʻoku pehē ai ko e kau māʻoniʻoní te nau nofo ʻi he māmaní ʻo taʻengata.

 Faai atu pē, naʻá ku tali ha ako Tohi Tapu. Ko ia naʻa mau ako mo Bonaventure. ʻI heʻemau ako ʻa e Tohi Tapú, naʻá ku maʻu ʻa e fakaueʻiloto ke fai ha ngaahi liliu ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku ako ke fakafeangai ʻi he fakaʻapaʻapa ki hoku uaifí. Naʻe ʻikai te u toe loto ke ne punou mai ʻi heʻene talitali aú pe ʻi heʻene fai ha kole, pea naʻe ʻikai ke u toe pule fakaaoao ki he koloa ʻa hoku fāmilí. Naʻá ku taʻofi foki ʻeku sio ʻi he ngaahi faiva fakamālohí. Ko hono fai ʻa e ngaahi liliu ko ení naʻe faingataʻa pea naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e mapuleʻi-kita lahi mo e anga-fakatōkilalo.

Naʻe tokoniʻi au ʻe he Tohi Tapú ke u hoko ko ha husepāniti lelei ange

 ʻI he ngaahi taʻu ki muʻa atú, naʻá ku ʻave hoku foha lahí ʻa Christian, ke nofo mo ha kāinga ʻi ʻIukanitā. Ka ʻi he hili ʻeku lau ʻa e Teutalōnome 6:4-7, naʻá ku ʻiloʻi ko homa fatongia ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke tokangaʻi ʻema fānaú, ʻa ia ʻoku kau ki ai hono akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá. Naʻá ma fiefia lahi ʻi hono toe fakafoki mai homa fohá ki ʻapí!

FOUNGA KUÓ U MAʻU ʻAONGA AÍ

 Naʻá ku ako ʻo ʻiloʻi ko Sihová ko ha ʻOtua faimeesi, pea naʻá ku tui kuó ne fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi tōʻonga ʻi he kuohilí. Naʻá ku fiefia ʻi he kau mai ʻa Skolastique ʻi he ako Tohi Tapú. Naʻá ma fakatapui ʻema moʻuí kia Sihova pea papitaiso fakataha ʻi he ʻaho 4 ʻo Tīsema, 2010. ʻI he taimí ni ʻokú ma fefalalaʻaki pea fiefia ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi homa fāmilí. ʻOku fiefia lahi hoku uaifí ʻi heʻeku hangatonu mai ki ʻapi ʻi he tuku ʻa e ngāué. ʻOkú ne houngaʻia foki ʻi heʻeku fakafeangai kiate ia ʻi he anga-ʻofa mo e fakaʻapaʻapa, pea naʻá ku fili ke taʻofi ʻosi ʻeku inu ʻolokaholó pea kuo ʻikai te u kei hoko ko ha tokotaha anga-fakamālohi. ʻI he 2015, naʻe fakanofo ai au ko ha mātuʻa ke tokoni ki hono tokangaʻi ʻemau fakatahaʻangá. Ko ʻema fānau ʻe toko nimá, ko e toko tolu ai kuo ʻosi papitaiso.

 ʻI heʻeku kamata ako ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe ʻikai ke u tui noaʻia pē ki he meʻa naʻa nau akoʻi maí. Ka naʻe maongo kiate au ʻenau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ki hono tali ʻaki ʻeku ngaahi fehuʻí. Naʻe tupulaki ʻeku houngaʻia mo Skolastique ʻi he ʻiloʻi ko e faʻahinga ʻoku nau tauhi ki he ʻOtua moʻoní ʻoku totonu ke nau moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi tuʻungá ka e ʻikai ko e talangofua pē ki he meʻa ʻoku nau loto ki aí. ʻOku ou houngaʻia lahi ʻi hono tohoakiʻi mai au ʻe Sihová pea ʻoku ou hoko ʻi he taimí ni ko e konga hono fāmili fakalaumālié. ʻI heʻeku fakakaukau atu ki heʻeku moʻuí, ʻoku ou tuipau ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ʻe ha tokotaha loto-totonu ʻo fai ha ngaahi liliu pē ʻoku fiemaʻú ke fakahōifuaʻi ia.