Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Pole ʻOku Fehangahangai mo e Meʻa Moʻui Kotoa

Ko e Pole ʻOku Fehangahangai mo e Meʻa Moʻui Kotoa

Vahe 6

Ko e Pole ʻOku Fehangahangai mo e Meʻa Moʻui Kotoa

1. (a) Ko e hā ʻa e pole naʻe langaʻi ʻe Sētane ʻi ʻĪtení? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahuʻuhuʻu ʻo e pole ko iá ʻe he meʻa naʻá ne leaʻakí?

 ʻI HE taimi naʻe hoko ai ʻa e angatuʻu ʻi ʻĪtení naʻe malanga hake leva ha pole mafatukituki ʻo felāveʻi mo e meʻa moʻui kotoa. ʻI he ʻunuʻunu ʻa Sētane kia ʻIví, naʻá ne fakahuʻuhuʻu ai ʻo pehē kuo mātuʻaki fakamasivaʻi ʻa ʻIvi pea mo hono husepāniti ko ʻĀtamá. Naʻá ne ʻeke: “ʻOku moʻoni koā kuo folofola ʻe he ʻOtua ke ʻoua te mo kai mei he ʻakau kehekehe ʻo e ngouetapu?” Naʻe tali ʻe ʻIvi ʻo pehē ko e fuʻu ʻakau pē ʻe taha naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ʻo kau ki aí: “ʻE ʻikai te mo kai mei ai, pea ʻe ʻikai te mo ala ki ai, naʻa mo mate.” Naʻe toki tukuakiʻi fakahangatonu ai ʻe Sētane naʻe loi ʻa Sihova, ʻo pehē ʻe ʻikai fakatuʻunga ʻa e moʻui ʻa ʻIví pea pehē kia ʻĀtama ʻi haʻana talangofua ki he ʻOtuá. Naʻá ne taukaveʻi naʻe taʻofi ʻe he ʻOtuá ha meʻa lelei mei heʻene ngaahi meʻa moʻuí​—ko e malava ke fokotuʻu ʻenau ngaahi tuʻunga pē ʻanautolu ʻi he moʻuí. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Sētane: “ʻE ʻikai ʻaupito te mo mate: kae kehe, ʻoku meaʻi ʻe he ʻOtua ko e ʻaho te mo kai ai ʻe ʻa ai homo mata, pea te mo hoko ke hange ko e ʻOtua, hoʻomo ʻilo ʻa e lelei mo e kovi.” (Sēn. 3:1-5) Naʻe kākaaʻi ʻe Sētane ʻa ʻIvi ke ne tui ʻe lelei ange ia ʻi heʻene fai pē ʻene ngaahi fili pē ʻaʻana. ʻI he fakahuʻuhuʻú ni, naʻá ne poleʻi ai ʻa e totonu ʻa e ʻOtuá ke pulé pea mo ʻEne founga ki heʻene pulé. Ko hono moʻoní naʻe poleʻi ʻa e tuʻunga-hau fakalevelevá.

2. Ko e hā naʻá ne mei malava ke ne maluʻi ʻa e ʻuluaki ongo mātuʻá?

2 Naʻe mei malava ke maluʻi ʻe he ʻofa kia Sihová ʻa ʻIvi. Naʻe toe mei malava ke taʻofi ia mei he faihalá ʻe he ʻapasia ki he tuʻunga-ʻulu ʻo hono husepānití. Ka naʻá ne fakakaukau pē ki he meʻa naʻe ngalingali ʻe ʻaonga leva. Naʻe hoko ʻa e meʻa naʻe tapuí ʻo holi ki ai ʻa hono matá. Naʻá ne maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ʻi hono kākaaʻi fakaʻaufuli ia ʻe he ngaahi fakakaukau naʻe fokotuʻu ʻe Sētané. Pea naʻá ne toki fakakau atu ki ai ʻa ʻĀtama. Neongo naʻe ʻikai ke kākaaʻi ʻa ʻĀtama ʻe he loi ʻa Sētané, ka naʻe toe kau pē foki mo ia ʻi hono fakahāhā ʻa e mātuʻaki taʻehoungaʻia ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne taʻetokaʻi ʻa e tuʻunga-ʻulu ʻo Sihová peá ne fili ke kau mo hono uaifi angatuʻú.​—Sēn. 3:6; 1 Tīm. 2:13, 14.

