Skip to content

Skip to table of contents

Hanganaki Puke Maʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá

Hanganaki Puke Maʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá

Vahe 3

Hanganaki Puke Maʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá

1. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻo ʻiloʻi ʻe he kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻa e moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻoku tau mahuʻingaʻia ai ʻi he meʻá ni?

 “ʻOKU ʻilo ʻe he kotoa ʻo homou loto, mo e kotoa ʻo homou laumalie, kuo ʻikai to kelekele ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi lelei fuape naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko homou ʻOtua maʻamoutolu; kuo hoko kotoa pe kiate kimoutolu.” Ko e fakamanatu eni naʻe fai ʻe Siōsiua ki he kau tangata matuʻotuʻa ʻo ʻIsilelí ʻi heʻenau kamata ke nofo ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá. Ka ʻi he ngaahi taʻu hoko atu aí naʻe ʻikai te nau ʻai maʻu pē ki honau lotó ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo ngāueʻaki ia. Ko e hā leva naʻe hoko aí? ʻOku fakahā mahino ʻe he Tohitapú ʻo pehē ʻoku hangē tofu pē ko hono fakamoʻoniʻi ʻo e alafalalaʻanga ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihova ki he tāpuakí, naʻe pehē pē ʻa ʻene fakahoko ʻa e meʻa naʻá ne folofolaʻaki ko e ngaahi nunuʻa ia ʻo e talangataʻá. (Siōs. 23:14-16) Naʻe fakatolonga mai ʻa e fakamatala ko iá, pea pehē ki he toenga kotoa ʻo e Tohitapú ko hotau fakahinohino​—koeʻuhi “ke tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki lelei” pea koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau fai ha meʻa ʻo hoko ke tau tuku ange ke mole ai ʻa e ʻamanaki ko iá.​—Loma 15:4.

2. (a) ʻI he ʻuhinga fē “ne fakamanava mei he ʻOtua” ʻa e Tohitapú? (e) ʻI hono ʻiloʻi ení, ko e hā ʻa e fatongia kuo tau maʻú?

2 Neongo ko e kau “sekelitali” fakaetangata ʻe toko 40 nai naʻe ngāueʻaki ki hono hiki ʻa e Tohitapú, ko Sihova tonu pē ʻa hono Tokotaha-Faʻutohí. ʻOku ʻuhinga iá naʻá ne tataki ʻa hono hiki ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí? ʻIo. Hangē ko ia naʻe leamoʻoniʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá, “Ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua.” ʻI heʻetau tui pau ki aí, ʻoku tau enginaki ai ki he kakai ʻi ha feituʻu pē ke nau tokanga ki ai pea fokotuʻu ʻenau moʻuí ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻi aí, ʻo hangē tofu pē ko ia ʻoku tau feinga ke faí.​—2 Tīm. 3:16; 1 Tes. 2:13.

Ko e Hā Te Ne Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé ke Nau Houngaʻia Aí?

3. Ko e hā ʻa e founga lelei taha ke tokoniʻi ai ʻa e tokolahi ʻo e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau tui pau ko e Tohitapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá?

