Skip to content

“Naʻá Ku Tatali ki Haʻo Telefoni Mai”

“Naʻá Ku Tatali ki Haʻo Telefoni Mai”

 Ko Ed mo hono uaifí ʻa Jennie, naʻá na fuofua ʻahiʻahiʻi ʻa e faifakamoʻoni ʻi he telefoní ʻi he 2010. a “Naʻe ʻikai ʻaupito ke u saiʻia ai,” ko e lea ia ʻa Jennie. “Naʻá ku tala ange ki hoku husepānití, ‘heʻikai pē te u toe tā telefoni!’” Naʻe ongoʻi pehē pē mo Ed. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke u faʻa saiʻia he tā mai ʻa e kau tuʻuaki koloá, ko ia ʻe pehē pē nai mo e ongoʻi ʻa e kakaí ki heʻeku faifakamoʻoni kiate kinautolu ʻi he telefoní.”

 ʻI he kamata ʻa e COVID-19 naʻe taʻofi ʻa e faifakamoʻoni mei he fale ki he fale ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he talangofua ki he fekau ʻa Sīsū ke talaki ʻa e ongoongo leleí, naʻa nau hokohoko atu ʻenau kau ki he ngāue fakafaifekaú, kae tautautefito ki he faifakamoʻoni ʻi he telefoní mo e faitohí. (Mātiu 24:14; 28:19, 20) ʻI he taimi tatau pē, ko e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané mo e ngaahi fakataha ki he ngāue fakamalangá naʻe fakahoko ia ʻi he ʻInitanetí. ʻI ha fakataha malanga ʻe taha, naʻe loto-toʻa ʻa Ed ke toe feinga ke ʻahiʻahiʻi ʻa e faifakamoʻoni ʻi he telefoní. Naʻe anga-fēfē ʻene ongoʻi ki he teu ke kamata ʻene ʻuluaki tā telefoní? “Naʻá ku ongoʻi manavasiʻi ʻaupito peá u lotu ki ha tokoni!” ko ʻene lau iá. “Naʻá ku tā leva ʻi he telefoní. Pea ko e taimi ia naʻá ku fetaulaki ai mo Tyrone.” b

 Ko Tyrone mo hono uaifí ʻa Edith, ʻokú na nofo ʻi he kolo ʻuta ʻo Kentucky, ʻAmeliká. Ko Tyrone ʻokú ne taʻu 83 pea ʻoku kovi ʻene vakaí. Neongo ia, naʻá ne tali ʻa e tuʻuaki ʻa Ed ki ha ako Tohi Tapu. Naʻá ne lau ʻene tohi akó ʻo ngāueʻaki ha lauʻi sioʻata fakaʻatalahi pea kamata leva ke ne ako Tohi Tapu tuʻumaʻu mo Ed ʻi he telefoní.

 ʻI ha māhina ʻe taha ki mui aí, naʻe kamata ke maʻu ʻe Tyrone mo Edith ʻa e ngaahi fakataha naʻe fakahoko ʻe he fakatahaʻanga fakalotofonuá. Kae kehe, koeʻuhí naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻana ʻInitaneti, naʻá na fanongo pē ʻi he telefoní. Ko e hā ʻa e hokosia ʻa Edith?

 ʻI he lolotonga ʻa e ako ʻa Tyrone, naʻe fanongo atu ʻa Ed mo Jennie ki hono tokoniʻi ʻe Edith ʻa Tyrone ke fakahoko ʻene talí mo kumi ʻa e konga Tohi Tapú ʻi heʻena Tohi Tapú. Ka naʻe ʻikai ke ne fakahaaʻi ha mahuʻingaʻia ke ako ʻa e Tohi Tapú. “Naʻe lava ke ma tala naʻe ʻi ai ʻa e meʻa naʻe loto-mamahi ai ʻa Edith mei he ongo hono leʻó,” ko e lau ia ʻa Jennie, “ka naʻe ʻikai ke ma ʻilo mo Ed ʻa e ʻuhingá.”

Ko Ed mo Jennie ʻokú na faifakamoʻoni ʻi he telefoní

 ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe loto ai ʻa Jennie ke ne talanoa mo Edith. Ko ia ʻi ha taimi feʻungamālie naʻá ne kole kia Ed ke ʻoange ʻa e telefoní. Naʻá ne pehē “Tyrone, ʻoku ou fanongo atu ki he leʻo ho uaifí pea ʻoku ou kole atu ke ne lau mai ʻa e konga Tohi Tapú pe ʻomai ʻene fakakaukaú.”

 Hili ha kiʻi longo taimi nounou, naʻe lea mai ʻa Edith ʻi he telefoní. “Naʻá ku fie talanoa mo koe,” ko ʻene leá ia ʻi he anga-vaivai. Peá ne pehē mai leva: “Ko e taha au ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e taʻu eni ʻe 40 ʻa e ʻikai ke u longomoʻui ʻi he moʻoní.”

 Naʻe ʻohovale ʻa Jennie. Naʻá ne kalanga, “ko hoku tokoua koe!” pea kamata ke na fetāngihi.

 ʻI he hili pē iá, naʻe ʻoange ʻe Ed kia Edith ha tatau ʻo e polosiua Foki kia Sihova. ʻI he ngaahi uike hoko maí, naʻe fakatokangaʻi ʻe Ed mo Jennie ha ngaahi liliu ʻia Edith. “ʻI he kamatá, naʻe hā mei hono leʻó ʻa e loto-mamahi lahi,” ko e lau ia ʻa Ed. “Ka ʻi he taimí ni ʻokú ne leʻo fiefia.” Naʻe fakalakalaka fakalaumālie ʻa Edith pea toe hoko ko ha tokotaha malanga fiefia ʻo e ongoongo leleí. Naʻe papitaiso hono husepānití ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Siulai 2022.

 ʻI he fakakaukau atu ʻa Ed ki he anga ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e faifakamoʻoni ʻi he telefoní, naʻá ne manatuʻi foki ʻena fetalanoaʻaki mo Tyrone. Hili hono lau ʻe Ed ʻa e Sione 6:44 kia Tyrone peá ne fakamatalaʻi ʻoku tohoakiʻi mai ʻe Sihova ʻa e kakaí ki he moʻoní, naʻe loto-tatau mo ia ʻa Tyrone, ʻo ne pehē: “Naʻá ku tatali ki haʻo telefoni mai.” Naʻe fiefia foki mo Jennie ʻi heʻene loto-toʻa mo hono husepānití ke kau ʻi he faifakamoʻoni ʻi he telefoní. “ʻOku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi feinga peheé,” ko ʻene leá ia.

a ʻOku fakahoko ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻenau ngāue fakafaifekaú ʻo fakatatau ki he lao ʻo fekauʻaki mo e maluʻi ʻo e ngaahi fakamatala fakafoʻituituí.

b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.