Skip to content

Skip to table of contents

“Ke ʻOua Naʻa Mou Hu ki ha ʻAhiʻahi”

“Ke ʻOua Naʻa Mou Hu ki ha ʻAhiʻahi”

“Ke ʻOua Naʻa Mou Hu ki ha ʻAhiʻahi”

“Leʻo pe mo lotu [hokohoko]; ke ʻoua naʻa mou hu ki ha ʻahiʻahi.”​—MĀTIU 26:41.

 NAʻE lahi ʻa e tengé—ʻo ʻikai tatau ia mo ha meʻa naʻá ne hokosia ki muʻa. Ko Sīsū Kalaisi, ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, naʻe ofi ia ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻui fakaemāmaní. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻe vave ʻa hono puke iá, ʻo fakahalaiaʻi ki he maté pea tutuki ʻi ha ʻakau fakamamahi. Naʻá ne ʻiloʻi ko ʻene fili mo e ngāue kotoa pē ʻe tapua atu ai ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí. Naʻe toe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e ngaahi ʻamanaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he moʻui ʻi he kahaʻú naʻe fiemaʻu he taimi ko ení ke fakapapauʻi. ʻI he fehangahangai mo e tenge kotoa ko ení, ko e hā naʻá ne faí?

2 Naʻe ʻalu ʻa Sīsū ki he ngoue ko Ketisemaní mo ʻene kau ākongá. Ko ha feituʻu ia naʻe lata ki ai ʻa Sīsū. ʻI aí naʻá ne mavahe ai ʻo mamaʻo siʻi atu mei heʻene kau ākongá. ʻI heʻene tokotahá, naʻá ne hanga ki heʻene Tamai fakahēvaní ki ha mālohi, ʻo lilingi hono lotó kiate ia ʻi he lotu tōtōivi—ʻo ʻikai tuʻo taha pē kae tuʻo tolu. Neongo ʻene haohaoá, naʻe ʻikai ke ongoʻi ʻe Sīsū ʻe lava ke ne fehangahangai mo e tengé ʻiate ia pē.​—Mātiu 26:36-​44.

3 ʻI he ʻahó ni, ko kitautolu foki ʻoku tau ʻi he malumalu ʻo e tenge. Ki muʻa ʻi he polosiua ko ení, naʻa tau lāulea ai ki he fakamoʻoni ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení. Ko e ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻa ʻi he māmani ʻo Sētané ʻoku fakalalahi. Ko e ngaahi fili mo e ngaahi ngāue ʻa ha taha pē ʻo kitautolu ʻoku taku ʻokú ne tauhi ki he ʻOtua moʻoní, ʻoku tapua atu ai ʻa hono huafá pea ʻoku ʻi ai ʻene kaunga lahi ki heʻetau ngaahi ʻamanaki tāutaha ki he moʻui ʻi heʻene māmani foʻoú. ʻOku tau ʻofa kia Sihova. ʻOku tau loto ke ‘kataki ʻo aʻu ki he ngataʻangá’—ʻa e ngataʻanga ʻo ʻetau moʻuí pe ko e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, ko fē pē ʻe ʻuluaki hoko maí. (Mātiu 24:13) Ka ʻe lava fēfē ke tau tauhi maʻu ʻetau ongoʻi ʻa e fakavavevavé pea hanganaki leʻó?

4 ʻI hono ʻiloʻi ko ʻene kau ākongá—fakatouʻosi ʻi he taimi ko eé pea mo e ʻahó ni⁠—te nau toe ʻi he malumalu ʻo e tengé, naʻe ekinaki ʻa Sīsū: “Leʻo pe mo lotu [hokohoko]; ke ʻoua naʻa mou hu ki ha ʻahiʻahi.” (Mātiu 26:41) Ko e hā e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ko iá kia kitautolu he ʻaho ní? Ko e hā ʻa e ʻahiʻahi ʻokú ke fehangahangai mo iá? Pea ʻe lava fēfē ke ke “leʻo”?

ʻAhiʻahi ke Fai ʻa e Hā?

