Skip to content

Skip to table of contents

ʻAi Ia ko Hoʻo Taumuʻa ke Tauhi ʻa e ʻOtuá ʻo Taʻengata

ʻAi Ia ko Hoʻo Taumuʻa ke Tauhi ʻa e ʻOtuá ʻo Taʻengata

Vahe 18

ʻAi Ia ko Hoʻo Taumuʻa ke Tauhi ʻa e ʻOtuá ʻo Taʻengata

1, 2. Ko e hā ʻoku fiemaʻú tuku kehe ʻa hono maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá?

 FAKAʻUTA atu ʻokú ke tuʻu ʻi muʻa ʻi ha matapā ʻoku lokaʻi ʻoku hū atu ai ki ha loki ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi koloa lahi. Tau pehē pē kuo ʻoatu ʻa e kií kiate koe ʻe ha tokotaha maʻu mafai pea kuó ne tala atu kiate koe ke ke faʻiteliha ki he ngaahi meʻa mahuʻingá ni. ʻE ʻikai ke ʻaonga kiate koe ʻa e kī ko iá kaeʻoua kuó ke ngāueʻaki. ʻI he tuʻunga meimei tatau, kuo pau ke ke ngāueʻaki ʻa e ʻiló kae ʻaonga kiate koe.

2 ʻOku tautefito ʻa e moʻoni ʻa e meʻá ni ʻi he fekauʻaki mo e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá. Ko e moʻoni, ko e ʻiloʻi kānokano ʻo Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí ʻoku iku atu ia ki he moʻui taʻengatá. (Sione 17:3) Kae kehe, heʻikai malava ke maʻu ʻa e ʻamanaki ia ko iá ʻo fakafou ʻi hono maʻu pē ʻa e ʻiló. Hangē pē ko ia ko haʻo ngāueʻaki ha foʻi kī mahuʻinga, ʻoku fiemaʻu ke ke ngāueʻaki ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá te nau “hū ki he Puleʻanga.” ʻE maʻu ʻe he faʻahinga peheé ʻa e monū ko hono tauhi ʻa e ʻOtuá ʻo taʻengata!​—Mātiu 7:21; 1 Sione 2:17.

3. Ko e hā ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate kitautolú?

3 ʻI he hili ʻa e ako pe ko e hā ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke fai ia. ʻOkú ke fakakaukau ko e hā ʻa e finangalo ko ia ʻo e ʻOtuá kiate koé? ʻOku malava ke fakanounouʻi pē ia ʻi he ngaahi leá ni: Faʻifaʻitaki kia Sīsū. ʻOku tala mai ʻe he 1 Pita 2:21 kiate kitautolu: “Ko e meʻa ia naʻe ui kimoutolu ki ai: he naʻe kataki mamahi ʻa Kalaisi foki koeʻuhi ko kimoutolu, ʻo ne tuku ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kimoutolu, ke mou muimui ofi, ʻo topuvaʻe taha mo ia.” Ko ia, ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke ke muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻi he ofi taha ʻoku ala lavá. Ko e founga ia ʻo hono ngāueʻaki ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá.

FOUNGA NAʻE NGĀUEʻAKI AI ʻE SĪSŪ ʻA E ʻILOʻI ʻO E ʻOTUÁ

4. Ko e hā ʻoku ʻilo lahi ʻaupito ai ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo Sihová, pea kuo anga-fēfē ʻene ngāueʻaki ʻa e ʻilo ko iá?