3. (a) Ko e hā ʻa e toe pole ʻoku felāveʻi vāofi pea mo e ʻoho ʻa Sētane ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová? (e) Ko hai ʻoku kau ki he meʻa ko iá?

3 Naʻe ʻikai ke ngata ʻa e ʻoho ʻa Sētane ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová ʻi he meʻa naʻe hoko ʻi ʻĪtení. Hili ʻa ʻene ngali lavameʻa aí naʻe hoko atu leva ke ne fehuʻia ʻa e ʻofa-mateaki kia Sihova ʻa ha niʻihi kehe. Naʻe hoko leva eni ko ha pole naʻe felāveʻi vāofi mo ia. Naʻe aʻu atu ʻa ʻene polé ke fakakau fakatouʻosi mai ki ai ʻa e fānau ʻa ʻĀtamá pea mo e ngaahi foha laumālie kotoa ʻo e ʻOtuá, ʻo aʻu ki he ʻAlo ʻofaʻanga ʻuluaki fakatupu ʻo Sihová. ʻI he taimi ʻo Siopé, naʻe taukaveʻi ʻe Sētane ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau tauhi ʻa Sihová ʻoku nau fai pehē koeʻuhi ko e ngaahi ʻuhinga siokita, ka ʻoku ʻikai ko haʻanau ʻofa ki he ʻOtuá pea mo ʻene founga pulé. Naʻá ne fakakikihiʻi ʻo pehē, kapau ʻe tuku kinautolu ke faingataʻaʻia, te nau tō kotoa ki he ngaahi holi siokita. Naʻá ne totonu ai?​—Siope 1:6-12; 2:1-6; Fkh. 12:10.

Anga ʻo ʻEnau Tali ki he Polé

4. Ko e hā kuo ʻikai poupouʻi ai ʻe he tokolahi ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová?

4 Naʻe ʻikai ke fakaʻikaiʻi ʻe Sihova ʻa e malava ke kau ha niʻihi kehe kia Sētane ʻi he angatuʻú. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi naʻe fakahā ai ʻa e tautea ʻi ʻĪtení, naʻe lave ai ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga te nau hoko ʻo kau ki he ‘hako ʻo e ngatá.’ (Sēn. 3:15) Naʻe kau ki ai ʻa e kau Fālesi ko ia naʻa nau fefonotaki ke mate ʻa Sīsuú pea mo Siutasi ʻIsikaliote, ʻa ia naʻá ne lavakiʻi ʻa Kalaisí. Naʻe ʻikai ko ʻenau fai taʻeʻilo pē ha laka hala. Naʻa nau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku tonú, ka naʻa nau fai fakakaukauʻi pē ʻa e fakafepaki kia Sihova mo ʻene kau sevānití. Kaekehe, ʻoku taʻefaʻalaua ʻa e niʻihi kuo ʻikai te nau fai ki he ngaahi fiemaʻu ʻa Sihová koeʻuhi ko ʻenau taʻeʻiló.​—Ng. 17:29, 30.

5. (a) ʻI he ʻikai ke hangē ko ʻIví, ko e hā ʻa e vakai ʻa e faʻahinga kuo nau kei ʻofa-mateaki kia Sihová ki heʻene folofolá? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakamoʻoniʻi ʻe Noa ʻa ʻene ʻofa-mateakí, pea ʻoku ʻaonga fēfē ʻene faʻifaʻitakiʻangá kiate kitautolu?

