Skip to content

Skip to table of contents

Ko Sīsū Kalaisi—Ko e Kī ki he ʻIloʻi ʻo e ʻOtuá

Ko Sīsū Kalaisi—Ko e Kī ki he ʻIloʻi ʻo e ʻOtuá

Vahe 4

Ko Sīsū Kalaisi—Ko e Kī ki he ʻIloʻi ʻo e ʻOtuá

1, 2. Kuo anga-fēfē ʻa hono liliu taʻetotonu ʻe he ngaahi lotu ʻo e māmaní ʻa e kī ki he ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá?

 ʻOKÚ KE tuʻu ʻi he matapaá, ʻo taufā holo ki hoʻo ngaahi kií. ʻOku momoko mo fakapoʻuli, pea ʻokú ke vēkeveke ke ke hū ki loto​—ka ʻoku ʻikai ke ngāue ʻa e foʻi kií ia. ʻOku hā ngali ʻoku totonu pē ia, ka neongo ia ʻoku ʻikai pē ngaue ai ʻa e loká ia. Ko ha ongoʻi feifeitamaki lahi ē! ʻOkú ke toe vakai hifo ki hoʻo ngaahi kií. ʻOku tonu ʻa ia ʻokú ke ngāueʻakí? Kuo maumauʻi ʻe ha taha ia ʻa e foʻi kií?

2 Ko ha fakatātā feʻungamālie ia ʻo e meʻa kuo fai ʻe he māmani puputuʻu fakalotu ko ʻení ki he ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá. Ko e meʻa leva kuo hokó, kuo feinga ʻa e tokolahi ke liliu taʻetotonu ʻa e kī ʻokú ne fakaava mai ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá ki heʻetau mahinó​—ko Sīsū Kalaisi. Kuo toʻo ʻe he ngaahi lotu ia ʻe niʻihi ʻa e kií, ʻo siʻaki fakaʻaufuli ʻa Sīsū ia. Kuo fakamatalakeheʻi ʻe he niʻihi ia ʻa e ngafa ʻo Sīsuú, ʻo lotu kiate ia ʻi he tuʻunga ko e ʻOtua Māfimafi-Aoniu. Neongo ha toe meʻa, ʻoku tāpuniʻi mai ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá kiate kitautolu ʻo kapau ʻoku ʻikai ʻi ai ha mahino totonu fekauʻaki mo e tokotaha tuʻu-ki-muʻa ko ʻení, ʻa Sīsū Kalaisi.

3. Ko e hā ʻoku lava ai ke ui ʻa Sīsū ko e kī ia ki hono ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá?

3 ʻOkú ke manatuʻi nai naʻe pehē ʻe Sīsū: “Pea ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.” (Sione 17:3) ʻI hono leaʻaki ʻení, naʻe ʻikai ke pōlepole ʻa Sīsū ia. ʻOku toutou fakamamafaʻi ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ʻa e fiemaʻu ke ʻilo kānokano kia Kalaisí. (ʻEfesō 4:13; Kolose 2:2; 2 Pita 1:8; 2:20) “Oku fakamooni [kia Sīsū Kalaisi] ae kau balofita kotoabe,” ko e fakamatala ia ʻa e ʻaposetolo ko Pitá. (Ngāue 10:​43PM) Pea naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá: “ʻOku faʻoaki [ʻia Sīsū] hono katokātoa ʻo e koloa poto mo e koloa ʻilo, ʻo fufū pe.” (Kolose 2:3) Naʻe toe pehē ʻe Paula ʻoku hoko moʻoni mai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová koeʻuhi ko Sīsū. (2 Kolinitō 1:20) Ko ia ai ko Sīsū Kalaisi ʻa e kī totonu ki he ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá. Ko ʻetau ʻiloʻi ʻa Sīsuú kuo pau ke ʻataʻatā ia mei ha ngaahi fakamatalakeheʻi pē ʻi he fekauʻaki mo hono natulá pea ʻi he fekauʻaki mo hono ngafa ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá. Ka ko e hā ʻoku fakakaukau ai ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú kiate ia ko e tefito ia ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá?

KO E MĪSAIA NAʻE TALAʻOFAʻAKI MAÍ

4, 5. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻamanaki ʻoku fakatefito ʻi he Mīsaiá, pea naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú kiate iá?