4 Kuo maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ha ʻilo fekoekoeʻi ki he ʻOtuá ʻo lahi ange ia ʻi he ʻilo ʻa e niʻihi kehé. Naʻá ne moʻui mo ngāue fakataha mo Sihova ko e ʻOtuá ʻi hēvani ʻi he ngaahi kuonga lahi ki muʻa ia pea toki hāʻele hifo ki he māmaní. (Kolose 1:​15, 16) Pea ko e hā naʻe fai ʻaki ʻe Sīsū ʻa e ʻilo kotoa ko iá? Naʻe ʻikai te ne fiemālie ʻi hono maʻu pē iá. Naʻe moʻuiʻaki ia ʻe Sīsū. Ko e ʻuhinga ia naʻe lahi fau ai ʻa ʻene anga-ʻofá, anga-kātakí, mo ʻofa ʻi heʻene ngaahi feangai mo e kaungā-faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ia ai, naʻe faʻifaʻitaki ʻa Sīsū ki heʻene Tamai fakahēvaní pea ngāue ʻo fehoanaki mo ʻene ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga mo e ʻulungaanga ʻo Sihová.​—Sione 8:​23, 28, 29, 38; 1 Sione 4:8.

5. Ko e hā naʻe papitaiso ai ʻa Sīsuú, pea naʻe anga-fēfē ʻa ʻene moʻuiʻaki ʻa e ʻuhinga ʻo ʻene papitaisó?

5 Naʻe toe hanga ʻe he ʻilo naʻe maʻu ʻe Sīsuú ʻo ueʻi ia ke ne laka ʻi ha lākanga mātuʻaki mahuʻinga. Naʻá ne haʻu mei Kāleli ki he Vaitafe Sioataní, ʻa ia naʻe papitaiso ai ia ʻe Sioné. (Mātiu 3:​13-15) Ko e hā naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he papitaiso ʻo Sīsuú? ʻI hono tuʻunga ko ha Siú, naʻe ʻaloʻi ia ʻi ha puleʻanga naʻe ʻosi fakatapui ki he ʻOtuá. Ko ia ai, naʻe ʻosi fakatapui ʻa Sīsū ia mei hono ʻaloʻí. (ʻEkisoto 19:​5, 6) ʻI heʻene anganofo ke papitaisó, naʻá ne foaki ai ʻa ia tonu kia Sihova ke ne fai ʻa e finangalo fakaʻotuá ʻi he taimi ko iá. (Hepelū 10:​5, 7) Pea naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻa e ʻuhinga ʻo ʻene papitaisó. Naʻá ne ʻosiʻosi-ivi ʻi he ngāue ʻa Sihová, ʻo kau ʻi hono fakahā atu ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá ki he kakaí ʻi he faingamālie kotoa pē. Naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e fiefia ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻo aʻu ʻo ne pehē naʻe hangē ia ha meʻakai kiate ia.​—Sione 4:34.

6. ʻI he founga fē naʻe liʻaki ai ʻe Sīsū ʻa ia tonú?

6 Naʻe ʻiloʻi fakaʻaufuli ʻe Sīsū ko hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻe mātuʻaki faingataʻa ʻaupito​—ʻa ia ʻe aʻu ʻo mole ai ʻa ʻene moʻuí. Ka neongo ia, naʻe liʻaki ʻe Sīsū ʻa ia tonu, ʻo ne ʻai ʻa ʻene ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí ke fika ua. Naʻe muʻomuʻa maʻu pē ʻa hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻI he meʻá ni, ʻe lava fēfē ke tau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻa Sīsuú?

NGAAHI LĀKANGA ʻOKU TAKI ATU KI HE MOʻUI ʻITĀNITÍ

7. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi lākanga kuo pau ke laka ai ha taha kae taau ki he papitaisó?