5 ʻI hono kehe ʻaupito mei he faʻahinga kotoa ko ení, naʻe ʻi ai ha kau tangata mo ha kau fefine ʻo e tuí ʻa ia naʻa nau ʻai ke nau ʻilo ʻo fekauʻaki mo honau Tokotaha-Fakatupú pea fakamoʻoniʻi ʻa ʻenau ʻofa-mateaki kiate ia ko e Tokotaha-Haú. Naʻa nau tui ki he ʻOtuá. Naʻa nau ʻilo ʻoku fakatuʻunga ʻa ʻenau moʻuí ʻi he fanongo mo talangofua kiate ia. Ko ha tangata pehē ʻa Noa. Ko ia, ʻi he taimi naʻe folofola ai ʻa e ʻOtuá kia Noa, “Kuo ongo mai kiate au kuo aʻu ʻa e kakano kotoa pe ki hono ngataʻanga; . . . Ke ke faʻu moʻou ha aake,” naʻe fakaongo ʻa Noa ki he tataki ʻa Sihová. Neongo naʻe fai ʻa e fakatokanga ʻi he kuonga ko iá, naʻe fou pē ʻa e kakai kehé ʻi heʻenau founga moʻui tuʻumaʻu ʻo hangē pē heʻikai ke hoko ha meʻa angakehe. Ka naʻe langa ʻe Noa ha fuʻu ʻaʻake lahi fakaʻulia peá ne femoʻuekina he malanga ki he niʻihi kehé ʻo kau ki he ngaahi founga māʻoniʻoni ʻa Sihová. Hangē ko ia ʻoku pehē ʻe he fakamatalá: “Pea fai ʻe Noa; ʻilonga ha meʻa naʻe tuʻutuʻuni kiate ia ʻe he ʻOtua, naʻa ne fai ia.”​—Sēn. 6:13-22; toe vakai kia Hepelū 11:7 mo e 2 Pita 2:5.

6. (a) Ko e toe hā kuó ne fakaʻilongaʻi ʻa e kau tauhi angatonú? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahāhā ʻe Sela ʻa e ngaahi ʻulungaanga leleí ni, pea ko e hā hono ʻaonga kiate kitautolu ʻa ʻene faʻifaʻitakiʻangá?

6 Kuo toe tuʻu-ki-muʻa ʻi he lotolotonga ʻo e kau tauhi angatonú ʻa e tokanga lahi ki he tuʻunga-ʻulú, fakataha mo e ʻofa kia Sihová. Kuo ʻikai te nau hangē ko ʻIví, ʻa ia naʻá ne tamuʻomuʻa ʻi hono husepānití. Pea ʻikai te nau hangē ko ʻĀtamá, ʻa ia naʻá ne taʻetokangaʻi ʻa e lao ʻa Sihová. Naʻe fakahāhā ʻe Sela, ko e uaifi ʻo ʻĒpalahamé, ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ko ení. Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi heʻene leá ka naʻe toe ʻi hono lotó foki ʻa ʻĒpalahame ko hono “ʻeiki.” ʻIkai ngata ai, naʻá ne ʻofa kia Sihova pea ko e fefine ia naʻe tui. Fakataha mo ʻĒpalahame, naʻá ne “nofo ʻamanaki ki he kolo [Puleʻanga ʻo e ʻOtua] ʻoku oʻona ʻa e ngaahi tuʻunga, ʻa ia ko hono fakafuofua mo hono tufunga lahi ko e ʻOtua.”​—1 Pita 3:5, 6; Hep. 11:10-16.

7. (a) ʻI he ngaahi tuʻunga fē naʻe poupouʻi ai ʻe Mōsese ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová? (e) ʻOku ʻaonga fēfē nai kiate kitautolu ʻa ʻene faʻifaʻitakiʻangá?

7 Hili nai ʻa e meimei taʻu ʻe 430 mei he mavahe ʻa ʻĒpalahame mei hono fonua totonú, naʻe poupouʻi ai ʻe Mōsese ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová ʻi heʻene tuʻu ʻo fakafepaki femātaaki mo Felo ʻo ʻIsipité. Naʻe ʻikai ke falala pē ʻa Mōsese kiate ia pē. ʻI hono kehe ʻaupitó, naʻá ne tui heʻikai malava ke ne lea lelei feʻunga. Ka naʻá ne talangofua kia Sihova. ʻI he poupou ʻa Sihová pea mo e tokoni ʻa hono tokoua ko ʻĒloné, naʻe toutou fakahoko ai ʻe Mōsese ʻa e folofola ʻa Sihová kia Felo. Naʻe loto-fefeka ʻa Felo. Naʻa mo e ngaahi foha ʻe niʻihi ʻo ʻIsileli naʻa nau fakaanga lahi kia Mōsese. Ka naʻe fai mateaki pē ʻe Mōsese ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fekau ange ki ai ʻe Sihová, pea naʻe fakafou ʻiate ia ʻa hono fakahaofi ʻa e kakai ʻIsilelí mei ʻIsipite.​—ʻEki. 7:6; 12:50, 51.