4 Talu mei he ngaahi ʻaho ʻo e tangata anga-tonu ko ʻĒpelí, mo e vēkeveke fakatuʻotuʻa ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ki he Hako naʻe tala ki muʻa ʻe Sihova ko e ʻOtuá. (Sēnesi 3:15; 4:​1-8; Hepelū 11:4) Naʻe ʻosi fakahaaʻi ʻe ngāue ʻa e Hakó ʻi he taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he tuʻunga ko e Mīsaia, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “Tokotaha Pani.” Te ne “fakaʻosi ʻa e angahala,” pea ko e ngaahi lāngilangi ʻo hono Puleʻangá naʻe tala ia ki muʻa ʻi he ngaahi sāmé. (Tāniela 9:​24-26; Sāme 72:​1-20) Ko hai ʻe fakamoʻoniʻi ʻe hoko ko e Mīsaiá?

5 Fakaʻuta atu ki he toʻoa naʻe ongoʻi ʻe he talavou Siu ko hono hingoá ko ʻAnitelū ʻi heʻene fanongo ki he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻo Nasaletí. Naʻe fakavave ʻa ʻAnitelū ki hono tokoua ko Saimone Pitá ʻo tala ange ki ai: “ʻE, kuo ma ʻilo ʻa e Misaia.” (Sione 1:​42 [Sione 1:​41PM]) Naʻe tui pau ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ko ia ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofaʻaki maí. (Mātiu 16:16) Pea kuo loto-lelei ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ke nau mate ki heʻenau tui ko ia ko Sīsuú ko e moʻoni ko e Mīsaia pe Kalaisi ia naʻe tala ki muʻá. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni kuo nau maʻú? Tau fakakaukau ange ki ha ngaahi fakamoʻoni ʻe tolu.

FAKAMOʻONI KO SĪSŪ ʻA E MĪSAIÁ

6. (a) Ko e hā ʻa e laine naʻe hoko mai ai ʻa e Hako naʻe talaʻofaʻaki maí, pea ʻoku anga-fēfē ʻetau ʻilo naʻe hoko mai ʻa Sīsū ʻi he laine fakafāmili ko iá? (e) Ko e hā ʻe ʻikai malava ai ki ha taha naʻe moʻui ʻi he hili ʻa e 70 T.S. ke taukaveʻi ko e Mīsaiá ia?

6 Ko e laine hohoko ʻo Sīsuú ʻokú ne fakatoka mai ʻa e ʻuluaki makatuʻunga ki hono fakapapauʻi ko ia ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofaʻaki maí. Naʻe tala ʻe Sihova ki Heʻene sevāniti ko ʻĒpalahamé ko e Hako ʻo e talaʻofá ʻe hoko mai ia ʻi hono fāmilí. Ko e foha ʻo ʻĒpalahame ko ʻAisaké, mo e foha ʻo ʻAisake ko Sēkopé, pea mo e foha ʻo Sēkope ko Siutá naʻa nau taki taha maʻu ha talaʻofa meimei tatau. (Sēnesi 22:18; 26:​2-5; 28:​12-15; 49:10) Ko e laine ʻo e tupuʻanga ʻo e Mīsaiá naʻe fakasiʻisiʻihifo ia ʻi he ngaahi senituli ki mui maí ʻi he taimi naʻe tala ai ki he Tuʻi ko Tēvitá ʻe hoko mai ʻa e Tokotahá ni ʻi hono laine fakafāmilí. (Sāme 132:​11; ʻAisea 11:​1, 10) ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi fakamatala Kōsipeli ʻa Mātiu mo Luké naʻe hoko mai ʻa Sīsū ʻi he laine fakafāmili ko iá. (Mātiu 1:​1-16; Luke 3:​23-38) Neongo naʻe tokolahi ʻa e ngaahi fili anga-fakamamahi ʻo Sīsuú, naʻe ʻikai ha taha ʻo kinautolu naʻá ne poleʻi ʻa e laine ʻo hono tupuʻanga ʻiloá. (Mātiu 21:​9, 15) Ko ia ai, ʻoku hā mahino, ʻoku ʻikai ke lava ʻo fehuʻia ʻa hono laine hohokó. Kae kehe, naʻe ʻauha ʻa e ngaahi lēkooti fakafāmili ʻa e kau Siú ia ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ʻosi ai ʻe he kau Lomá ʻa Selusalema ʻi he 70 T.S. ʻI he ngaahi taimi ki mui aí, naʻe ʻikai ha taha naʻe malava ke ne fakamoʻoniʻi ha taukaveʻi ko e Mīsaia ia naʻe talaʻofaʻaki maí.

