Skip to content

Skip to table of contents

Fāʻūtaha ʻi he Lotu​—⁠ʻOku Totonu ke Fēfē ʻEne ʻUhinga Kiate Koé?

Fāʻūtaha ʻi he Lotu​—⁠ʻOku Totonu ke Fēfē ʻEne ʻUhinga Kiate Koé?

Vahe 1

Fāʻūtaha ʻi he Lotu​—ʻOku Totonu ke Fēfē ʻEne ʻUhinga Kiate Koé?

1, 2. (a) ʻOku makatuʻunga ʻi he hā ʻa hono fakahoko ʻa e fāʻūtaha moʻoni ʻi he lotu ʻi hotau ʻahó ni? (e) Ko e hā ʻa e fakamatala ʻa e Tohitapú ʻo kau ki he meʻa ʻoku lolotonga hokó?

 TAKATAKAI ʻi he foʻi māmaní ʻoku fakatupu-fiefia ʻa e laka ki muʻa ki he fāʻūtaha ʻi he lotu. ʻOkú ne fakatahatahaʻi ʻa e kakai mei he ngaahi puleʻanga mo e ngaahi matakali mo e ngaahi lea kotoa. Ko ʻenau fāʻūtahá ni ʻoku ʻikai ko ha ola ia ʻo ha fakangaloku ʻo ʻenau tuí. ʻOku ʻikai maʻu ia mei haʻanau fakaʻehiʻehi mei he fakaangaʻi ʻa e ngaahi founga moʻui ʻa ia ʻoku fepaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e hā leva ʻokú ne fakatupunga iá? Ko e meʻa ʻi he hoko ʻa e kakai ʻo e ʻātakai kotoa ʻo ʻilo ʻa Sihova ko e ʻOtua moʻoni pē taha pea ʻoku nau loto-fiefai ke ʻai ʻenau moʻuí ke fehoanaki mo ʻene ngaahi founga māʻoniʻoní.​—Fehoanaki mo Fakahā 15:3, 4.

2 Ko hono fakahoko eni ʻo ha kikite naʻe hiki ʻe he palōfita ko Maiká ʻi he taʻu ʻe 2,700 nai kuo hilí. Naʻá ne tohi ʻo lave ʻo kau ki he “kuonga ʻamui”: “ʻE ōange ʻa e ngaahi puleʻanga lahi, pea te nau pehe, Haʻuā, ka tau ʻalu hake ki he moʻunga ʻo Sihova, pea ki he fale ʻo e ʻOtua ʻo Sekope; pea te ne ako kiate kitautolu hano ngaahi ʻalunga, pea te tau fou ʻi hono ngaahi founga.” (Mai. 4:1, 2) a ʻOkú ke sio ʻoku lolotonga hoko ia?

3, 4. (a) ʻI he founga fē ʻoku moʻoni ai ʻa e pehē ʻoku hanga ʻa e “ngaahi puleʻanga” kia Sihova? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kiate kitautolú?

3 ʻOku ʻikai ke ʻalu ha “ngaahi puleʻanga” fakakātoa ki he fale fakalaumālie ʻo Sihová ke lotu. Ka ʻoku fai eni ʻe he niʻihi taautaha mei he ngaahi puleʻangá. ʻOku ueʻi loloto kinautolu ʻi heʻenau ako ʻo fekauʻaki mo e taumuʻa anga-ʻofa mo e ʻulungaanga fakamānako ʻo Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku nau anga-fakatōkilalo ʻo fekumi ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá meiate kinautolú. Ko ʻenau lotú ʻoku hangē ko e lotu ʻa Tēvitá, ko ha tangata ʻo e tuí ʻa ia naʻá ne pehē: “Ako au ke u fai ho finangalo; he ko hoku ʻOtua ʻa hoʻo ʻAfio.”​—Sāme 143:10.