8. (a) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko e ʻofa-mateaki kia Sihová ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fai ʻa e meʻa kuó ne ʻai ke fakahā pē ʻi ha tohí? (e) ʻOku tokoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe he houngaʻia ki he faʻahinga ʻofa-mateaki ko ení ke ngāueʻaki ʻa 1 Sione 2:15?

8 Naʻe ʻikai ke fakakaukau mo fakaʻosiʻaki ʻe he faʻahinga ko ia naʻa nau ʻofa-mateaki kia Sihová ʻo pehē ko e meʻa pē naʻe fiemaʻú ko e fai matematē pē ki he meʻa ʻoku fakahā ʻe he laó, ke talangofua pē ki he meʻa naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke tohí. ʻI he taimi naʻe feinga ai ʻa e uaifi ʻo Pōtifá ke fakataueleʻi ʻa Siosifa ke tono mo iá, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha fekau ia mei he ʻOtuá ne tohi ʻo tapui ai ʻa e tonó. Kae fakatuʻunga ʻi he meʻa naʻe ʻilo ʻe Siosifa ʻo fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ʻo e nofo malí naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ʻi ʻĪtení, naʻá ne ʻilo ai ʻe taʻefakahōifua ki he ʻOtuá ʻa hono fai ʻo e fehokotaki fakasinó mo e uaifi ʻo ha tangata kehe. Naʻe ʻikai fiemaʻu ʻe Siosifa ke ne ʻilo pe ko fē ʻa e tuʻunga ʻe fakangofua ʻe he ʻOtuá ke ne aʻu ki ai ʻo hoko ʻo hangē ko e kau ʻIsipité. Naʻá ne poupouʻi ʻa e ngaahi founga ʻa Sihová ʻaki ʻene fakalaulauloto ki he ngaahi fakafeangai ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá pea toki ngāueʻaki loto-tōnunga ʻa e meʻa naʻá ne ʻilo ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá.​—Sēn. 39:7-12; fehoanaki mo Sāme 77:11, 12.

9. Kuo anga-fēfē ʻa hono toutou fakamoʻoniʻi ko ha tokotaha-loi ʻa e Tēvoló ʻi he fekauʻaki mo e tukuakiʻi naʻá ne ʻohake ʻi he taimi ʻo Siopé?

9 Naʻa mo e taimi ʻe ʻahiʻahiʻi kakaha ai ʻa kinautolu ʻoku nau ʻilo moʻoni kia Sihová, heʻikai te nau tafoki meiate ia. Naʻe taukaveʻi ʻe Sētane ʻo pehē kapau ʻe mole ʻa e ngaahi koloa ʻa Siopé pe ngaohikoviʻi fakaesino ia, naʻa mo e tokotaha ko eni ʻa ia ʻoku fakaongoongoleleiʻi ʻe Sihová te ne liʻaki ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Siope ko e Tēvoló ko ha tokotaha-loi, pea naʻá ne fai ia neongo naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻa e ʻuhinga naʻe hoko ai ʻa e tuʻutāmaki kotoa naʻá ne lōmekina iá. (Siope 2:3, 9, 10) ʻI he kei feinga ʻa Sētane ke fakamoʻoniʻi ʻa ʻene taukaveʻí, naʻá ne fakatupunga ai ki mui ha tuʻi loto-ʻita ʻo Pāpilone ke ne fakamanamanaʻi ʻa e kau talavou Hepelū ʻe toko tolu ʻaki ha mate ʻi he fōnise afí ʻo kapau heʻikai te nau punou ʻo lotu ki ha fuʻu ʻīmisi naʻe fokotuʻu ʻe he tuʻí. ʻI hono fakamālohiʻi ke fai ha fili ʻi he vahaʻa ʻo e fekau ʻa e tuʻí mo e lao ʻa Sihova ʻoku fepaki mo e tauhi ʻaitolí, naʻa nau ʻai ke hā mahino ʻoku nau tauhi ʻa Sihova pea ko ia ko honau Tokotaha-Hau Fakalevelevá. Ko ʻenau tauhi angatonu ki he ʻOtuá naʻe mahuʻinga ange ia kiate kinautolu ʻi he moʻui.​—Tān. 3:14-18.