7 ʻI he kehe meia Sīsuú, ʻoku tau taʻehaohaoa kitautolu pea ʻoku toki malava pē ke tau aʻu ki he lakaʻanga mahuʻinga ko e papitaisó ʻi he hili haʻatau laka ʻi ha ngaahi lākanga mātuʻaki mahuʻinga kehe. ʻOku kamata ʻeni ʻaki ʻetau maʻu ʻa e ʻilo kānokano ʻo Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi ʻi hotau lotó. ʻI hono fai ʻení ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau ngāueʻi ʻa e tuí pea maʻu ʻa e ʻofa loloto ki he ʻOtuá. (Mātiu 22:​37-40; Loma 10:17; Hepelū 11:6) Ko hono tali ʻa e ngaahi lao, ngaahi tefitoʻi moʻoni, mo e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke ueʻi ai kitautolu ke tau fakatomala, fakahaaʻi ʻa e loto-mamahi anga-fakaʻotua ki heʻetau ngaahi angahala ʻi he kuohilí. ʻOku taki atu ʻa e meʻá ni ki he liliu, ʻa ia, ko ha tafoki pea liʻaki ha ʻalunga hala pē naʻa tau muimui ai ʻi he taimi naʻe ʻikai te tau maʻu ai ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá. (Ngāue 3:19) Ko hono moʻoní, kapau ʻoku tau kei fai fakapulipuli pē ha angahala kae ʻikai ke fai ʻa e meʻa ʻoku māʻoniʻoní, kuo ʻikai te tau tafoki moʻoni, pea kuo ʻikai lava ke tau kākaaʻi ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e mālualoi kotoa pē.​—Luke 12:​2, 3.

8. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke fai ʻi he taimi ʻokú ke loto ai ke ke kau ʻi he ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá?

8 Kuó ke maʻu ʻeni ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá, ʻikai ʻoku feʻunga ke fakakaukau ki he ngaahi meʻa fakalaumālié ʻi ha founga mātuʻaki fakafoʻituitui pē? Ngalingali ʻokú ke vēkeveke ke tala ki ho ngaahi kāingá, ngaahi kaumeʻá, mo e niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻokú ke akó. Ko hono moʻoní, kuó ke ʻosi fai nai ʻa e meʻá ni, hangē ko Sīsuú naʻá ne vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi kehé ʻi he ngaahi tuʻunga ʻikai anga-maheni. (Luke 10:​38, 39; Sione 4:​6-15) Ka ʻokú ke fiemaʻu nai ʻeni ke ke fai ia ke lahi ange. ʻE fiefia ʻa e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ke talanoa mo koe ke fakapapauʻi pe ʻokú ke ʻi ha tuʻunga taau mo malava ke ke kau ʻi he ngāue fakamalanga tuʻumaʻu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo kau ki he Puleʻangá. Kapau ʻokú ke maʻu ia, ʻe fai leva ʻe he kau mātuʻá ha ngaahi fokotuʻutuʻu kiate koe ke ke ʻalu fakataha mo ha tokotaha Fakamoʻoni ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻe muimui ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ki heʻene ngaahi fakahinohinó koeʻuhi ke fai ʻenau ngāue fakafaifekaú ʻi ha founga maau. (Maʻake 6:​7, 30; Luke 10:1) Te ke maʻu ʻa e ʻaonga mei he tokoni meimei tatau ʻi hoʻo kau ʻi hono fakamafola atu ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá mei he fale ki he fale pea ʻi he ngaahi founga kehé.​—Ngāue 20:​20, 21.

9. ʻOku fēfē ʻa hono fai ʻe ha taha ha fakatapui ki he ʻOtuá, pea ʻoku fēfē hono tākiekina ʻe he fakatapuí ʻa e moʻui ʻa e tokotaha ko iá?

9 Ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki he ngaahi faʻahinga kakai kotoa pē ʻi he feituʻu ʻo e fakatahaʻangá ko ha founga ia ke maʻu ai ʻa e faʻahinga ʻoku hehema ki he māʻoniʻoní, pea ʻoku kau ia ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi ngāue lelei ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻokú ke maʻu ʻa e tuí. (Ngāue 10:​34, 35; Sēmisi 2:​17, 18, 26) Ko hono maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea kau mohu ʻuhinga ʻi he ngāue fakamalangá ʻoku toe hoko ia ko e founga ke fakahāhaaʻi ai kuó ke fakatomala mo tafoki pea fakapapauʻi he taimí ni ke moʻui ʻo fakatatau mo e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá. Ko e hā leva ʻa e lākanga ʻuhinga-totonu hono hokó? Ko hono fai ha fakatapui kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ʻení ʻokú ke tala ki he ʻOtuá ʻi ha lotu ongoʻi fakamātoato ʻo pehē ʻokú ke foaki loto-lelei mo ʻaufuatō atu ʻa hoʻo moʻuí kiate ia ke fai hono finangaló. Ko e founga ia ke fakatapui ai koe kia Sihová mo tali ʻa e ʻioke anga-ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.​—Mātiu 11:​29, 30.