7. (a) Ko e hā ʻa e fakamoʻoni hono ua ko Sīsū ʻa e Mīsaiá? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahoko ʻo e Maika 5:2 ʻi he fekauʻaki mo Sīsuú?

7 Ko e fakahoko ʻo e kikité ko ha fakamoʻoni hono ua ia ki aí. ʻOku lahi ʻa e ngaahi kikite ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ʻoku nau fakamatala ki he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e anga ʻo e moʻui ʻa e Mīsaiá. ʻI he senituli hono valu K.M., naʻe tala ki muʻa ai ʻe he palōfita ko Maiká ko e tokotaha pule lahi ko ʻení ʻe ʻaloʻi ia ʻi he kiʻi kolo taʻemahuʻinga ko Pētelihema. Ko e kolo ʻe ua ʻi ʻIsileli naʻe ui ko Pētelihemá, ka naʻe fakapapauʻi ʻe he kikité ni ʻa e taha ko iá: ko Pētelihema ʻEfalata, ʻa ē naʻe ʻaloʻi ai ʻa e Tuʻi ko Tēvitá. (Maika 5:2) Ko e ongo mātuʻa ʻa Sīsuú, ko Siosefa mo Mele, naʻá na nofo ʻi Nāsaleti, ko e kilomita ʻe 150 nai ki he tokelau ʻo Pētelihemá. Kae kehe, ʻi he feitama ʻa Melé, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe he pule Loma ko Sisa ʻAokositusí ke lēsisita ʻa e kakai kotoa pē ʻi honau ngaahi kolo taki taha. a Ko ia naʻe pau ke ʻave leva ai ʻe Siosefa ʻa hono uaifi feitamá ki Pētelihema, ʻa ia naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsū.​—Luke 2:​1-7.

8. (a) Naʻe kamata ʻanefē ʻa e “uike” ʻe 69, pea ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko aí? (e) Ko e hā ʻa hono lōloa ʻo e “uike” ʻe 69, pea ko e hā naʻe hoko ʻi hono ngataʻangá?

8 ʻI he senituli hono ono K.M., naʻe tala ki muʻa ai ʻe he palōfita ko Tānielá ʻe hā ʻa e “Misaia ko e ʻEiki” ʻi he hili ʻa e “uike” ʻe 69 ʻo e ʻalu atu ʻa e fekau ke toe fokotuʻu mo toe langa ʻa Selusalemá. (Tāniela 9:​24, 25) Naʻe taʻu ʻe fitu ʻa hono lōloa ʻo e “uike” taki taha. b Fakatatau ki he Tohitapú mo e hisitōlia fakamāmaní, naʻe ʻoatu ʻa e fekau ke toe langa ʻa Selusalemá ʻi he 455 K.M. (Nehemaia 2:​1-8) Ko ia ʻe hā ʻa e Mīsaiá ʻi he hili ʻa e taʻu ʻe 483 (69 liunga 7) mei he 455 K.M. ʻOku tau aʻu mai ai ki he 29 T.S., ko e taʻu pē ia naʻe pani ai ʻe Sihova ʻa Sīsū ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Naʻe hoko leva ai ʻa Sīsū “koe Kalaisi” (ʻoku ʻuhinga ko e “Tokotaha Pani”), pe Mīsaia.​—Luke 3:15, 16, 21, 22PM.

9. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahoko ʻo e Sāme 2:2? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi kikite kehe ʻe niʻihi naʻe fakahoko ʻia Sīsū? (Sio ki he saatí.)

9 Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke tali ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa Sīsū ko e Mīsaia ia naʻe talaʻofaʻaki maí, pea naʻe tala ki muʻa ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ʻa e meʻá ni. Hangē ko ia naʻe hiki ʻi he Sāme 2:​2, naʻe fakamānavaʻi fakaʻotua ʻa e Tuʻi ko Tēvitá ke ne tala ki muʻa: “He tuʻu mai ʻa e ngaahi tuʻi ʻo mamani, pea fakatahataha ʻa e houʻeiki ke puleakiʻi ʻa Sihova, pea mo e pani aʻana.” Naʻe fakahaaʻi ʻe he kikité ni ʻe fakatahataha ʻa e kau taki mei he ngaahi fonua lahi hake ʻi he tahá ke nau ʻohofi ʻa e Tokotaha Pani ʻa Sihová, pe Mīsaiá. Pea ko e meʻa ia naʻe hokó. Ko e kau taki lotu Siú, Tuʻi ko Hēlotá, mo e kōvana Loma ko Ponito Pailató naʻa nau kau kotoa ki hono ʻai ʻa Sīsū ke pekiá. Talu mei ai mo e hoko ʻa e ongo fili ko ia ki muʻa ko Hēlota mo Pailató ʻo na kaumeʻa lelei. (Mātiu 27:​1, 2; Luke 23:​10-12; Ngāue 4:​25-28) Ko e toe fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Mīsaiá, kātaki ʻo sio ki he saati ʻoku tuʻu heni kuo fakakaveinga ko e “Niʻihi ʻo e Ngaahi Kikite Tuʻu-ki-Muʻa Faka-Mīsaiá.”