5 Ko kitautolu kotoa ʻoku tau fehangahangai mo e ʻahiʻahi ke tukulolo ki he “tauhele ʻa e Tevolo.” (2 Timote 2:26) ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú kia kitautolu ʻoku tāketi ʻa Sētane tautefito ki he kau lotu ʻa Sihová. (1 Pita 5:8; Fakahā 12:12, 17) Ki he taumuʻa ko e hā? ʻOku ʻikai ko e ʻuhinga tefitó ke toʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai ko ha ikuna ia kia Sētane kapau ʻoku tau mate faitōnunga ki he ʻOtuá. ʻOku lāuʻilo ʻa Sētane ko Sihova, ʻi Heʻene taimi kotofá, te ne toʻo ʻa e maté fakafou ʻi he toetuʻú.​—Luke 20:37, 38.

6 ʻOku loto ʻa Sētane ke ne fakaʻauha ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi heʻetau moʻui lolotongá—ko ʻetau anga-tonu ki he ʻOtuá. ʻOku holiholivale ʻa Sētane ke ne fakamoʻoniʻi ʻe lava ke ne fakatafokiʻi kitautolu meia Sihova. Ko ia ai, kapau ʻe lava ke fakataueleʻi kitautolu ke tau hoko ʻo taʻefaitōnunga⁠—ke liʻaki ʻa hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí pe ke liʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga faka-Kalisitiané⁠—ʻe hoko ia ko ha ikuna kia Sētane! (Efeso 6:11-​13) Ko ia ko e “Toko-Taha-Fakatauele” ʻokú ne fokotuʻu mai ʻi hotau ʻaó ʻa e ngaahi ʻahiʻahi.—Mātiu 4:3.

7 Ko e “ngaahi tuʻutuʻuni kākā” ʻa Sētané ʻoku kehekehe. (Efeso 6:11) Te ne fakataueleʻi nai kitautolu ʻaki ʻa e tuli ki he meʻa fakamatelié, manavahē, veiveiua, pe kumi ki he mālié. Ka ko e taha ʻo ʻene ngaahi founga ola lelei tahá ʻoku kau ki ai ʻa e fakalotosiʻí. Ko ha tokotaha fakasio-faingamālie kākā, ʻokú ne ʻiloʻi ko e ongoʻi siva ʻa e ʻamanakí ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi kitautolu, ʻo ʻai kitautolu ke tau laveangofua. (Palovepi 24:10) Ko ia ʻokú ne ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau foʻi, tautefito ʻi he taimi ʻoku tau hoko ai ʻo “laiki” fakaeongó.​—Sāme 38:8.

8 ʻI heʻetau hoko ʻo ofi ange ki he ngataʻanga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻoku hā ngali fakautuutu ai ʻa e ngaahi tupuʻanga ki he loto-siʻí, pea ʻoku ʻikai te tau ʻatā mei ai. (Sio ki he puha “Ngaahi Meʻa ʻOku Nau Fakatupunga ʻa e Loto-Siʻí.”) Ko e hā pē ʻa e tupuʻangá, ko e loto-siʻí ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ʻa hotau mālohí. Ko e “fakatau mai ʻa e taimi faingamālié” ki he ngaahi fatongia fakalaumālié—kau ai ʻa hono ako ʻa e Tohi Tapú, maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané mo e kau ʻi he ngāue fakafaifekaú⁠—ʻe lava ke hoko ia ko ha pole kapau ʻokú ke ongosia fakaesino, fakaʻatamai mo fakaeongo. (Efeso 5:15, 16NW) Manatuʻi ko e Tokotaha-Fakatauelé ʻokú ne loto ke ke foʻi. Ka ʻoku ʻikai ko e taimi eni ke māmālie ai pe ke mole ʻa hoʻo ongoʻi fakavavevave fekauʻaki mo e taimi ʻa ia ʻoku tau moʻui aí! (Luke 21:34-​36) ʻE lava fēfē ke ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí pea hanganaki leʻo? Fakakaukau ki he ngaahi fokotuʻu ʻe fā ʻa ia ʻe lava ke tokoni.