PAPITAISÓ—KO HONO ʻUHINGA KIATE KOÉ

10. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke papitaiso ʻi he hili ʻa hoʻo fakatapui koe kia Sihová?

10 Fakatatau kia Sīsū, ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau hoko ko ʻene kau ākongá kuo pau ke nau papitaiso. (Mātiu 28:​19, 20) Ko e hā ʻoku fiemaʻu pau ai ʻa e meʻá ni ʻi he hili hoʻo fai ʻa hoʻo fakatapui ki he ʻOtuá? Koeʻuhi kuó ke fakatapui koe kia Sihova, ʻokú ne ʻafioʻi ʻokú ke ʻofa ʻiate ia. Ka ʻoku ʻikai ha veiveiua te ke loto ke fai ha toe meʻa koeʻuhi ke ʻilo ai ʻe he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá. Ko ia, ʻoku ʻoatu ʻe he papitaisó ha faingamālie kiate koe ke ʻai ai ʻa hoʻo fakatapui kia Sihova ko e ʻOtuá ke ʻilo ʻe he kakaí.​—Loma 10:​9, 10.

11. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e papitaisó?

11 ʻOku mohu ʻuhinga fakaefakaʻilonga ʻa e papitaisó. ʻI hono fakauku hifo koé, pe “tanu,” ki lalo ʻi he vaí, ʻoku hangē ia kuó ke mate mo hoʻo founga moʻui ki muʻá. ʻI hoʻo ʻalu hake mei he vaí, ʻoku hangē ia ʻokú ke hū mai ki ha moʻui foʻoú, ʻa ia ʻoku puleʻi ʻe he finangalo ʻo e ʻOtuá ka ʻoku ʻikai ko hoʻoú loto. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia heʻikai te ke toe fai ha ngaahi hala, he ko kitautolu kātoa ʻoku tau taʻehaohaoa pea ko ia ai ʻoku tau faiangahala fakaʻaho. Kae kehe, ʻi he tuʻunga ko ha sevāniti ʻosi fakatapui mo papitaiso ʻa Sihová, te ke hū ai ki ha vahaʻangatae makehe mo ia. Koeʻuhi ko hoʻo fakatomala mo hoʻo anganofo fakatōkilalo ʻo papitaisó, ʻoku loto-lelei ai ʻa Sihova ke fakamolemoleʻi ʻa hoʻo ngaahi angahalá ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. Ko ia ʻoku taki atu ʻa e papitaisó ki ha konisēnisi maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.​—1 Pita 3:21.

12. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e papitaiso (a) ʻi he “Huafa ʻo e Tamai”? (e) ʻi he ‘huafa ʻo e ʻAló’? (f) ʻi he ‘huafa ʻo e Laumalie Maʻoniʻoní’?