10. ʻI he ngaahi founga fē naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Sihova ko Sīsuú ko ʻene Tokotaha Pani ia naʻe talaʻofaʻaki maí?

10 Ko e fakamoʻoni lea ʻa Sihova ko e ʻOtuá ko ha fakamoʻoni hono tolu ia ʻoku poupou ki he tuʻunga Mīsaia ʻo Sīsuú. Naʻe fekau hifo ʻe Sihova ha kau ʻāngelo ke nau ʻai ke ʻilo ʻe he kakaí ko Sīsū ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofaʻaki maí. (Luke 2:​10-14) Ko hono moʻoní, ʻi he lolotonga ʻo e moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻe folofola hifo ʻa Sihova tonu mei hēvani, ʻo fakahaaʻi ʻa ʻene hōifua ʻia Sīsuú. (Mātiu 3:​16, 17; 17:​1-5) Naʻe ʻoange ʻe Sihova ko e ʻOtuá ha mālohi kia Sīsū ke ne fakahoko ʻa e ngaahi mana. Ko e ngaahi meʻá ni taki taha ko ha toe fakamoʻoni fakaʻotua ia ko Sīsuú ko e Mīsaiá ia, koeʻuhi ʻe ʻikai ʻaupito ke foaki ʻe he ʻOtuá ha mālohi ki ha tokotaha kākā ke ne fakahoko ʻaki ha ngaahi mana. Naʻe toe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ki hono fakamānavaʻi ʻa e ngaahi fakamatala Kōsipelí, ke hoko ʻa e fakamoʻoni ʻo e tuʻunga Mīsaia ʻo Sīsuú ko ha konga ia ʻo e Tohitapú, ʻa e tohi kuo lahi taha hono liliu leá mo lahi taha hono tufakí ʻi he hisitōliá.​—Sione 4:​25, 26.

11. Ko e hā ʻa hono lahi ʻo e fakamoʻoni ko Sīsū naʻe Mīsaiá?

11 ʻI hono fakakātoá, ʻoku kau ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo e fakamoʻoni ko ʻení ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻe laui teau ʻoku nau fakapapauʻi mai ko Sīsū ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofaʻaki maí. Ko ia, ʻoku hā mahino, kuo tonu ʻa e vakai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní kiate ia ‘ko e tokotaha naʻe fakamooni kiate ia ae kau balofita kotoabe’ pea ko e kī ia ki he ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá. (Ngāue 10:​43PM) Ka ʻoku kei lahi ange ʻa e meʻa ia ke ako ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ia ko e Mīsaiá ia. Naʻá ne tupu mei fē? Naʻá ne anga-fēfē?

KO E ʻI AI ʻA SĪSŪ KI MUʻA KE HOKO KO E TANGATÁ

12, 13. (a) ʻOku tau ʻilo fēfē naʻe ʻi ai ʻa Sīsū ʻi hēvani ki muʻa ia peá ne toki haʻu ki he māmaní? (e) Ko hai ʻa “Folofola,” pea ko e hā naʻá ne fai ki muʻa peá ne toki hoko ko ha tangatá?

12 ʻOku lava ke vahevahe ʻa e ʻalunga ʻo e moʻui ʻa Sīsuú ki he ngaahi sitepu ʻe tolu. Ko e ʻuluakí naʻe kamata ia ki muʻa fuoloa pea toki ʻaloʻi mai ia ki he māmaní. Naʻe pehē ʻe Maika 5:2 ko e tupu mai ʻa e Mīsaiá naʻe “talu mei muʻa, mei he ngaahi ʻaho ʻo itaniti.” Pea naʻe fakahā mahino ʻe Sīsū ko iá “mei ʻolunga,” ʻa ia, ʻoku mei hēvani. (Sione 8:23; 16:28) Ko e hā ʻa hono fuoloa naʻá ne ʻi ai ai ʻi hēvani ki muʻa pea toki ʻalu hifo ki he māmaní?