10. ʻOku malava fēfē kiate kitautolu ko e faʻahinga ʻo e tangata taʻehaohaoá ke fakamoʻoniʻi ʻoku tau ʻofa-mateaki moʻoni kia Sihova?

10 Te tau fakaʻosiʻaki mei he meʻá ni ʻo pehē ke ʻofa-mateaki ha taha kia Sihova kuo pau ke ne haohaoa, pea ko e tokotaha ʻoku faihalá kuo tō fakaʻaufuli ia? ʻIkai ʻaupito! ʻOku fakamatala ʻa e Tohitapú kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi taimi naʻe tō nounou ai ʻa Mōsesé. Naʻe ʻikai fiemālie ai ʻa Sihova, ka naʻe ʻikai te ne siʻaki ai ʻa Mōsese. Neongo naʻe hoko ʻa e kau ʻapositoló ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he ngaahi tafaʻaki lahi, ka naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi vaivaiʻanga. ʻOku fiemaʻu ʻe he ʻofa-mateakí ʻa e talangofua tuʻumaʻu mei he lotó. Ka ʻi hono manatuʻi ʻetau maʻu tukufakaholo ʻa e taʻehaohaoá, ʻoku fiefia ʻa Sihova ʻo kapau ʻoku ʻikai te tau fakakaukauʻi pē ke taʻetokangaʻi hono finangaló ʻi ha meʻa. Kapau ʻoku tau hoko ʻo kau ki ha faihala koeʻuhi ko ʻetau vaivaí, ʻoku mahuʻinga ke tau fakatomala loto-moʻoni pea ʻoua naʻa tau angaʻaki ʻa e meʻa ko iá. ʻOku tau fakahāhā leva ai ʻoku tau ʻofa moʻoni ki he meʻa ʻoku folofola mai ʻa Sihova ʻoku leleí pea tau fakaliliʻa ki he meʻa ʻokú ne fakahā mai ʻoku koví. ʻOku malava ke tau maʻu ha tuʻunga maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo makatuʻunga ʻi heʻetau tui ki he mahuʻinga ʻo e feilaulau fakamolemole angahala ʻa Sīsuú.​—ʻĒmosi 5:15; Ng. 3:19; Hep. 9:14.

11. (a) Ko hai ʻi he lotolotonga ʻo e tangatá naʻá ne tauhi maʻu ʻa e anga-līʻoa fakaʻotua haohaoá, pea ko e hā naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he meʻá ni? (e) ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻa naʻá ne fai ke tau fai ʻa e hā?

11 Kaekehe, ʻoku ʻikai koā ke malava ki he faʻahinga ʻo e tangatá ia ke anga-līʻoa fakaʻotua haohaoa? Naʻe hoko ko ha “fakalilolilo toputapu” ʻa e tali ki he fehuʻí ni ʻi he taʻu nai ʻe 4,000. (1 Tīm. 3:16, NW) Neongo naʻe haohaoa ʻa hono fakatupu ʻa ʻĀtama, naʻe ʻikai te ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá. Ko hai te ne malavá? Ko hono moʻoní naʻe ʻikai ha taha ʻi heʻene fānau angahalaʻiá. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e tangata pē taha naʻá ne malava ke ne fai iá. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he meʻa naʻe fai ʻe Sīsuú, naʻe mei malava ʻe ʻĀtama, ʻa ia naʻá ne ʻi he ngaahi tuʻunga lelei ange, ke ne tauhi maʻu ʻa e angatonu haohaoá ʻo kapau naʻá ne fie fai pehē. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha mele ʻi he ngāue fakaefakatupu ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, ko Sīsū Kalaisi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ke tau feinga ke faʻifaʻitaki ki ai ʻi hono fakahāhā ʻo ʻikai ngata pē ʻi he talangofua ki he lao fakaʻotuá kae toe pehē foki ki he anga-līʻoa fakafoʻituitui kia Sihova, ko e Tokotaha-Hau Fakalevelevá.