3 Ko hono moʻoní, ko e tokolahi ko ia ʻoku tau lea ki aí ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa ʻetau tui pau ko ia ko e Tohitapú ʻoku moʻoni ko e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku malava fēfē ke tau tokoniʻi kinautolu? Ko e founga ʻoku mātuʻaki faʻa lelei tahá ko hono fakaava ʻa e Tohitapú pea fakahāhā kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku ʻi aí. “Ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi, pea masila ange ʻi he heleta fakatoumata fuape; . . . pea ʻoku ne vavangaʻi ʻa e ngaahi holi mo e fakakaukau ʻo e loto.” (Hep. 4:12) “Ko e folofola ʻa e ʻOtua” ko ʻene folofola talaʻofa, ʻa ia ʻoku hiki ʻi he Tohitapú. ʻOku ʻikai ko ha hisitōlia taʻeʻaonga ka ʻoku moʻui pea ʻoku ngaʻunu ʻo taʻe toe ala taʻofi ki hono fakahokó. ʻI heʻene peheé, ʻe hoko leva ʻo hā ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne ueʻi moʻoni ʻa e loto ʻo e faʻahinga ʻoku nau kamata ke ʻilo ki aí, pe te nau aʻusia ʻa hono ngaahi tuʻungá. ʻOku mālohi mamaʻo ange ʻa hono ivi tākiekiná ʻi ha meʻa pē te tau leaʻaki.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi fakamatala faingofua ʻo fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻo e Tohitapú kuó ne liliu ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e faʻahinga ʻe niʻihi ki he Tohitapú? Ko e hā hono ʻuhingá?

4 Kuo hoko ko ha liliuʻanga ki ha faʻahinga tokolahi ʻa ʻenau sio pē ki he huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he Tohitapú. Kuo fili ʻa e niʻihi ke ako ʻa e Tohitapú ʻi hono fakahāhā atu kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻokú ne fakahā ʻo fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí, ko e ʻuhinga ʻoku kei fakangofua ai ʻe he ʻOtuá ʻa e anga-fulikivanú, ko e ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku lolotonga hokó pe ko e ʻamanaki moʻoni ʻoku fakatefito ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI he ngaahi fonua ko ia kuo fakaʻatā ai ʻe he ngaahi angafai fakalotú ʻa hono fakahohaʻasi ʻo e kakaí ʻe he kau laumālie koví, kuo langaʻi ai ha mahuʻingaʻia ʻe he fakamatala ʻa e Tohitapú ʻo kau ki he tupuʻanga ʻo e meʻa ko ení pea mo e founga ke tauʻatāina ai mei ai. Ko e hā ʻoku mātuʻaki maongo ai kiate kinautolu ʻa e ngaahi poini ko ení? Koeʻuhi ko e Tohitapú ko e matavai pē ia ʻo e fakamatala alafalalaʻanga ki he ngaahi meʻa mātuʻaki mahuʻingá ni.​—Sāme 119:130.

5. ʻI he pehē ʻe ha taha ʻoku ʻikai te ne tui ki he Tohitapú, ko e hā nai ʻa hono ʻuhingá? ʻE anga-fēfē nai ʻa ʻetau tokoniʻi iá?

5 Kaekehe, fēfē ʻo kapau ʻoku tala mai fakahangatonu kiate kitautolu ʻe ha taha ʻo pehē ʻoku ʻikai te ne tui ia ki he Tohitapú? ʻOku totonu ke fakangata ʻe he meʻa ko iá ʻa e fetalanoaʻakí? ʻIkai, ʻo kapau ʻokú ne loto-lelei ke fakakaukau fakalelei ki ai. ʻOku totonu ke tau ongoʻi ko ha fatongia ke lea atu ʻi he tui pau koeʻuhi ko e Folofola ʻa e ʻOtuá. He mahalo pē ko e anga ʻo ʻene fakakaukaú ko e Tohitapú ko ha tohi ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Mahalo pē ʻoku tupu ʻa ʻene fakakaukau taʻepau pehē ki he Tohitapú koeʻuhi ko e lekooti ai ʻo fekauʻaki mo e mālualoi mo e kaunoa ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ki he meʻa fakapolitikalé, pea pehē ki heʻene ngaahi feinga maʻu pē ke maʻu paʻangá. Fēfē ke ʻeke ki ai ʻo kapau ko ia? ʻE langaʻi nai ʻa ʻene mahuʻingaʻiá ʻi hono fakahā ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi founga fakamāmani ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, fakataha mo e ngaahi meʻa ʻokú ne fakafaikehekeheʻi ai ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane mo e lotu faka-Kalisitiane moʻoní.​—Fehoanaki mo Mātiu 15:7-9; Sēmisi 4:4; Maika 3:11, 12.