‘Lotu Hokohoko’

9 Falala kia Sihova fakafou ʻi he lotu. Manatuʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū ʻi he ngoue ko Ketisemaní. ʻI he malumalu ʻo e faingataʻaʻia fakaeongo lahí, ko e hā naʻá ne faí? Naʻá ne hanga kia Sihova ki ha tokoni, ʻo ne lotu mātuʻaki tōtōivi ʻo “hoko ʻene tautaʻa ʻo hange ko e ngaahi tulutā taʻataʻa, ʻo vangana ki [he] kelekele.” (Luke 22:44) Fakakaukau atu fekauʻaki mo ia. Naʻe ʻiloʻi lelei ʻe Sīsū ʻa Sētane. Naʻe siofi hifo ʻe Sīsū mei hēvani ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kotoa ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻi heʻene ngaahi feinga ke fakataueleʻi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. Neongo ia, naʻe ʻikai ongoʻi ʻe Sīsū te ne lavangofua ke ikuʻi ha meʻa pē ʻe fokotuʻu mai nai ʻi hono ʻaó ʻe he Tokotaha-Fakatauelé. Kapau ko e ʻAlo haohaoa ē ʻo e ʻOtuá naʻá ne ongoʻi ʻa e fiemaʻu ke lotu ki ha tokoni mo e mālohi fakaʻotuá, huanoa hake ai ʻa e fiemaʻu kia kitautolú!​—1 Pita 2:21.

10 Manatuʻi foki, ʻi he hili ʻa e ekinaki ki heʻene kau ākongá ke ‘lotu hokohokó,’ naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku loto pe ʻa laumalie ke fai, ka ʻoku vaivai ʻa kakano.” (Mātiu 26:41) Ko e kakano ʻo hai naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsuú? ʻOku ʻikai moʻoni ko hoʻoná; naʻe ʻikai ha vaivai ʻi hono kakano haohaoa fakaetangatá. (1 Pita 2:22) Ka naʻe kehe ʻa e tuʻunga ia ʻo ʻene kau ākongá. Koeʻuhi ko e ngaahi hehema taʻehaohaoa mo angahalaʻia tukufakaholó, te nau fiemaʻu tautefito ai ʻa e tokoni ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. (Loma 7:21-​24) Ko e ʻuhinga ia naʻá ne ekinaki ai kia kinautolu—mo e kau Kalisitiane moʻoni kotoa ki mui ʻia kinautolú⁠—ke nau lotu ki ha tokoni ʻi he fehangahangai mo e ʻahiʻahí. (Mātiu 6:13) ʻOku tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ko iá. (Sāme 65:2) Anga-fēfē? ʻIkai siʻi hifo ʻi he founga ʻe ua.

11 ʻUluakí, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané ʻoku hangē ha ngaahi tauhele ʻoku laku holo ʻi ha hala fakapoʻulí. Kapau ʻoku ʻikai te ke sio ki ai, te ke fihia nai ai. Fakafou ʻi he Tohi Tapú mo e ʻū tohi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú, ʻoku fakaeʻa ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi tauhele ʻa Sētané, ʻo ʻai ai ke tau malava ʻo fakaʻehiʻehi mei he tō ki he ʻahiʻahí. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, ko e ʻū tohi kuo pulusí mo e ngaahi polokalama ki he fakataha-lahí mo e ʻasemipilií kuo toutou fakatokanga mai ai kia kitautolu ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki hangē ko e manavahē ki he tangatá, ʻulungāanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó, tuli ki he meʻa fakamatelié mo e ngaahi ʻahiʻahi fakasētane kehé. (Palovepi 29:25; 1 Kolinito 10:8-​11; 1 Timote 6:9, 10) ʻIkai ʻokú ke houngaʻia ʻia Sihova ʻi heʻene fakatokanga mai kia kitautolu ʻa e ngaahi fāliunga ʻa Sētané? (2 Kolinito 2:11) Ko e ngaahi fakatokanga peheé kotoa ko ha tali ia ki hoʻo ngaahi lotu ki ha tokoni ki hono talitekeʻi ʻo e ʻahiʻahí.