4 ʻOkú ke fakaʻuta atu ʻokú ke kau ʻi he lotolotonga ʻo e fuʻu kakai tokolahi ko ia ko e kau lotu kia Sihová? ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻa ʻokú ke fai ki he fakahinohino ʻoku maʻú ʻokú ke houngaʻia moʻoni ko Sihova ʻa hono tupuʻangá? Ko e hā hono lahi ʻa hoʻo ‘fou ʻi hono ngaahi foungá’?

Founga ʻOku Aʻusia Ai Iá

5. (a) Ko e hā hono lahi ʻe faifai atu pē ʻo aʻusia ʻe he fāʻūtaha ʻi he lotú? (e) Ko e hā ko e meʻa fakavavevave ai ke hoko ko ha tokotaha-lotu ʻa Sihova he taimi ní, pea ʻoku malava fēfē ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻá ni?

5 Ko e taumuʻa ʻa Sihová ke fāʻūtaha ʻi he lotú ʻa e meʻa moʻui ʻatamai poto kotoa pē​—ʻo ʻikai takihalaʻi ha taha ʻo kinautolu ʻe he loí, ʻo ʻikai taufā holo ha taha koeʻuhi ko e taʻemalava ke ʻilo ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e moʻuí. Hono ʻikai ke tau ʻunaloto atu ki he ʻaho ʻa ia ʻe fakafetaʻi ai ki he ʻOtua moʻoni pē taha ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻoku moʻuí! (Sāme 103:19-22) Ka ki muʻa ke malava ke hoko iá, kuo pau ke tafi atu ʻe Sihova mei heʻene ngaahi fakatupú ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakataleʻi ʻa hono tuʻunga-tuʻi anga-ʻofá pea nau loto-vili ke fakameleʻi ʻa e moʻui ʻa e niʻihi kehé. ʻI heʻene manavaʻofá ʻokú ne fai ʻa e fakatokanga ʻo fekauʻaki mo e meʻa te ne faí. ʻOku maʻu ʻe he kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e faingamālie ke liliu honau ʻalungá. Ko ia ʻi hotau ʻahó ni ʻoku fai ai ʻi māmani lahi ʻa e kole fakavavevavé ni: “Mou manavahē ki he ʻOtua, pea tuku kololia kiate ia; he kuo hokosia ʻa e taimi o ʻene fakamāu: pea mou hū kiate ia naʻa ne ngaohi ʻa e langi mo e fonua mo e tahi mo e ngaahi matavai ʻo e ngaahi vaitafe.” (Fkh. 14:6, 7) Kuó ke tali ʻa e fakaafe ko iá? Kapau ʻoku pehē, ko ho monū leva ia ke ke ngāue fakataha mo e kautaha ʻa Sihová ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai pehē.

6. Hili ʻa e ako ki he ngaahi akonaki tefito ʻa e Tohitapú, ko e hā ʻa e toe fakalakalaka ʻoku totonu ke tau feinga tōtōivi ke faí?

6 ʻOku ʻikai ko e taumuʻa ia ʻa e ʻOtuá ke ʻomai ki heʻene kautahá ʻa e kakai ʻoku nau pehē pē ʻoku nau tui kia Sihova pea ʻoku nau fie moʻui ʻi he Palataisí ka ʻi he taimi tatau pē ʻoku nau hokohoko atu ke tulimui ki heʻenau ngaahi meʻa fakaesiokita pē ʻanautolu. ʻOkú ne finangalo ke hoko ʻa e kakaí ʻo nau “ʻilo [kānokano] ki hono finangalo,” pea ʻoku totonu ke hā ʻeni ʻi heʻenau moʻuí. (Kol. 1:9, 10) ʻI he hili ʻa e ako ʻa e faʻahinga loto-houngá ki he ngaahi akonaki tefito ʻa e Tohitapú, ʻoku nau fie tutui atu ki he tuʻunga matuʻotuʻa faka-Kalisitiané. Ko ʻenau holí ke nau ʻilo fakaʻāuliliki kia Sihova, ke fakalahi mo fakaloloto ʻenau mahino ʻo fekauʻaki mo ʻene Folofolá, pea ngāuekakatoʻaki ange ia ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku nau feinga ke nau hangē ko ʻenau Tamai fakahēvaní, ʻo fakahāhā ʻa hono ngaahi ʻulungaangá pea mo e anga ʻo ʻene vakai ki ha meʻa. ʻOku ueʻi kinautolu ʻe he meʻá ni ke nau fekumi ki he ngaahi founga ke kau ki he kakato taha te nau malavá ʻi he ngāue ʻokú Ne ʻai ke fakahoko ʻi he māmaní ʻi hotau ʻahó ni. Ko e meʻa ia ʻokú ke lolotonga faí?​—ʻEf. 4:32 [ʻEf. 5:1PM]; Hep. 5:12–6:3; 1 Tīm. 4:15.

7. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku malava ai he taimí ni ʻa e fāʻūtaha moʻoní, pea ʻoku anga-fēfē ʻa hono aʻusia iá?

7 ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻoku totonu ki he faʻahinga ʻoku nau tauhi ʻa Sihová ke hoko ko ha kakai fāʻūtaha. (ʻEf. 4:1-3) ʻOku totonu ke ʻi ai ʻa e fāʻūtaha ko ení ʻi he taimí ni, neongo ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani mavahevahe pea ʻoku tau kei fāinga mo hotau tuʻunga taʻehaohaoa pē ʻo kitautolú. Naʻe lotu tōtōivi ʻa Sīsū ke hoko ʻene kau ākongá ʻo taha, ʻo aʻusia ʻa e fāʻūtaha moʻoní. ʻE ʻuhinga eni ki he hā? Ko e ʻuluaki meʻá, te nau maʻu ha vā lelei mo Sihova pea mo hono ʻAló. ʻIkai ngata aí ka te nau fefāʻūtahaʻaki. (Sione 17:20, 21) ʻOku lolotonga aʻusia eni ʻi heʻenau ngāueʻaki ʻa e fakahinohino ʻoku maʻu ʻi he “fale” ʻo Sihová.

Ko e Hā ʻa e Ngaahi Meʻa ʻOku Tokoni ki he Fāʻūtahá?

8. (a) Ko e hā ʻoku tau ʻai ke tupu ʻi heʻetau ngāueʻaki fakafoʻituitui ʻa e Tohitapú ke fakakaukau fakalelei ʻo maʻu ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻoku kaunga kiate kitautolú? (e) ʻI hono tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he peesi hono hokó, sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tokoni ki he fāʻūtaha faka-Kalisitiané.

8 Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa tefito ʻoku tokoni ki he fāʻūtaha ko ení ʻoku fakahokohoko ia ʻi lalo. ʻI hoʻo tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku hoko hake aí, fakakaukau ki he kaunga ʻa e ngaahi meʻá ni taki taha ki ho vā pē ʻoʻou mo Sihová pea mo ho kaungā-Kalisitiané. Ko e fakakaukau fakalelei ki he ngaahi poini ko ení ʻi he fakamaama ʻoku ʻomai ʻe he ngaahi konga Tohitapu ʻoku lave ki aí ʻe tokoni ia kiate koe ke tupu ʻa e mafai fakaefakakaukaú mo e ʻiloʻilo ʻoku hehema ki he ʻOtuá, ʻa ia ko e ongo ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu hono kotoa. (Pal. 5:1, 2; Fili. 1:9-11) Ko ia fakakaukau tahataha ki he ngaahi meʻá ni:

 (1) ʻOku tau lotu kotoa kia Sihova mo tali ʻa ʻene totonu ke fokotuʻu ʻa e tuʻunga ki he leleí mo e koví.