6. (a) Ko e hā ʻokú ne fakatuipauʻi ʻa koe tonu ko e Tohitapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi toe fakakaukau kehe ʻoku malava ke ngāueʻaki ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau maʻu ʻa e mahino ʻoku moʻoni ʻoku mei he ʻOtuá ʻa e Tohitapú?

6 ʻE ʻaonga ki he niʻihi kehe ha fetalanoaʻaki fakahangatonu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fakamoʻoni ki hono fakamānavaʻi ʻo e Tohitapú. Ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi mahino kiate koe ko e Tohitapú ʻoku mei he ʻOtuá? Ko e meʻa ia ʻoku fakahā tonu mai pē ʻe he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo hono tupuʻangá? (2 Tīm. 3:16, 17; Fkh. 1:1) Pe koeʻuhi ʻoku ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi kikite lahi ʻoku nau fakahā ʻa e ʻilo fakaikiiki ʻo fekauʻaki mo e kahaʻú, ʻa ia kuo pau ko e ngaahi kikité ni kuo haʻu mei ha matavai māʻolunga hake ia ʻi he tangatá? (2 Pita 1:20, 21; ʻAi. 42:9) Ko e meʻa nai ko e fetāiaki lelei ʻa e meʻa kotoa ʻi he Tohitapú, neongo naʻe hiki ʻe ha kau tangata tokolahi ʻi ha vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe 1,610? Pe ko ʻene totonu fakaesaienisi ʻi hono faikehekehe ʻaupito mei he ngaahi tohi kehe kuo hiki mei he taimi ko iá? Pe ko e lea moʻoni ai ʻa hono kau tohí? Pe ko hono fakatolonga mai ʻi he fehangahangai mo e ngaahi feinga fulikivanu ke fakaʻauha iá? Ko ha meʻa pē ai kuo maongo kiate koe ʻoku malava ke toe ngāueʻaki ia ke tokoniʻi ʻa e kakai kehé.

Ko ʻEtau Lau Tohitapu Fakafoʻituituí

7, 8. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai fakafoʻituitui ʻo fekauʻaki mo e Tohitapú? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ʻo tānaki atu ki he lau Tohitapu fakafoʻituituí, pea ʻoku anga-fēfē ʻa hono fakahāhā eni ʻe he Tohitapú pē? (f) Kuo anga-fēfē ʻa hoʻo maʻu fakafoʻituitui ha mahino ʻo fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová?

7 Tānaki atu ki hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau tui ki he Tohitapú, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu tonu ke tau vaheʻi ha taimi ke lau maʻu ai pē ia. ʻOkú ke fai ia? Ko e tohi mahuʻinga lahi taha pē eni ʻi he kātoa ʻa e ngaahi tohi kuo faʻú. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ʻuhinga eni ia ʻo pehē kapau ʻoku tau lau ia ʻoku ʻikai ke toe fiemaʻu ha meʻa kehe kiate kitautolu. ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo ʻetau fakamavahevaheʻi pē ʻa kitautolú, ʻo fakakaukau ʻoku malava pē ke mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻaki ʻete fekumi pē ʻiate kita. Kapau ʻoku tau fie hoko ko ha kau Kalisitiane ʻoku fakakaukau mafamafatatau ʻoku fiemaʻu fakatouʻosi ʻa e ako fakafoʻituituí mo e maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá.​—Pal. 18:1; Hep. 10:24, 25.