13 Naʻe ui ʻa Sīsū ko e “ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu” ʻo e ʻOtuá koeʻuhi naʻe fakatupu fakahangatonu ia ʻe Sihova. (Sione 3:16) ʻI he tuʻunga “koe uluaki fanau i he mea fakatubu kotoabe,” naʻe toki ngāueʻaki ai heni ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ki hono fakatupu ʻa e ngaahi meʻa kehe kotoa pē. (Kolose 1:​15PM; Fakahā 3:14) ʻOku pehē ʻe Sione 1:1 ko “Folofola” (ko Sīsū ʻi heʻene ʻi ai ki muʻa pea toki hoko ko e tangatá) naʻe feangai mo e ʻOtuá “ʻi he kamataʻanga.” Ko ia naʻe feangai ʻa Folofola mo Sihova ʻi he taimi naʻe fakatupu ai “ʻa e ngaahi langi mo māmani.” Naʻe lea ʻa e ʻOtuá kia Folofola ʻi Heʻene pehē: “Ta ngaohi tangata ʻi hota ʻīmisi.” (Sēnesi 1:​1, 26NW) Pehē pē, kuo pau pē ko Folofola ʻa e “tufunga lahi” ʻofeina ʻa e ʻOtuá, naʻe fakamatalaʻi ʻi he Palōvepi 8:​22-31 ko ha fakasino mai ia ʻo e potó, ʻo ngāue ʻi he tafaʻaki ʻo Sihová ʻi hono ngaohi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. ʻI he hili ʻa hono fakatupu ia ʻe Sihova ʻi aí, naʻe ʻi hēvani leva ʻa Folofola mo e ʻOtuá ʻi he ngaahi kuonga ki muʻa ia pea toki hoko mai ki māmani ko ha tangatá.

14. Ko e hā ʻoku ui ai ʻa Sīsū “ko e Imisi ia ʻo e ʻOtua ko e Taʻehamai”?

14 ʻOku ʻikai ha ofo, ʻi hono ui ʻo Sīsū ʻi he Kolose 1:15 “ko e Imisi ia ʻo e ʻOtua ko e Taʻehamai”! ʻI he ngaahi taʻu taʻefaʻalaua ʻo e feohi vāofí, naʻe hoko ai ʻa e ʻAlo talangofuá ni ʻo hangē tofu pē ko ʻene Tamaí, ko Sihova. Ko e toe ʻuhinga ia ʻe taha ki he ʻuhinga ko Sīsū ʻa e kī ki he ʻilo foaki-moʻui ʻo e ʻOtuá. Ko e meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe Sīsū ʻi heʻene ʻi māmaní ko e meʻa tofu pē ia naʻe mei fai ʻe Sihová. Ko ia ai, ko hono ʻiloʻi ʻo Sīsuú ʻoku toe ʻuhinga iá ko hono fakalahi ʻo ʻetau ʻiloʻi ʻa Sihová. (Sione 8:28; 14:​8-10) Ko ia, ʻoku hā mahino, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke ako lahi ange ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi.

ʻALUNGA ʻO E MOʻUI ʻA SĪSŪ ʻI HE MĀMANÍ

15. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Sīsū ʻo ʻaloʻi mai ko ha pēpē haohaoa?

15 Ko e sitepu hono ua ʻo e ʻalunga ʻo e moʻui ʻa Sīsuú naʻe ʻi heni ʻi he māmaní. Naʻá ne anganofo loto-lelei ki hono ʻohifo ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene moʻuí mei hēvani ki he manava ʻo ha tāupoʻou Siu anga-tonu ko hono hingoá ko Mele. Ko e laumālie māʻoniʻoni mālohi ʻo Sihová, pe ko hono ivi ngāué, naʻá ne ‘fakamalumalu’ ʻa Mele, ʻo ʻai ia ke ne hoko ʻo feitama pea faai atu ʻo ne ʻaloʻi mai ha pēpē haohaoa. (Luke 1:​34, 35) Naʻe ʻikai ke maʻu tukufakaholo ʻe Sīsū ha taʻehaohaoa, koeʻuhi naʻe hoko mai ʻa ʻene moʻuí ʻaʻana mei ha Tupuʻanga haohaoa. Naʻe tauhi hake ia ʻi ha ʻapi naʻe ʻikai maʻumeʻa ʻi he tuʻunga ko ha foha ohi ʻo e tokotaha tufunga ko Siosefa pea ko e lahí ia ʻi he fānau tokolahi ʻi he fāmilí.​—ʻAisea 7:14; Mātiu 1:​22, 23; Maʻake 6:3.