 ʻE fēfē ʻa e vakai ki ai ʻa Sihová ʻo kapau ʻoku tau siʻaki fakakaukauʻi pē ʻa ʻene akonakí ʻi ha meʻa ʻoku hā ngali mahuʻinga siʻisiʻi kiate kitautolu? (Luke 16:10; fehoanaki mo Malakai 1:6-8.)

 ʻOku uesia ha niʻihi kehe ʻo kapau ʻoku ʻikai te tau talangofua maʻu pē ki he ngaahi fekau ʻa Sihová? (Fehoanaki mo Loma 5:12; Siōsiua 7:20-26; 1 Tuʻi 14:16.)

 (2) Tatau ai pē pe ko fē ʻa e feituʻu ʻoku tau ʻi ai ʻi he māmaní, ʻoku tau maʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke tataki kitautolu.

 ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fili, ko e hā hono fakatuʻutāmaki ʻi hono fai pē ʻa e meʻa ʻoku tau “ongoʻi” ʻoku tonú? (Sel. 17:9; Pal. 14:12)

 Kapau ʻoku ʻikai te tau ʻilo ʻa e akonaki ʻoku ʻomai ʻe he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo ha faʻahinga meʻa, ko e hā ʻoku totonu ke tau faí? (Pal. 2:3-5)

 (3) ʻOku tau maʻu ʻe kitautolu kotoa ʻa e ʻaonga mei he polokalama fafanga fakalaumālie tatau pē.

 Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau houngaʻia ʻi he ngaahi fokotuʻutuʻu ʻa Sihova ki he fafanga fakalaumālié? (Fehoanaki mo ʻAisea 1:3; 9:16 [ʻAisea 9:15, PM]; ʻAisea 65:14.)

 (4) ʻOku ʻikai ha tangata ka ko Sīsū Kalaisi pē ʻa hotau Takimuʻá pea ko e tokotaha ia ʻoku tau fou kotoa ai ʻi heʻetau lotu kia Sihová.

 ʻOku ʻi ai ha taha ʻo kitautolu kuó ne maʻu ha ʻuhinga totonu ke tui ʻo pehē ʻoku māʻolunga ange ia ʻi ha niʻihi kehe? (Loma 3:23, 24; 12:3; Mt. 23:8-10)

 (5) Tatau ai pē pe ʻoku tau nofo ʻi fē, ʻoku tau hanga ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e ʻamanakiʻanga pē ia ʻe taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá.

 ʻOku anga-fēfē hono maluʻi kitautolu ʻe he meʻá ni mei he ngaahi tākiekina fakatupu-mavahevahé? (Mt. 6:9, 10; Mai. 4:3)

 (6) ʻOku fakatupu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻi he kau lotu kia Sihová ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻa ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he fāʻūtaha faka-Kalisitiané.

 ʻOku anga-fēfē ʻa ʻetau fakaʻatā ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne fakatupu ʻiate kitautolu ʻa hono ngaahi fuá? (Sāme 1:2; Pal. 22:4; Fkh. 3:6; Ng. 5:32)

 Ko e hā ʻa e kaunga ʻo ʻetau maʻu ʻa e ngaahi fua ʻo e laumālié ki hotau vā mo Sihová? Mo hotau vā mo hotau ngaahi tokouá? (Kal. 5:22, 23)

 (7) ʻOku ʻiate kitautolu kotoa ʻa e fatongia ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

 Ko e hā ʻa e kaunga ʻo ʻetau femoʻuekina ʻi he kau ki he ngāue fakaemalangá ni fakataha mo hotau kaungā-Kalisitiané ki he anga ʻo ʻetau fakakaukau ʻo fekauʻaki mo kinautolú? (Fehoanaki mo Kolose 4:7, 11.)

9. Ko e hā ʻa e ola ʻoku hoko ʻi heʻetau mātuʻaki ngāueʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ko ení ʻi heʻetau moʻuí?