Ko e Hā ʻa ʻEtau Tali Fakafoʻituituí?

12. Ko e hā kuo pau ai ke tau tokanga maʻu pē ki he anga ʻo ʻetau fakakaukau ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová?

12 Ko kitautolu taki taha he ʻahó ni kuo pau ke tau fehangahangai mo e pole mahuʻingá. ʻOku ʻikai malava ke tau kalofi ia. Kapau kuo tau fakahāhā atu ʻoku tau kau mo Sihova, ʻoku ʻai leva ʻe Sētane kitautolu ko ha faʻahinga ke ne ʻoho ki ai. ʻOkú ne ʻoho mei he tafaʻaki kotoa pē ʻoku ala fakakaukauʻí pea te ne hokohoko atu ke fai pehē ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e ngaahi meʻa ʻo ʻene fokotuʻutuʻu fulikivanú ni. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau fakavaivai ʻetau maluʻi kitautolú. (1 Pita 5:8) ʻOku fakahāhā ʻe hotau ʻulungaangá ʻa e tafaʻaki ʻoku tau kau ki ai ʻi he fekauʻaki mo e pole aoniú ni.

13. (a) Ko e hā ʻa e meʻa ʻo fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e loí mo e kaihaʻá ʻa ia ʻoku totonu ke ne ʻai kitautolu ke tau fakamamaʻo mei ai? (e) Tali tahataha ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he ngataʻanga ʻo e palakalafi ko ení ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻokú ne fakahehema ʻa e kakai ʻe niʻihi ki he ngaahi faihala peheé.

13 Heʻikai totonu ke tau vakai pē ki he ʻulungaanga taʻeʻofa-mateakí ko ha meʻa noa pē koeʻuhi ko hono fai lahia ia ʻi he māmaní. Ko hono tauhi maʻu ʻa e angatonú ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga angatonu ʻa Sihová ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻuí. Ke fakahāhā ení, fakakaukau ange ki he ngaahi meʻá ni:

 (1) Naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ha loi ke ne taki ai ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ki he angahalá. Naʻá ne hoko ai ‘ko e tamai ʻo e loí.’ (Sione 8:44)

 ʻI he ngaahi tuʻunga fē ʻoku ʻikai lea moʻoni ai ʻa e kau talavoú ʻi he taimi ʻe niʻihi ki heʻenau ngaahi mātuʻá? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he kau talavou Kalisitiané ke nau fakaʻehiʻehi mei he meʻá ni? (Pal. 6:16-19)

 Ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga fakapisinisi te ne fakafekauʻaki nai ai ha taha mo e ‘tamai ʻo e loí’ kae ʻikai mo e ʻOtua ʻo e moʻoní? (Mai. 6:11, 12)

 Kapau ʻoku tau leaʻaki ha ngaahi meʻa ke tau hā lelei ange ai mei hotau tuʻunga totonú, ʻe hala ia ʻo kapau ʻoku ʻikai uesia ai ha tokotaha kehe? (Sāme 119:163; fehoanaki mo Ngāue 5:1-11.)

 Kapau kuo hoko ʻo kau ha taha ʻi ha faihala mamafa, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻoua ʻe feinga ke ʻufiʻufi ia ʻaki haʻo lea loi? (Pal. 28:13)

 (2) ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe ʻIvi pea pehē kia ʻĀtama ki he fakaʻaiʻai ʻa Sētane ke na fai ʻena ngaahi fili pē ʻanaua ki he meʻa ʻoku leleí mo e koví, ko e ʻuluaki meʻa naʻá na faí ko ʻena toʻo ʻa e meʻa naʻe ʻikai ʻanaua. Naʻá na hoko ai ko e ongo kaihaʻa.