12 Naʻe fekauʻi ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí ke papitaiso ʻa e kau ākonga foʻoú ʻi he “Huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e Laumalie Maʻoniʻoni.” (Mātiu 28:​19) Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsuú? Ko e papitaiso ʻi he “Huafa ʻo e Tamai” ʻokú ne fakahaaʻi ko e tokotaha ʻoku papitaisó ʻokú ne tali ʻaufuatō ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻi he tuʻunga ko e Tokotaha-Fakatupú ia pea ko e Hau totonu ia ʻo e ʻuniveesí. (Sāme 36:9; 83:18; Koheleti 12:2 [Koheleti 12:​1PM]) Ko e papitaiso ʻi he ‘huafa ʻo e ʻAló’ ʻoku ʻuhinga ia ʻoku lāuʻilo ʻa e tokotahá kia Sīsū Kalaisi​—pea tautefito ki Heʻene feilaulau huhuʻí​—ko e founga pē ia ʻo e fakamoʻuí naʻe tokonaki mai ʻe he ʻOtuá. (Ngāue 4:12) Ko e papitaiso ʻi he ‘huafa ʻo e Laumalie Maʻoniʻoní’ ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻoku ʻiloʻi moʻoni ʻe he tokotaha ʻoku papitaisó ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová, pe ko hono ivi ngāué, ko e meʻangāue ia ʻa e ʻOtuá ki hono fakahoko ʻa ʻEne ngaahi taumuʻá mo hono fakaivia ʻa ʻEne kau sevānití ke nau fai ʻa Hono finangalo māʻoniʻoní ʻi he feohi mo ʻEne kautaha ʻoku tataki ʻe he laumālié.​—Sēnesi 1:2; Sāme 104:30; Sione 14:26; 2 Pita 1:21.

ʻOKÚ KE MATEUTEU KE PAPITAISO?

13, 14. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau manavasiʻi ʻi he fili ke tauhi ʻa Sihova ko e ʻOtuá?

13 Koeʻuhi ʻoku mohu ʻuhinga ʻa e papitaisó pea ko ha lakaʻanga mātuʻaki mahuʻinga lahi taha ia ʻi ha moʻui ʻa ha taha, ko ha lākanga ia ʻoku totonu ke ke manavasiʻi ai? ʻIkai ʻaupito! Neongo ko e fili ke papitaisó ʻoku ʻikai totonu ke fakamaʻamaʻaʻi, ʻoku ʻikai toe ala fehuʻia ko e fili fakapotopoto taha ia ʻoku malava ke ke faí.

14 ʻOku ʻomai ʻe he papitaisó ʻa e fakamoʻoni ʻo hoʻo fili ke tauhi ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Fakakaukau atu ki he kakai ʻokú ke hoko ʻo maheni mo iá. ʻI he founga ko ē pe ko ē, ʻikai ko e tokotaha taki taha ʻo kinautolu ʻoku ngāue ki ha pule? ʻOku pōpula ʻa e niʻihi ki he koloá. (Mātiu 6:24) ʻOku tuli tōtōivi ʻa e niʻihi ki heʻenau ngāue tuʻumaʻú pe ngāue pē maʻanautolu ʻaki hono ʻai ʻa hono fakahoko ʻo ʻenau ngaahi holi pē ʻanautolú ʻo mahuʻinga taha ia ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku kei ʻi ai ʻa e niʻihi kehe ia ʻoku nau tauhi ʻa e ngaahi ʻotua loi. Ka kuó ke fili koe ke ke tauhi ʻa e ʻOtua moʻoní, ko Sihova. ʻOku ʻikai ha toe taha kehe te ne fakahāhaaʻi lahi pehē ʻa e anga-ʻofá, kaungāmamahí, mo e ʻofá. ʻOku fakangeingeiaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻaki ʻa e ngāue mohu taumuʻa ʻokú ne tataki kinautolu ki he fakamoʻuí. ʻOkú ne fakapaleʻi ʻa ʻene kau sevānití ʻaki ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku moʻoni, ko e muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú mo hono foaki atu ʻa hoʻo moʻuí kia Sihová ʻoku ʻikai ko ha ʻalunga ia ke manavasiʻi ai. Ko hono moʻoní, ko e meʻa pē ia ʻe taha ʻokú ne fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá pea ʻoku taau fakaʻaufuli.​—1 Tuʻi 18:21.

15. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga anga-maheni ki he papitaisó?