8 Ki ha lelei maʻatautolu ʻoku fakamatala ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo ha ʻofisa ʻItiopea ʻa ia naʻe tataki ki ai ʻe ha ʻāngelo ʻa e tokotaha ʻevangeliō Kalisitiane ko Filipé ʻi he taimi naʻe lau tohi ai ʻa e ʻofisá ni mei he kikite ʻa ʻAiseá. Naʻe ʻeke ʻe Filipe ki he tangatá ni: “ʻOku ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa ʻoku ke lau?” Naʻe tali anga-fakatōkilalo ange ʻa e ʻItiopeá: “ʻO u ʻilo fēfē, taʻe ha taha ke ne fakahinohino au?” Naʻá ne kōlenga kia Filipe ke fakamatala ange ʻa e konga Tohitapú ni. Ko Filipe naʻe ʻikai ko ha tokotaha lau Tohitapu taautaha pē, ʻo ne fakahā ʻa ʻene fakakaukau pē ʻaʻana ʻo fekauʻaki mo e Tohitapú. ʻIkai; ʻoku fakahāhā ʻe he fakamatalá naʻá ne tauhi maʻu ha fetuʻutaki vāofi mo e kau ʻapositoló ʻi he fakatahaʻanga ʻi Selusalemá pea ko ha memipa ia ʻo e kautaha hā mai ʻa Sihová. Ko ia naʻá ne malava ke tokoniʻi ʻa e ʻItiopeá ke ne maʻu ʻa e ʻaonga mei he fakahinohino naʻe ʻai ʻe Sihova ke ala maʻu ʻo fakafou mai ʻi he kautaha ko iá. (Ng. 6:5, 6; 8:5, 14, 15, 26-35) ʻOku pehē pē ʻi he ʻahó ni. Ko hai ʻiate kitautolu naʻá ne aʻu ʻiate ia pē ki ha tuʻunga mahino lelei mo totonu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová? Ko hono kehe ʻaupitó, naʻe fiemaʻu kiate kitautolu, pea ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa hono fiemaʻu kiate kitautolu, ʻa e tokoni ʻoku tokonaki anga-ʻofa mai ʻe Sihova ʻo fakafou mai ʻi heʻene kautaha hā maí.

9. Ko e hā ʻa e ngaahi polokalama lau Tohitapu ʻoku malava ke ʻaonga kiate kitautolu kotoa?

9 ʻOku tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻa e fakamatala faka-Tohitapu lelei ʻaupito ʻi he Ko e Taua Leʻo mo e ngaahi tohi ʻoku nau fekauʻakí ke tokoniʻi kitautolu ke ngāueʻaki pea mahino kiate kitautolu ʻa e Tohitapú. Tānaki atu ki ai, ʻoku fokotuʻu mai kiate kitautolu ʻi he Ako Fakafaifekau Fakateokalati ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha taimi-tēpile tuʻumaʻu ʻo e lau Tohitapú. Tānaki atu ki he meʻá ni ʻoku fai hokohoko ʻe ha niʻihi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e lau Tohitapú. ʻOku malava ke maʻu ha ʻaonga lahi mei he taimi ʻoku vaheʻi ki hono sivisiviʻi ʻa e Tohitapú. (Sāme 1:1-3; 19:7, 8) Kuó ke lau fakafoʻituitui ʻa e Tohitapú fakakātoa? Kapau ʻoku ʻikai, fai ha feinga makehe ke fai pehē. Neongo ʻoku ʻikai te ke maʻu ha mahino kakato ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí, ʻe ʻaonga lahi ʻi haʻo maʻu ha fakakaukau fakalūkufua ki ai. Kapau te ke lau pē ha peesi ʻe fā pe nima ʻi ha ʻaho, ʻe ʻosi kakato ʻa hoʻo lau ʻa e Tohitapú ʻi he taʻu nai ʻe taha.

10. (a) Ko e taimi fē ʻokú ke fai ai ʻa hoʻo lau Tohitapú? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fai tuʻumaʻu iá?