9 Ko e tali ʻo pehē ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni ko e meʻa ia ʻe taha. ʻOku fiemaʻu ha meʻa lahi ange kae moʻui ʻo fakatatau ki aí. Ka ʻi heʻetau fai peheé, ʻoku tau ʻunu ofi ai kia Sihova. ʻOku toe hoko ʻetau feohi mo e kaungātuí ko ha fakaongoʻimālohiʻanga. Hangē ko ia ʻoku pehē ʻe Sāme 133:1NW: “Vakai! He toki meʻa lelei mo sai ē ki he ngaahi tokoua ke nofo fakataha ʻi he fāʻūtaha!” ʻIkai kuó ke aʻusia ʻe koe tonu ʻa hono fakaongoʻimālohi ke mavahe mei he māmaní, mo hono ngaahi tuʻunga siokita kotoa, pea ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá fakataha mo e niʻihi kehe ʻoku nau ʻofa moʻoni kia Sihová?

Fakaʻehiʻehi mei he Ngaahi Tākiekina Fakatupu-Mavahevahé

10. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai kiate kitautolu ke tau tokanga ke fakaʻehiʻehi mei he laumālie ʻo e faʻifaʻitelihá?

10 Kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tākiekina fakatupu-mavahevahé koeʻuhi ke ʻoua naʻa maumauʻi ʻa e fāʻūtaha mahuʻinga ko iá. Ko e taha ʻoku tuʻu-ki-muʻa ʻi he ngaahi meʻá ni ko e laumālie ʻo e faʻifaʻitelihá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau fakaʻehiʻehi mei ai ʻaki ʻene fakahāhā ʻa e tokotaha-fakatupunga ʻo iá, ko Sētane ko e Tēvoló. Ko ia ʻa e tokotaha naʻá ne kākaaʻi ʻa ʻIvi ke fakakaukau ʻe ʻaonga kiate ia ke ne siʻaki ʻa e meʻa naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻOtuá pea fai pē ʻe ʻIvi ʻa ʻene ngaahi fili pē ʻaʻana. Naʻe kau ʻa ʻĀtama fakataha mo ʻIvi ʻi he ʻalunga angatuʻu ko iá. Naʻe iku ia ki he tuʻutāmaki kiate kinaua pea mo kitautolu foki. (Sēn. 2:16, 17; 3:1-6, 17-19) ʻOku tau lolotonga moʻui ʻi ha māmani ʻoku mātuʻaki fonu ai ʻa e laumālie ʻo e faʻifaʻitelihá. Ko ia ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻohovale ʻo kapau ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke tau taʻofi ʻa e laumālie ko iá meiate kitautolu. ʻI he anga-ʻofa ʻa Sihová ʻokú ne tokoniʻi ai kitautolu ke tau fai eni ʻaki ʻa e akonaki ʻoku fakafou mai ʻi heʻene kautahá.

11. Ko e hā te ne fakahāhā pe ʻoku tau mateuteu loto-moʻoni ki he moʻui ʻi he Fokotuʻutuʻu Foʻou māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá?