15 Ka, ko e papitaisó ʻoku ʻikai ko ha lākanga ia ke te laka ai koeʻuhi ko hano fakaʻaiʻai kita ki ai. Ko ha meʻa fakafoʻituitui pē ia ʻi he vahaʻa ʻoʻou mo Sihová. (Kalētia 6:4) ʻI hoʻo laka-ki-muʻa fakalaumālié, mahalo kuó ke fifili: “Koeha oku taofi ke oua naaku babitaiso?” (Ngāue 8:​35, 36PM) Te ke ʻeke hifo nai kiate koe, ‘ʻOku taʻotaʻofi au ʻe he fakafepaki mei he fāmilí? ʻOku ou kei kau ʻi ha tuʻunga taʻefakatohitapu pe ko ha tōʻonga angahalaʻia? ʻOku peheé koeʻuhi ʻoku ou ilifia ki ha ʻikai ke saiʻia ʻa e feituʻú ʻiate au?’ Ko e niʻihi ia ʻo e ngaahi ʻuhinga ke fakakaukau ki ai, ka, ke fakakaukauʻi lahi kinautolu ke ʻiloʻi moʻoni honau mahuʻingá.

16. Ko e hā ʻa e ʻaonga te ke maʻu mei hono tauhi ʻa Sihová?

16 ʻOku ʻikai fakapotopoto ke fakakaukau lahi pē ki he ngaahi tafaʻaki molé kae ʻikai fakakaukau ki he ngaahi ʻaonga ʻo hono tauhi ʻa Sihová. Hangē ko ʻení, fakakaukau atu ki he tuʻunga ko e fakafepaki mei he fāmilí. Naʻe talaʻofa mai ʻa Sīsū ʻo pehē neongo ka aʻu ʻo mole mei heʻene kau ākongá honau ngaahi kāingá koeʻuhi ko ʻenau muimui ʻiate iá, te nau maʻu ha fāmili fakalaumālie lahi ange. (Maʻake 10:​29, 30) ʻE fakahāhā ʻe he kaungā-tui ko iá kiate koe ʻa e ʻofa fakatokouá, tokoniʻi koe ke ke kātekina ʻa e fakatangá, pea pouaki koe ʻi he hala ki he moʻuí. (1 Pita 5:9) ʻE malava tautefito ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ke nau tokoniʻi koe ke ke lavameʻa ʻi he fekuki mo e ngaahi palopalemá pea mo ikuʻi lelei ʻa e ngaahi pole faingataʻa kehé. (Sēmisi 5:​14-16) ʻI he fekauʻaki mo e mole atu ʻa e saiʻia ʻa e māmani ko ʻení, ʻoku lelei nai ke ke ʻeke hifo kiate koe, ‘Ko e hā ʻoku malava ke fakahoa atu ki hono maʻu ʻa e hōifua ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻuniveesí, ʻi hono ʻai ia ke ne fiefia ʻi he founga moʻui kuó u filí?’​—Palōvepi 27:11.

MOʻUIʻAKI ʻA HOʻO FAKATAPUÍ MO E PAPITAISÓ

17. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke vakai ki he papitaisó ko ha kamataʻanga kae ʻikai ko ha ngataʻanga?

17 ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi ko e papitaisó ʻoku ʻikai ko e ngataʻanga ia ʻo hoʻo laka-ki-muʻa fakalaumālié. ʻOkú ne fakaʻilongaʻi ʻa e kamataʻanga ʻo e ngāue ki he ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo e moʻuí ʻi he tuʻunga ko ha faifekau fakanofo pea ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Neongo ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e papitaisó, ʻoku ʻikai ko ha fakapapauʻiʻanga ia ʻo e fakamoʻuí. Naʻe ʻikai ke pehē ʻe Sīsū ia: ‘Ko e tokotaha kotoa pē kuo ʻosi papitaisó ʻe fakamoʻui.’ Ka, naʻá ne pehē: “Ko ia te ne kataki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ko e toko taha ko ia te ne moʻui.” (Mātiu 24:13) Ko ia ai, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke ke fuofua kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻaki hono ʻai ko e meʻa mahuʻinga taha ia ke tokanga ki ai ʻi hoʻo moʻuí.​—Mātiu 6:​25-34.