16, 17. (a) Naʻe maʻu mei fē ʻe Sīsū ʻa e mālohi ke ne fakahoko ʻa e ngaahi maná, pea ko e hā ʻa e niʻihi ʻo kinautolu? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻe niʻihi naʻe fakahāhā ʻe Sīsū?

16 Naʻe ʻosi hā mahino ʻa e anga-līʻoa loloto ʻa Sīsū kia Sihova ko e ʻOtuá ʻi heʻene taʻu 12. (Luke 2:​41-49) ʻI he hili ʻa ʻene tupu haké pea kamata ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú ʻi hono taʻu 30, naʻe toe fakahāhā ai ʻe Sīsū ʻa ʻene ʻofa loloto ki hono kaungā-tangatá. ʻI hono fakaivia ia ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ke ne fakahoko ʻa e ngaahi maná, naʻá ne manavaʻofa ʻo fakamoʻui ʻa e puké, ʻa e heké, ʻa e mele ʻo e sinó, ʻa e kuí, ʻa e tulí, ʻa e kiliá. (Mātiu 8:​2-4; 15:30) Naʻe fafanga ʻe Sīsū ʻa e kau fiekaia ʻe laui afe. (Mātiu 15:​35-38) Naʻá ne fakanonga ʻa e matangi naʻá ne uesia ʻa e tuʻunga malu ʻa hono ngaahi kaumeʻá. (Maʻake 4:​37-39) Ko hono moʻoní, naʻá ne toe fokotuʻu foki ʻa e maté. (Sione 11:​43, 44) Ko e ngaahi mana ko ʻení ko e ngaahi moʻoniʻi meʻa tuʻufonua ia ʻo e hisitōliá. Naʻa mo e ngaahi fili ʻo Sīsuú naʻa nau fakamoʻoniʻi naʻá ne ‘fai ae gaahi mana lahi.’—Sione 11:​47, 48PM.

17 Naʻe fononga takai holo ʻa Sīsū ʻi hono fonuá kotoa, ʻo akoʻi ʻa e kakaí fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 4:17) Naʻá ne toe fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga fakaofo ʻo e kātakí mo e anga-fakaʻatuʻí. Naʻa mo e taimi naʻe tō noa ai ʻene ʻamanakí tupu mei heʻene kau ākongá, naʻá ne manavaʻofa ʻo ne pehē: “ʻOku loto pē ʻa laumālie ke fai, ka ʻoku vaivai ʻa kakano.” (Maʻake 14:​37, 38) Ka, naʻe loto-toʻa ʻa Sīsū mo lea hangatonu ki he faʻahinga naʻa nau taʻetokaʻi ʻa e moʻoní mo fakafeʻātungiaʻi ʻa e kau fiemaʻu tokoní. (Mātiu 23:​27-33) Kae sinoemeʻa, naʻá ne faʻifaʻitaki haohaoa ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻene Tamaí ʻi he ʻofá. Naʻe aʻu ʻo loto-lelei ʻa Sīsū ke ne pekia koeʻuhi kae maʻu ʻe he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ha ʻamanaki ki he kahaʻú. ʻOku ʻikai ha ofo, heʻetau lave kia Sīsū ko e kī ia ki he ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá! ʻIo, ko e kī ia ʻoku moʻui! Ka ko e hā ʻoku tau pehē ai ko ha kī ia ʻoku moʻui? ʻOku ʻomai ai ʻe he meʻá ni kitautolu ki he sitepu hono tolu ʻo e ʻalunga ʻo ʻene moʻuí.

SĪSŪ ʻI HE ʻAHÓ NI

18. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau sio loto atu he ʻahó ni kia Sīsū Kalaisí?