 ʻOku fakatonuhiaʻi ʻa e kaihaʻá ʻo kapau ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ha meʻa ki ha taha, pe ʻo kapau ko e tokotaha ʻoku kaihaʻasi mei ai ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne maʻú? (Pal. 6:30, 31; 1 Pita 4:15)

 ʻOku kovi siʻisiʻi ange pē ia ʻo kapau ko ha tōʻonga anga-maheni ia hono fai ʻi he feituʻu ʻoku tau nofo aí, pe ʻo kapau ʻoku siʻisiʻi pē ʻa e meʻa ia ʻoku kaihaʻasí? (Loma 12:2; ʻEf. 4:28; Luke 16:10)

14, 15. (a) Ko e hā ʻa e ʻahiʻahi ʻe fai ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻi he ngataʻanga ʻo e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí? (e) Ko e hā ʻa e kaunga ʻa e meʻa ʻoku tau fai ʻi he taimi ní ki he ola kiate kitautolu ʻi he taimi ko iá?

14 ʻI he lolotonga ʻo e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí, ʻe ʻi he luo taʻehanotakelé ʻa Sētane mo ʻene kau tēmenioó, ʻo ʻikai malava ke nau uesia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ha nonga lahi ē ʻe hoko! Ka ʻi he hili ʻa e taʻu ʻe taha afé, ʻe toe tuku ange mai kinautolu ʻi ha kiʻi taimi siʻi. ʻE fai ʻe Sētane mo e faʻahinga ʻoku muimui kiate iá ha ʻoho ki he “kakai maonioni,” ʻa kinautolu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kuo fakafoʻou ʻa ia ʻoku nau tauhi maʻu ʻenau angatonú. Te ne lalaka atu ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻi he tau ki he “kolo ofeina,” ko Selusalema Foʻou fakalangí, ʻo feinga ke ne toʻo atu ʻa e tuʻunga māʻoniʻoni kuo fokotuʻutuʻu ʻi he māmaní.​—Fkh. 20:7-10PM.

15 ʻOku hā ngalingali, ʻo hangē pē ko ia he kuo hilí, ʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e kākā, fakataha mo hono langaʻi ʻa e siokitá mo e loto-pōlepolé, ke fakataueleʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he ngaahi ngāue taʻe ʻofa-mateaki kia Sihová. Kapau ko hotau monū ia ke moʻui he taimi ko iá, ko e hā ʻa e meʻa te tau faí? ʻE kau ki he tafaʻaki fē ʻa hotau lotó ʻo fekauʻaki mo e pole mahuʻingá ni? Koeʻuhi ʻe haohaoa ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻi he taimi ko iá, ko ha faʻahinga tōʻonga pē ʻo e taʻe ʻofa-mateakí ʻe fai fakakaukauʻi ia pea ʻe iku ki he fakaʻauha taʻengata. Ko ia ke fakamoʻoniʻi ʻa ʻetau ʻofa-mateaki he taimi ko iá, ko e toki meʻa mātuʻaki mahuʻinga ē ke tau ʻai he taimí ni ke angaʻaki ʻa e tali vave mo pau ki ha fakahinohino pē ʻoku ʻomai kiate kitautolu ʻe Sihova, ʻo tatau ai pē pe ʻoku ʻomai ʻo fakafou mai ʻi heʻene Folofolá pe ʻoku fakafou mai ʻi heʻene kautahá! ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku tau fakahāhā ai ʻa ʻetau anga-līʻoa moʻoni kiate ia ko e Tokotaha-Hau Fakalevelevá.

Fetalanoaʻaki ʻo Fakamanatu

● Ko e hā ʻa e pole lahi kuo pau ke fehangahangai mo e meʻa moʻui kotoa? Naʻe anga-fēfē ʻa ʻetau kau ki aí?

● Ko e hā ʻoku tuʻu-ki-muʻa ʻo fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe he kau tangata mo e kau fefine taki taha ʻoku hā ʻi he peesi 49 ʻa ʻenau angatonu kia Sihová?

● Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke tau tokanga ʻi he ʻaho kotoa pē ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻaki hotau ʻulungaangá?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 49]

NAʻA NAU POUPOUʻI ʻA E TUʻUNGA-HAU ʻA SIHOVÁ

Noa

Sela

Mōsese

Siosifa

Siope

ʻOku ʻaonga fēfē ʻenau faʻifaʻitakiʻangá kiate kitautolu?