18. ʻI he hili ʻa e papitaisó, ko e hā ʻa e ngaahi taumuʻa ʻe niʻihi ke tuli ki aí?

18 Ke ke kātaki ʻi hoʻo ngāue kia Sihová, te ke loto ke ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie maʻau. Ko e taumuʻa taau ʻe taha ko hono fakalahi ʻa hoʻo ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi hono ako fakafoʻituitui tuʻumaʻu ʻa ʻene Folofolá. Fokotuʻutuʻu ke lau fakaʻaho ʻa e Tohitapú. (Sāme 1:​1, 2) Maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, he ko e feohi te ke maʻu aí ʻe tokoni ia ki hono ʻoatu kiate koe ʻa e mālohi fakalaumālié. ʻI hoʻo tafaʻakí, ko e hā ʻoku ʻikai ʻai ai ko hoʻo taumuʻa ke lea ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá pea fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihova mo feinga ke langa hake ʻa e niʻihi kehé? (Loma 1:​11, 12) Ko ha toe taumuʻa nai ʻe taha ko hono fakaleleiʻi ʻa e anga ʻo hoʻo ngaahi lotú.​—Luke 11:​2-4.

19. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku lava ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke ne tokoniʻi koe ke ke fakahāhaá?

19 Kapau ʻoku fiemaʻu ke ke moʻuiʻaki ʻa e ʻuhinga ʻo hoʻo papitaisó, ʻoku fiemaʻu ke ke tokanga maʻu pē ki he meʻa ʻokú ke faí, ʻo fakaʻatā ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ke ne fakatupu ʻiate koe ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo hangē ko e ʻofa, loto-fiefia, melino, kātaki-fuoloa, anga-ʻofa, anga-lelei, tui, anga-malū, mo e mapuleʻi-kita. (Kalētia 5:​22, 23; 2 Pita 3:11) Manatuʻi, ʻoku foaki ʻe Sihova ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau lotu ʻo kole iá mo talangofua kiate ia ʻi he tuʻunga ko ʻene kau sevāniti anga-tonú. (Luke 11:13; Ngāue 5:32) Ko ia lotu ki he ʻOtuá ʻo kole hono laumālié pea kole kiate ia ha tokoni ki hono fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ia ʻoku fakahōifua kiate iá. ʻE hoko ʻa e ngaahi anga peheé ʻo hā mahino ange ʻi hoʻo leá mo ho ʻulungaangá ʻi hoʻo tali ʻa e tākiekina ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ko e tokotaha kotoa pē ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻokú ne feinga ke fakatupu “ʻa e tangata foʻou” koeʻuhi ke ne hoko lahi ange ai ʻo hangē ko Kalaisí. (Kolose 3:​9-14) Ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi pole kehekehe ʻi hono fai ʻo e meʻá ni koeʻuhi ʻoku tau ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e fakalakalaka fakalaumālié. Koeʻuhi ʻokú ke taʻehaohaoa, kuo pau ke ke ngāue mālohi ke maʻu ha angaʻitangata hangē ko Kalaisí. Kae ʻoua ʻaupito ʻe fakatuʻatamaki ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni, he ʻoku malava ia ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá.

20. ʻI he founga fē ʻoku lava ke ke faʻifaʻitaki ai kia Sīsū ʻi he ngāue fakafaifekaú?