18 Neongo ʻoku fakamatala ʻa e Tohitapú ki he pekia ʻa Sīsuú, ʻokú ne lolotonga moʻui he taimí ni! Ko hono moʻoní, naʻe laui teau ʻa e kakai naʻa nau moʻui ʻi he ʻuluaki senituli T.S. ko e kau fakamoʻoni sio tonu ia ʻo e moʻoniʻi meʻa ko iá naʻá ne ʻosi toetuʻu. (1 Kolinitō 15:​3-8) Hangē ko ia naʻe kikiteʻí, ʻi he hili iá naʻá ne nofo ʻi he toʻomataʻu ʻo ʻene Tamaí ʻo tatali ai ke ne maʻu ʻa e mafai fakatuʻi ʻi hēvani. (Sāme 110:1; Hepelū 10:​12, 13) Ko ia ai, ʻoku totonu ke fēfē ʻetau sio loto atu kia Sīsuú ʻi ʻahó ni? ʻOku totonu ke tau fakakaukau atu kiate ia ko ha kiʻi pēpē fiemaʻu tokoni ʻoku ʻi ha ʻaiʻangakai ʻo e manú? Pe ko ha tangata ʻoku faingataʻaʻia ʻi hono ʻai ke ne pekia? ʻIkai. Ko ha Tuʻi mālohi ʻaupito ia ʻokú ne lolotonga pule! Pea ʻoku vavé ni he taimí ni, ke ne fakahāhā mai ʻa hono tuʻunga-pulé ki hotau māmani faingataʻaʻiá.

19. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe Sīsū ʻi he kahaʻu vave maí?

19 ʻI he Fakahā 19:​11-15, ʻoku fakamatalaʻi maeʻeeʻa lelei ai ʻa e Tuʻi ko Sīsū Kalaisí ʻokú ne hoko mai mo e mafai lahi ke fakaʻauha ʻa e kau anga-fulikivanú. Ko ha vēkeveke lahi ē kuo pau ke ʻi he Pule fakahēvani anga-ʻofa ko ʻení ke ne fakangata ʻa e faingataʻaʻia ʻokú ne fakamamahiʻi ʻa e laui miliona ʻi he ʻaho ní! Pea ʻoku pehē pē ʻa ʻene vēkeveke ke tokoni ki he faʻahinga ʻoku nau feinga ke muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga haohaoa naʻá ne fokotuʻu ʻi heʻene ʻi māmaní. (1 Pita 2:21) ʻOkú ne loto ke fakahaofi kinautolu ʻi he “tau ʻo e ʻaho lahi ʻo e ʻOtua Aoniu” ʻoku tuʻunuku maí ni, ʻa ia ʻoku faʻa ui ko ʻĀmaketoné, koeʻuhi ke nau lava ke moʻui taʻengata ʻi he tuʻunga ko e faʻahinga ʻi māmani ʻa ia ʻe pule mai ki ai ʻa e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá.​—Fakahā 7:​9, 14; 16:​14, 16.

20. Ko e hā ʻe fai ʻe Sīsū maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he lolotonga ʻa ʻene Pule Taʻu ʻe Taha Afé?

20 ʻI he lolotonga ʻo e Pule Taʻu ʻe Taha Afe melino ʻa Sīsū naʻe tala ki muʻá, te ne fakahoko ai ha ngaahi mana maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. (ʻAisea 9:​6, 7; 11:​1-10; Fakahā 20:6) ʻE faitoʻo ai ʻe Sīsū ʻa e mahaki kotoa pē pea te ne fakangata ʻa e maté. Te ne fokotuʻu hake ʻa e laui piliona ke nau kau foki ʻi hono maʻu ha faingamālie ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní. (Sione 5:​28, 29) Te ke hoko ʻo fiefia ke ako lahi ange ʻo fekauʻaki mo hono Puleʻanga faka-Mīsaiá ʻi ha vahe ki mui. Ko e meʻa ʻeni ʻoku fakapapauʻí: ʻOku ʻikai lava ke tau fakaʻuta atu ki he tuʻunga fakaofo lahi ʻe ʻi ai ʻa ʻetau moʻuí ʻi he malumalu ʻo e pule mai ʻa e Puleʻangá. Ko ha meʻa mahuʻinga lahi ē ke hoko ʻo maheni lelei ange mo Sīsū Kalaisi! ʻIo, ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ke ʻoua ʻaupito naʻa tuku ʻetau siofi ʻa Sīsū, ko e kī moʻui ki he ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Naʻe tokoni lelei ange ʻa e lēsisita ko ʻení ki he ʻEmipaea Lomá ke ʻekeʻi ai ʻa e ngaahi tukuhaú. Ko ia ai, naʻe ʻikai ʻilo ʻe ʻAokositusi ʻa ʻene tokoni ki hono fakahoko ʻa e kikite ʻo fekauʻaki mo ha pule ʻa ia te ne ‘fakalaka atu ʻi he puleʻangá ha taha ʻeke fatongia.’ Ko e kikite tatau pē naʻe tala ki muʻa ai ko e “ʻeiki ʻo e kovinanite,” pe ko e Mīsaiá, ʻe “maumau” ʻi he taimi ʻo e tokotaha te ne fetongi ʻa e pule ko ʻení. Naʻe tāmateʻi ʻa Sīsū ʻi he lolotonga ʻo e pule ʻa e fetongi ʻo ʻAokositusí, ko Taipiliō.​—Tāniela 11:​20-22.