12 Uá, ʻoku tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú ʻaki hono ʻomai kia kitautolu ʻa e mālohi ke kātekina ʻa e ʻahiʻahí. ʻOku pehē ʻe heʻene Folofolá: “Ko e ʻOtua . . . ʻe ʻikai te ne fakangofua ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻo makehe atu ʻi hoʻomou mafai; kae kehe, te ne ngaohi fakataha mo e ʻahiʻahi hono haoʻanga foki mei ai, koeʻuhi ke lava hono katakiʻi.” (1 Kolinito 10:13) ʻE ʻikai ʻaupito fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ha ʻahiʻahi ke hoko ʻo mātuʻaki taulōfuʻu ʻo ʻikai ai te tau maʻu ʻa e mālohi fakalaumālie ke talitekeʻi ia—kapau ʻoku tau hokohoko atu ʻa e falala kiate iá. ʻOku anga-fēfē ʻene ʻomai ʻa e “haoʻanga” kia kitautolú? ʻOkú ne “foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.” (Luke 11:13) Ko e laumālie ko iá te ne tokoniʻi nai kitautolu ke manatuʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ʻa ia ʻe lava ke ne ʻai ke mālohi ʻetau fakapapau ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú pea tokoniʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto. (Sione 14:26; Semisi 1:5, 6) ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungāanga tofu pē ko ia ʻoku tau fiemaʻú koeʻuhi ke ikunaʻi ai ʻa e ngaahi hehema fehālaakí. (Kaletia 5:22, 23) Ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻe aʻu nai ʻo ne ueʻi ʻa e kaungātuí ke nau hoko ko ha ‘fakafiemalie kiate kitautolu.’ (Kolose 4:11) ʻIkai ʻoku mou fakamālō ʻi he tali ʻa Sihova ʻi ha ngaahi founga ʻofa pehē ki hoʻomou ngaahi lotu ki ha tokoní?

Fakaʻatuʻi ʻi Hoʻomou Ngaahi ʻAmanakí

13 Ke hanganaki leʻo, ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻatuʻi ʻi heʻetau ngaahi ʻamanakí. Koeʻuhi ko e ngaahi tenge ʻo e moʻuí, ʻoku tau hoko kotoa ai ʻo ongosia ʻi ha ngaahi taimi. Ka kuo pau ke tau manatuʻi naʻe ʻikai ʻaupito talaʻofa mai ʻa e ʻOtuá te tau maʻu ha moʻui ʻatā mei he palopalemá ʻi he fokotuʻutuʻu motuʻa ko ení. Naʻa mo e ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe fehangahangai ai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi fakafili, ʻo kau ai ʻa e fakatanga, masiva, loto-mafasia mo e mahamahaki.​—Ngāue 8:1; 2 Kolinito 8:1, 2; 1 Tesalonaika 5:14; 1 Timote 5:23.

14 ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau toe maʻu ai ʻe kitautolu foki mo e ngaahi palopalema. ʻOku tau fehangahangai nai mo e fakatanga, hokosia ʻa e ngaahi loto-moʻua fakapaʻanga, fāinga mo e loto-mafasiá, hoko ʻo puke pea faingataʻaʻia ʻi he ngaahi founga kehe. Kapau naʻe pau ke maluʻi fakaemana kitautolu ʻe Sihova mei he maumau kotoa, ʻikai ʻe tokonaki mai ʻe he meʻa ko iá ha makatuʻunga kia Sētane ke ne manukiʻi ai ʻa Sihova? (Palovepi 27:11) ʻOku fakaʻatā ʻe Sihova ke fakataueleʻi mo ʻahiʻahiʻi ʻa ʻene kau sevānití, ʻi he tuʻunga ʻe niʻihi ʻo aʻu ki he mate mutukia ʻi he nima ʻo e kau fakafepakí.​—Sione 16:2.

15 Ko e hā leva kuo talaʻofa ʻe Sihová? Hangē ko ia kuo tau lave ki ai ki muʻá, kuó ne talaʻofa te ne ʻai kitautolu ke tau lavaʻi ha ʻahiʻahi pē nai te tau fetaulaki mo ia, kehe pē ʻoku tau falala kakato kiate ia. (Palovepi 3:5, 6) Fakafou ʻi heʻene Folofolá, ko hono laumālié, mo ʻene kautahá, ʻokú ne maluʻi fakalaumālie ai kitautolu, ʻi hono tokoniʻi kitautolu ke maluʻi hotau vahaʻangatae mo iá. ʻI he ʻikai maumauʻi ʻa e vahaʻangatae ko iá, neongo kapau te tau mate, te tau ikuna. ʻOku halaʻatā ha meʻa​—naʻa mo e maté—ʻe lava ke ne taʻofi ʻa e ʻOtuá mei heʻene fakapaleʻi ʻa ʻene kau sevāniti faitōnungá. (Hepelu 11:6) Pea ʻi he māmani foʻou ʻoku ofí maí, ʻe ʻikai taʻefakahoko ai ʻe Sihova ʻa e toenga kotoa ʻo ʻene ngaahi talaʻofa fakaofo ʻo e ngaahi tāpuaki ki he faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá.​—Sāme 145:16.

Manatuʻi ʻa e Ongo ʻĪsiú

16 Ke kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá, kuo pau ke tau manatuʻi ʻa e ongo ʻīsiu mātuʻaki mahuʻinga ʻoku kau ki hono fakangofua ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanú. Kapau ʻoku hā ngali taulōfuʻu he taimi ʻe niʻihi ʻetau ngaahi palopalemá pea ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke tau foʻi, ʻoku lelei ke tau fakamanatu kia kitautolu kuo poleʻi ʻe Sētane ʻa e totonu ʻo e tuʻunga-hau ʻo Sihová. Kuo toe fehuʻia ʻe he Tokotaha-Kākaá ʻa e līʻoa mo e anga-tonu ʻa e kau lotu ʻa e ʻOtuá. (Siope 1:8-11; 2:3, 4) Ko e ongo ʻīsiu ko iá mo e founga kuo fili ʻe Sihova ke fakaleleiʻi ai kinauá ʻoku lahi ange ia ʻi he moʻui ʻa ha taha pē ʻo kitautolu ʻi he tuʻunga tāutahá. ʻO anga-fēfē?

17 Ko e fakangofua fakataimi ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá kuo fakaʻatā ai ʻa e taimi ki ha niʻihi kehe ke nau maʻu ʻa e moʻoní. Fakakaukau fekauʻaki mo eni: Naʻe faingataʻaʻia ʻa Sīsū koeʻuhi ke lava ʻo tau maʻu ai ʻa e moʻuí. (Sione 3:16) ʻIkai ʻoku tau houngaʻia ʻi he meʻa ko iá? Ka ʻoku tau loto-lelei ke kātakiʻi ʻa e faingataʻá ʻi ha kiʻi taimi lōloa ange koeʻuhi ke lava ʻo maʻu moʻui ai mo ha toe niʻihi kehe? Ke kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá, kuo pau ke tau ʻiloʻi ko e poto ʻo Sihová ʻoku lahi mamaʻo ange ia ʻi hoʻotautolú. (Aisea 55:9) Te ne fakangata ʻa e fulikivanú ʻi he taimi ʻa ia ʻoku lelei taha ai ki hono fakaleleiʻi ʻa e ongo ʻīsiú ʻo taʻengata pea ki heʻetau lelei taʻengata ʻatautolú. Ko e moʻoni, ʻe lava fēfē ke toe ʻi ai ha founga ʻe lelei ange ai? ʻOku ʻikai ha fakamaau taʻetotonu ʻi he ʻOtuá!​—Loma 9:14-24.

“ʻUnuʻunu Atu ki he ʻOtua”

18 Ke tauhi maʻu ʻetau ongoʻi fakavavevavé, ʻoku fiemaʻu ke tau nofo ofi kia Sihova. ʻOua ʻaupito ʻe ngalo ʻoku fai ʻe Sētane ʻa e meʻa kotoa ʻi hono mālohí ke fakaʻauha ʻa hotau vahaʻangatae lelei mo Sihová. ʻE ʻai ʻe Sētane ke tau tui ʻe ʻikai ʻaupito hoko mai ʻa e ngataʻangá pea ʻoku ʻikai ha taumuʻa ʻo hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, pe ko e moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa e Tohi Tapú. Ka ko iá “koe loi ia, moe tamai o ia.” (Sione 8:44PM) Kuo pau ke tau fakapapauʻi ke “tali tekeʻi ʻa e Tevolo.” Ko hotau vahaʻangatae mo Sihová ko ha meʻa ia ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke tau fakamaʻamaʻaʻi. ʻOku ekinaki anga-ʻofa mai ʻa e Tohi Tapú kia kitautolu: “ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.” (Semisi 4:7, 8) ʻE lava fēfē ke ke ʻunuʻunu ke ofi ange kia Sihova?