10 Ko fē ʻa e taimi ʻe malava ke ke fokotuʻutuʻu fakafoʻituitui ai ke fai ʻa e lau Tohitapú ni? Ko ha ʻaonga lahi ē ʻe maʻu ʻo kapau te ke malava ke vaheʻi ha miniti pē ʻe hongofulu pe taha nima ʻi ha ʻaho! Kapau ʻe ʻikai malava ia, vaheʻi pē ha ngaahi taimi tuʻumaʻu ki ai ʻi he uike taki taha, pea ke tauhi maʻu ki he taimi-tēpile ko iá. ʻOku totonu ke angaʻaki ʻa e lau Tohitapú ʻo aʻu pē ki heʻete mate, ʻo hangē ko e kai ʻo e meʻakaí. Hangē ko ia kuó ke ʻiló, kapau heʻikai ke lelei ʻa e kai ʻa ha taha, ʻe faingataʻaʻia ʻa ʻene moʻui fakasinó. ʻOku pehē pē mo hotau tuʻunga fakalaumālié. ʻOku fakatuʻunga ʻa ʻetau moʻuí ʻi hono fafangaʻi tuʻumaʻu ʻaki kitautolu ʻa e “ngāhi folofola kotoa pe ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtua.”​—Mt. 4:4.

11. Ko e hā ʻoku totonu ke tau taumuʻa ki ai ʻi hono lau ʻa e Tohitapú?

11 Ko e hā ʻoku totonu ke tau taumuʻa ki ai ʻi hono lau ʻa e Tohitapú? ʻE hala ʻaupito ʻo kapau ko ʻetau taumuʻá pē ke ʻosi ha ngaahi peesi kuo vaheʻi pe ke maʻu pē ʻa e moʻui taʻengatá. Ke maʻu ʻa e ʻaonga ʻoku tuʻuloá, kuo pau ke tau maʻu ha ngaahi taumuʻa māʻolunga ange​—ko e ʻofa ki he ʻOtuá, ko ha holi ke ʻilo lelei ange ʻo kau kiate ia, ke mahino ʻa hono finangaló pea ke lotu kiate ia ʻi he founga ʻoku hōifua aí. (Sione 5:39-42) ʻOku totonu ke hangē ʻa ʻetau fakakaukaú ko e fakakaukau ʻa e tangata-tohi Tohitapu ʻa ia naʻá ne pehē: “Fakaha kiate au, E Jihova, ho gaahi hala; ako kiate au ho gaahi haeleaga.”​—Sāme 25:4PM.

12. (a) Ko e hā ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ai ke maʻu ʻa e “ʻilo kanokano,” pea ko e hā nai ʻa e feinga ʻoku fiemaʻu ʻi he taimi ʻoku lau ai ʻa e Tohitapú koeʻuhi ke maʻu ia? (e) Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he peesi 27, mei he ngaahi tafaʻaki fē ʻoku malava ke tau sivisiviʻi lelei ai ʻa e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Tohitapú ke maʻu ha ʻaonga? (f) Fakamahino tahataha ʻa e ngaahi poini ko ení ʻe nima, ʻaki hano tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻi he ngataʻanga ʻo e palakalafi ko ení. Manatuʻi ke ngāueʻaki ʻa hoʻo Tohitapú.

12 ʻI heʻetau maʻu ʻa e akonaki ko iá, ʻoku totonu ke tau holi ke maʻu ʻa e “ʻilo kanokano.” He ka ʻikai ia, ʻe malava fēfē ke tau ngāuetotonuʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻui pē ʻatautolú pe ke fakamatalaʻi totonu ia ki he niʻihi kehé? (Kol. 3:10; 2 Tīm. 2:15) Ke maʻu ʻa e ʻilo kānokanó ʻoku fiemaʻu ke tau lau fakalelei ia, pea kapau ʻoku mahinongataʻa ha konga ʻoku fiemaʻu nai ke tau toe lau ia koeʻuhi ke maʻu ʻa e ʻuhinga ʻo iá. Te tau toe maʻu foki ʻa e ʻaonga ʻo kapau te tau vaheʻi ha taimi ke fakalaulauloto ai ki he fakamatala ko iá, ʻo fakakaukau fekauʻaki mo ia mei he ngaahi tafaʻaki kehekehe. ʻOku hā ʻi he peesi 27 ʻo e tohí ni ʻa e ngaahi founga fakakaukau ʻaonga ʻe nima ke fekumi ki ai. ʻOku lahi ʻa e ngaahi konga ʻi he Tohitapú ʻoku malava ke sivisiviʻi lelei ke maʻu ha ʻaonga ʻaki hano ngāueʻaki ha founga ʻe taha pe lahi ange ʻo e ngaahi foungá ni. Te ke ʻilo ʻa e meʻa ko iá ʻi haʻo tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he ngaahi peesi hoko maí.