b Naʻe faʻa fakakaukau ʻa e kau Siu ʻo e kuonga muʻá ki he ngaahi uike ʻo e ngaahi taʻu. Ko e fakatātaá, hangē pē ko e pehē ko e ʻaho hono fitu kotoa pē naʻe ʻaho Sāpate ia, ko e taʻu hono fitu kotoa pē naʻe taʻu Sāpate ia.​—ʻEkisoto 20:​8-11; 23:​10, 11.

SIVIʻI HOʻO ʻILÓ

Naʻe anga-fēfē ʻa e poupou ʻa e laine hohoko ʻo Sīsuú ki hono taukaveʻi ko e Mīsaiá ia?

Ko e hā ʻa e ngaahi kikite ʻe niʻihi fekauʻaki mo e Mīsaiá naʻe fakahoko ʻia Sīsū?

Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahaaʻi fakahangatonu ʻe he ʻOtuá ko ʻene Tokotaha Paní ʻa Sīsū?

Ko e hā ko Sīsū ai ʻa e kī moʻui ki hono ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Siate ʻi he peesi 37]

NIʻIHI ʻO E NGAAHI KIKITE TUʻU-KI-MUʻA FAKA-MĪSAIÁ

KIKITE MEʻA NAʻE HOKO FAKAHOKO

KO ʻENE MOʻUI MAÍ

ʻAisea 7:14 ʻAloʻi ʻe ha tāupoʻou Mātiu 1:18-23

Selemaia 31:15 Tāmateʻi ʻa e kau pēpeé Mātiu 2:16-18

ʻi he hili hono ʻaloʻi iá

KO ʻENE NGĀUE FAKAFAIFEKAÚ

ʻAisea 61:1, 2 Ko hono ngafa mei he ʻOtuá Luke 4:18-21

ʻAisea 9:1, 2 ʻAi ʻe he ngāue fakafaifekaú ke sio Mātiu 4:13-16

ʻa e kakaí ki he maama lahi

Sāme 69:9 Mamahiʻi ʻa e fale ʻo Sihová Sione 2:13-17

ʻAisea 53:1 ʻIkai ha tui ki ai Sione 12:37, 38

Sākalaia 9:9; Hū ki Selusalema ʻi he ʻuhiki ʻo ha Mātiu 21:1-9

Sāme 118:26 ʻasi; naʻe fakahīkihikiʻi ko e tuʻi

pea ko e tokotaha ʻoku haʻu

ʻi he huafa ʻo Sihová

KO HONO LAVAKIʻÍ MO ʻENE PEKIÁ

Sāme 41:9; 109:8 Taʻeangatonu ʻa e ʻaposetolo ʻe taha; Ngāue 1:15-20

lavakiʻi ʻa Sīsū pea fetongi ia ki mui

Sākalaia 11:12 Lavakiʻi ʻaki ʻa e konga siliva ʻe 30 Mātiu 26:14, 15

Sāme 27:12 Ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakamoʻoni loi Mātiu 26:59-61

kiate ia

Sāme 22:18 Fai ʻa e talotalo ki hono ngaahi kofú Sione 19:23, 24

ʻAisea 53:12 Lau fakataha mo e kau angahalá Mātiu 27:38

Sāme 22:7, 8 Leakoviʻi ʻi he ofi ke maté Maʻake 15:29-32

Sāme 69:21 ʻOange ki ai ʻa e vinika Maʻake 15:23, 36

ʻAisea 53:5; Hokaʻi Sione 19:34, 37

Sākalaia 12:10

ʻAisea 53:9 Tanu mo e kau koloaʻiá Mātiu 27:57-60

Sāme 16:8-11, Fokotuʻu ki muʻa ʻoku teʻeki ʻauʻauha Ngāue 2:25-32;

NW, lalo. Ngāue 13:34-37

[Fakatātā ʻi he peesi 35]

Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi kia Sīsū ke ne fakamoʻui ʻa e mahakí