20 ʻOku totonu ke kau ʻi hoʻo ngaahi taumuʻa fakalaumālié ʻa e faʻifaʻitaki ke ofi ange ki he faʻifaʻitakiʻanga fakafiefia ʻa Sīsuú. (Hepelū 12:​1-3) Naʻá ne ʻofa ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko ia, kapau ʻokú ke maʻu ʻa e monū ke kau ʻi he ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá, ʻoua ʻe ʻai ia ke hoko ko ha founga tuʻumaʻu pē. Kumi ke maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono akoʻi ʻa e niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú. Ngāueʻaki ʻa e fakahinohino ʻoku tokonaki mai ʻe he fakatahaʻangá ke tokoniʻi ai koe ke ʻi ai ha fakalaka ʻi ho tuʻunga ko ha faiako. Pea ke loto-pau ʻoku malava ʻe Sihova ke ne foaki atu kiate koe ʻa e mālohi ke fakahoko ʻaki ʻa hoʻo ngāue fakafaifekaú.​—1 Kolinitō 9:​19-23.

21. (a) ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku koloaʻaki ʻe Sihova ʻa e faʻahinga anga-tonu kuo papitaisó? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku mahuʻinga ʻa e papitaisó ki heʻetau hao ʻi hono fakahoko ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá ki he fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní?

21 Ko ha tokotaha ʻosi fakatapui mo papitaiso ʻoku feinga anga-tonu ke muimui kia Sīsuú ʻoku mahuʻinga makehe ia ki he ʻOtuá. ʻOku sivisiviʻi ʻe Sihova ʻa e kotoa ʻo e laui piliona ʻo e ngaahi loto ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá peá ne ʻafioʻi ʻa e tātātaha ke ʻi ai ha faʻahinga peheé. ʻOkú ne fakakaukau kiate kinautolu ko e ngaahi koloa, ko e “ngaahi meʻa manakoa.” (Hākeai 2:7NW) ʻOku fakahā ʻe he ngaahi kikite ʻi he Tohitapú ʻoku vakai mai ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga peheé kuo ʻosi fakaʻilongaʻi ke hao ʻi hono fakahoko ʻo ʻene fakamaau ʻoku vavé ni mai ki he fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní. (ʻIsikeli 9:​1-6; Malakai 3:​16, 18) ʻOkú ke “loto ki he moui taegata”? (Ngāue 13:​48PM) Ko hoʻo holi tōtōiví ia ke fakaʻilongaʻi koe ko ha taha ʻokú ne tauhi ʻa e ʻOtuá? Ko e fakatapuí mo e papitaisó ko ha konga ia ʻo e fakaʻilonga ko iá, pea ʻoku mātuʻaki fiemaʻu kinaua ki heʻete haó.

22. Ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku fakatuʻotuʻa atu nai ki ai ʻa e “fuʻu kakai lahi”?

22 ʻI he hili ʻa e Lōmaki ʻi he foʻi kolopé kotoa, naʻe hū mai ki tuʻa mei he ʻaʻaké ʻa Noa mo hono fāmilí ki ha māmani kuo maʻa. ʻI he tuʻunga meimei tatau ʻi he ʻahó ni, “ko e fuʻu kakai lahi” ʻa ē ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí pea maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ko e hao atu ʻi he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní pea fiefia ʻi he moʻui taʻengata ʻi ha māmani maʻa tuʻuloa. (Fakahā 7:​9, 14) ʻE anga-fēfē ʻa e moʻui ko iá?

SIVIʻI HOʻO ʻILÓ

ʻOku fēfē hono fiemaʻu mai ʻe Sihova ke ke ngāueʻaki ʻa hoʻo ʻilo kiate iá?

Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi lākanga ʻoku taki atu ki he papitaisó?

Ko e hā ʻoku ʻikai ai ko ha ngataʻanga ka ko ha kamataʻanga ʻa e papitaisó?

ʻOku malava fēfē ke tau moʻuiʻaki ʻa ʻetau fakatapuí mo e papitaisó?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 172]

Kuó ke fai ha fakatapui ki he ʻOtuá ʻi he lotu?

[Fakatātā ʻi he peesi 174]

Ko e hā ʻokú ne taʻofi koe ke ʻoua naʻá ke papitaisó?