 (1) ʻOku faʻa fakahoko mai ʻe he konga Tohitapu ko ia ʻokú ke laú ha fakamatala ʻo fekauʻaki mo e anga ʻo Sihová.

 ʻI heʻetau fakalaulauloto loto-hounga ki he meʻa ʻoku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ngāue fakaefakatupu ʻa Sihová, ʻoku anga-fēfē ʻa ʻene ueʻi ʻa ʻetau fakakaukaú kiate ia? (Sāme 139:13, 14; mei he Siope vahe 38-42 fakatokangaʻi tefito ʻa e Siope 38:1, 2 mo e Siope 40:2, 8, pea pehē ki he Siope 42:1-6.)

 Koeʻuhi ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻia Sione 14:9, 10, ko e hā ʻoku malava ke tau fakaʻosiʻaki ʻo fekauʻaki mo Sihová mei he ngaahi meʻa ʻo hangē ko ia ʻoku hiki ʻia Luke 5:12, 13?

 (2) Fakakaukau ange ki he founga ʻoku tokoni ai ʻa e fakamatalá ke fakaeʻa lahi ange ʻa e kaveinga ʻo e Tohitapú, ʻa ia, ko hono fakatonuhiaʻi ʻo e huafa ʻo Sihová ʻe he Puleʻanga ʻi he pule ʻa Sīsū Kalaisi ko e Hako-Talaʻofá.

 Ko e hā ʻa e kaunga ʻa e ngaahi mala ʻi ʻIsipité ki he kaveinga ko ení? (Sio kia ʻEkisoto 5:2; 9:16; 12:12.)

 Fēfē ʻa e fakamatala fakalotomāfana ʻo fekauʻaki mo Lute ko e fefine Mōapé? (Lute 4:13-17; Mt. 1:1, 5)

 ʻOku kaunga fēfē ai ʻa e fanongonongo ʻa Kepaleli kia Mele ʻo fekauʻaki mo e teu ʻaloʻi ʻo Sīsuú? (Luke 1:26-33)

 Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa hono pani ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi he Penitekosí? (Ng. 2:1-4; 1 Pita 2:4, 5, 9; 2 Pita 1:10, 11)

 (3) ʻOku ʻi ai ha kaunga ʻa e potutohí ki he ʻuhinga ʻo ha ngaahi veesi.

 Ko hai ʻoku fai ki ai ʻa e ngaahi fakamatala ʻia Loma 5:1 mo e Loma 8:16? (Sio kia Loma 1:7.)

 ʻOku fakahā ʻe he potutohí ʻoku fakamatala ʻa e 1 Kolinitō 2:9 ʻo fekauʻaki mo e moʻui ʻi māmani ʻi he Fokotuʻutuʻu Foʻou ʻa e ʻOtuá? Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he 1 Kol. 2 veesi 6-8, ko e ngaahi mata mo e ngaahi telinga ʻo hai naʻe ʻikai te nau kātoi ʻa e ngaahi meʻa ʻo fekauʻaki mo ia naʻe tohi ʻe Paulá?

 (4) ʻEke hifo kiate koe pe ʻoku malava fēfē ke ke ngāueʻaki kiate koe ʻa e meʻa ʻokú ke laú.