19 ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e fakalaulauloto ʻo faʻa lotú. ʻI he taimi ʻoku hā ngali taulōfuʻu ai ʻa e ngaahi tenge ʻi he moʻuí, lilingi ho lotó kia Sihova. Ko hoʻo papau angé, ko e faingofua ange ia ke sio ki heʻene tali ki hoʻo ngaahi lotú. Ko e talí ʻe ʻikai maʻu pē nai ko e meʻa tonu ia naʻe ʻi hoʻo fakakaukaú, ka ʻo kapau ko hoʻo holí ke fakalāngilangiʻi ia pea ke tauhi maʻu ʻa e anga-tonú, te ne tokonaki mai ʻa e tokoni ʻokú ke fiemaʻú koeʻuhi ke ke lava ʻo kātaki lavameʻa ai. (1 Sione 5:14) ʻI hoʻo sio ki heʻene tatakí ʻi hoʻo moʻuí, te ke ʻunuʻunu ai ʻo ofi ange kiate ia. Ko e lau mo fakakaukauloto ki he ngaahi ʻulungāanga mo e ngaahi founga ʻa Sihová, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú, ʻoku toe fiemaʻu foki mo ia. Ko e fakalaulauloto peheé ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi lelei ange ai ia; ʻokú ne ueʻi ho lotó pea fakaloloto ʻa hoʻo ʻofa kiate iá. (Sāme 19:14) Pea ko e ʻofa ko iá, ʻo laka hake ia ʻi ha toe meʻa, te ne tokoniʻi koe ke ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí pea hanganaki leʻo.​—1 Sione 5:3.

20 Ke hanganaki ofi kia Sihova, ʻoku toe mahuʻinga ke tau nofo ofi ki hotau kaungātuí. ʻE lāulea ki he meʻá ni ʻi he konga fakaʻosi ʻo e polosiuá ni.

NGAAHI FEHUʻI ʻO E AKÓ

• Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻá ne ʻi he malumalu ai ʻo e tenge lahi fakaʻulia ʻi he ofi ke ngata ʻa ʻene moʻuí, pea ko e hā naʻá ne ekinaki ki heʻene kau ākongá ke nau faí? (Pal. 1-4)

• Ko e hā kuo tāketiʻi ai ʻe Sētane ʻa e kau lotu ʻa Sihová, pea ʻi he ngaahi founga fē ʻokú ne ʻahiʻahiʻi ai kitautolú? (Pal. 5-8)

• Ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, ko e hā kuo pau ai ke tau lotu hokohokó (Pal. 9-12), fakaʻatuʻi ʻi heʻetau ngaahi ʻamanakí (Pal. 13-15), manatuʻi ʻa e ongo ʻīsiú (Pal. 16-17), pea ‘ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá’ (Pal. 18-20)?

[Puha ʻi he peesi 25]

Ngaahi Meʻa ʻOku Nau Fakatupunga ʻa e Loto-Siʻí

Moʻui/taʻumotuʻa. Kapau ʻoku tau faingataʻaʻia ʻi ha mahaki tauhi, pe kapau ʻoku ʻomai ʻe he taʻumotuʻá ha ngaahi fakangatangata, ʻoku tau hoko nai ai ʻo loto-mafasia koeʻuhi ko e ʻikai te tau malava ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he tauhi ki he ʻOtuá.​—Hepelu 6:10.

Tōnoa ʻa e ʻamanakí. ʻOku tau hoko nai ʻo loto-siʻi kapau ʻoku tau sio ki he siʻi ʻa e tali ki heʻetau ngaahi feingá ʻi hono malangaʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.​—Palovepi 13:12.

Ngaahi ongoʻi taʻeʻaonga. Koeʻuhi ko e ngaohikovia ʻi ha ngaahi taʻu, ʻoku hoko nai ai ha tokotaha ʻo tuipau ko iá ʻoku ʻikai ke ʻofaʻi pea aʻu ʻo ʻikai ʻofaʻi ʻe Sihova.​—1 Sione 3:19, 20.

Ngaahi ongoʻi loto-lavea. Kapau kuo fakalotomamahiʻi lahi ha taha ʻe ha kaungātui, te ne hoko nai ai ʻo mātuʻaki veiveiua ʻo ʻahiʻahiʻi ai ia ke tuku ʻene maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pe ko e kau ʻi he malaʻe fakafaifekaú.​—Luke 17:1.

Fakatanga. Ko e niʻihi kehe ʻoku ʻikai kau ʻi hoʻo tuí te nau fakafepakiʻi, fakatangaʻi, pe manukiʻi nai koe.​—2 Timote 3:12; 2 Pita 3:3, 4.

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Naʻe ekinaki mai ʻa Sīsū kia kitautolu ke ‘lotu hokohoko’ ki ha tokoni ki hono fakafepakiʻi ʻo e ʻahiʻahí