11 Kuo tau ako ʻo fakafou mai ʻi he kautaha ko iá ʻo fekauʻaki mo e talaʻofa maʻongoʻonga ʻa Sihova ke fetongi ʻa e ʻātakai lolotongá ni ʻaki ʻa e ngaahi langi foʻou mo ha māmani foʻou ʻa ia ʻe “nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.” (2 Pita 3:13) ʻOku tau ongoʻi loto-fiefia ʻi he ʻamanaki ko ia ʻoku vavé ni ke mole atu ʻa e māmani anga-fulikivanu ko ení pea ʻe liliu ʻa e foʻi māmaní ko ha Palataisi. Ka ʻoku fakahāhā ʻe heʻetau founga moʻui pē ʻatautolú ʻoku tau mateuteu loto-moʻoni ki he moʻui ʻi ha māmani ʻa ia ʻe hulu atu ai ʻa e māʻoniʻoní? ʻOku tala mahino mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu: “ʻOua te mou ʻofa ki mamani, ʻumaʻā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he mamani. Ka ʻofa ʻe ha taha ki mamani ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e ʻofa ki he Tamai.” (1 Sione 2:15) ʻOku moʻoni ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻo fekauʻaki mo e māmaní ʻoku ʻikai ke saiʻia ai ha taha ʻo kitautolu. Ka ʻoku tau koviʻia ʻo tautefito ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní ʻa ia ʻoku halalotoʻapi ki he ngaahi meʻa ʻoku tau fiefia ai ʻi he moʻuí? Pe ʻoku tau toe fakataleʻi hono laumālié​—ko e fakakaukau faʻifaʻitelihá, mo e hulu fau ʻa e tokanga kiate kita pē? ʻOku tau angaʻaki moʻoni ke fanongo kia Sihova pea talangofua kiate ia mei hotau lotó, neongo ʻa e ngaahi hehema kehe ʻa e kakanó? Tatau ai pē pe ko e fē ʻa e feituʻu ʻoku tau ʻi ai, pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau fai, ʻoku totonu ke fakahā ʻe heʻetau ʻalunga moʻuí fakakātoa ʻoku hehema ki he ʻOtuá ʻa ʻetau fakakaukaú mo e ʻuhinga ʻoku tau fai ai ha meʻa.​—Pal. 3:5, 6.

12. (a) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke puke ʻa e faingamālié he taimí ni ke ako ai ʻo fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻa Sihová pea muimui ki ai ʻi heʻetau moʻuí? (e) Ko e hā hono kaunga kiate kitautolu fakafoʻituitui ʻa e ngaahi konga Tohitapu ʻoku lave ki ai ʻi he palakalafí?

12 ʻI he hoko mai ʻa e taimi kuo kotofa ʻe Sihova ke fakaʻauha ai ʻa e tuʻu fulikivanu ko ení pea mo kinautolu kotoa ʻoku ʻofa ki hono ngaahi foungá, heʻikai te ne toe toloi ia. Heʻikai te ne toe toloi ʻa e taimi ko iá pe liliu ʻene ngaahi tuʻungá ke hoa mo e faʻahinga ʻoku nau kei feinga ke pipiki ki he māmaní, ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakapāpākū ke ako ʻo kau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá pea mo hono fai iá. Ko e taimi leva eni ke ngāue! (Luke 13:23, 24; 17:32; 21:34-36) Ko ia ai, hono ʻikai fakalotomāfana ke sio ki he “fuʻu kakai lahi” ʻoku nau puke ʻa e faingamālie mahuʻingá ni, ʻo nau fekumi vēkeveke ki he fakahinohino ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ʻo fakafou mai ʻi heʻene kautaha anga-ʻofá pea ʻaʻeva fāʻūtaha leva ʻi hono ngaahi foungá!

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e ngaahi konga Tohitapu ʻi he tohí ni ʻoku toʻo ia mei he Tohitapu faka-Tonga ʻo e 1966, pea ka ʻikai ʻe fakahaaʻi atu. ʻOku fakahaaʻi ʻe he PM ʻoku toʻo ʻa e konga ko iá mei he Paaki Motuʻa (liliu lea he 1884); ʻoku fakahaaʻi ʻe he NW ʻoku liliu lea ʻa e konga ko iá mei he New World Translation of the Holy Scriptures, paaki 1981.

Fetalanoaʻaki ʻo Fakamanatu

● Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo e lotú?

● Hili ʻa e ako ki he ngaahi akonaki tefito ʻa e Tohitapú, ko e hā ʻa e toe fakalakalaka ʻoku totonu ke tau feinga tōtōivi ke faí?

● Ko e hā ʻoku malava ke tau fai fakafoʻituitui, koeʻuhi ke tākiekina ʻa ʻetau moʻuí ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ki aí ʻe he ngaahi meʻa fakatupu-fāʻūtaha kuo tau ʻosi lave ki aí?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā peesi kakato ʻi he peesi 4]