 Ko ha meʻa mahuʻinga fakahisitōlia pē ʻa e fakamatala ʻo fekauʻaki mo hono tāmateʻi ʻe Keini ʻa ʻĒpelí pe ʻoku ʻi ai ha akonaki ai maʻatautolu? (Sēn. 4:3-12; 1 Sione 3:10-15; Hep. 11:4)

 ʻI heʻetau lau (ʻia ʻEkisoto kia Teutalōnome) ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻe he kau ʻIsilelí ʻi he toafá, ko e hā ʻene kaunga fakafoʻituitui ʻoku totonu ke tau lāuʻilo ki ai? (1 Kol.1Ko 10:6-11)

 ʻOku kaunga ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní ʻa e akonaki ʻo fekauʻaki mo e ʻulungaanga naʻe tohi ki he kau Kalisitiane paní? (Fehoanaki mo Nōmipa 15:16; Sione 10:16.)

 Neongo ʻoku tau ʻi ha tuʻunga lelei ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻoku fiemaʻu nai ke tau fakakaukau ki he ngaahi founga ʻoku malava ke tau toe ngāuekakatoʻaki ange ai ʻa e akonaki ʻa e Tohitapú ʻa ia kuo tau ʻosi ʻilo ki aí? (2 Kol.2Ko 13:5; 1 Tes. 4:1)

 (5) Fakakaukau pe ʻoku malava fēfē ke ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke laú ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.

 Ko hai ʻoku malava nai ke tokoniʻi ʻaki ʻa e fakamatala ʻo fekauʻaki mo e toetuʻu ʻa e ʻofefine ʻo Sailosí? (Luke 8:41, 42, 49-56)

13. Ko e hā ʻa e ngaahi ola ʻoku malava ke tau ʻamanekina mei ha polokalama ʻo hono lau pea mo ako hokohoko ʻa e Tohitapú fakataha mo e kautaha ʻa Sihová?

13 Ko ha toki ʻaonga fakakoloa lahi ē ʻe hoko ʻi he lau Tohitapú ʻi hono fai ʻi he founga ko ení! Ko e moʻoni, ko hono lau ʻo e Tohitapú ko ha pole​—ko ha foʻi ngāue ʻoku malava ke tau ngāue ʻaonga ki ai ʻi heʻetau moʻuí kātoa. Ka ʻi heʻetau fai iá te tau tupulaki fakalaumālie ʻo mālohi ange. Te ne tohoaki ai kitautolu ki heʻetau Tamai anga-ʻofá, ko Sihova, pea ki hotau ngaahi tokoua Kalisitiané. Te ne tokoniʻi kitautolu ke tau tokanga ki he akonaki ke hanganaki “puke maʻu ʻa e folofola ʻo e moʻui.”​—Fili. 2:16NW.

Fetalanoaʻaki ʻo Fakamanatu

● Ko e hā naʻe tohi ai ʻa e Tohitapú pea fakatolonga mai ʻo aʻu mai ki hotau ʻahó ni?

● ʻOku malava fēfē ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau mahuʻingaʻia ai?

● Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ʻa e lau Tohitapu fakafoʻituitui tuʻumaʻú? Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻe nima ʻoku malava ke tau sivisiviʻi lelei ai ʻa e meʻa ʻoku tau laú ke maʻu ha ʻaonga?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Puha/​Fakatātā ʻi he peesi 27]

ʻI Hoʻo Lau ʻa e Tohitapú Fakakaukau Ange—

Ki he meʻa ʻoku fakahā atu kiate koe ʻe he konga taki taha ʻo fekauʻaki mo Sihova

Ki hono kaunga ki he kaveinga fakalūkufua ʻo e Tohitapú

Ki he kaunga ʻa e potutohí ki he ʻuhingá

Ki hono kaunga ki hoʻo moʻui ʻaʻau pē

Ki he founga ʻoku malava ke ngāueʻaki ai ia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé