Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Lotu ʻa Hai ʻOku Tali ʻe he ʻOtuá?

Ko e Lotu ʻa Hai ʻOku Tali ʻe he ʻOtuá?

Vahe 5

Ko e Lotu ʻa Hai ʻOku Tali ʻe he ʻOtuá?

1. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe loto ha fefine Samēlia ke ne ʻilo ki ai ʻo fekauʻaki mo e lotú?

 KUÓ KE fifili ʻi ha taimi, ‘Ko e lotu ʻa hai ʻoku tali ʻe he ʻOtuá?’ Naʻe maʻu nai ʻe ha fefine ha faʻahinga fehuʻi pehē ʻi heʻene fakakaukaú ʻi he taimi naʻá ne talanoa ai mo Sīsū Kalaisi ʻo ofi ki he Moʻunga Kelisimí ʻi Samēlia. ʻI hono fakahanga ʻa e tokangá ki ha kehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e lotu ʻa e kau Samēliá mo e kau Siú, naʻá ne pehē: “Ko ʻemau ngaahi kui naʻa nau fai ʻenau lotu ʻi he moʻunga ni; ka ko kimoutolu ʻoku mou pehē, ko Selusalema pe ʻa e potu ʻoku totonu ke fai ai ʻa e lotu.” (Sione 4:20) Naʻe tala ange ʻe Sīsū ki he fefine Samēliá ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e lotu kotoa pē? Pe naʻá ne pehē ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa pau ʻoku fiemaʻu ki hono fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá?

2. ʻI he tali naʻe fai ki he fefine Samēliá, ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú?

2 Naʻe pehē ni ʻa e tali fakaʻohovale ʻa Sīsuú: “ʻOku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe ʻikai te mou fai ʻi he moʻunga ni, pe ʻi Selusalema, hoʻomou lotu ki he Tamai.” (Sione 4:21) Naʻe fuoloa pē ʻa e manavahē ʻa e kau Samēliá ia kia Sihova pea kuo nau lotu ki he ngaahi ʻotua kehe ʻi Moʻunga Kelisimi. (2 Tuʻi 17:​33) Ka naʻe pehē heni ʻe Sīsū Kalaisi ʻoku ʻikai ko e feituʻu ko iá pe ko Selusalema ʻe mahuʻinga ki he lotu moʻoní.

LOTU ʻI HE LAUMĀLIE MO E MOʻONI

3. (a) Ko e hā naʻe ʻikai ke mātuʻaki ʻiloʻi ai ʻe he kau Samēliá ʻa e ʻOtuá? (e) Naʻe malava fēfē ʻa e hoko ʻa e kau Siu anga-tonu mo e niʻihi kehe ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá?

3 Naʻe hoko atu ʻa Sīsū ʻo ne tala ange ki he fefine Samēliá: “Ko kimoutolu ʻoku mou lotu ki he meʻa ʻoku ʻikai te mou ʻilo ki ai: ʻoku mau lotu kimautolu ki he meʻa ʻoku mau lāuʻiloʻi: he ʻoku mei he kakai Siu ʻa e fakamoʻui.” (Sione 4:22) Naʻe maʻu ʻe he kau Samēliá ʻa e ngaahi fakakaukau fakalotu loi pea nau tali pē ʻa e ʻuluaki ngaahi tohi ʻe nima ʻo e Tohitapú ʻo pehē ko ia pē naʻe fakamānavaʻí​—pea ko e ngaahi tohí ni pē naʻe ʻi heʻenau tohi naʻe ʻosi fakamāʻopoʻopo fakalelei ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Penitātusi Samēliá. Ko ia ai, naʻe ʻikai te nau mātuʻaki ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá. Kae kehe, naʻe tuku ki he kau Siú ʻa e ʻilo Fakatohitapú. (Loma 3:​1, 2) Naʻe ʻoange ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ki he kau Siu anga-tonú pea mo ha faʻahinga kehe pē ʻe fanongó ʻa e meʻa ko ia naʻe fiemaʻu kiate kinautolu ka nau ʻiloʻi ai ʻa e ʻOtuá.

4. Fakatatau kia Sīsū, ko e hā ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke fai ʻe he kau Siú mo e kau Samēliá fakatouʻosi kae tali ʻe he ʻOtuá ʻenau lotú?

4 Ko hono moʻoní, naʻe fakahāhaaʻi ʻe Sīsū ki he kau Siú mo e kau Samēliá fakatouʻosi kuo pau ke nau fakatonutonu ʻenau founga lotú kae lava ke fakahōifua ki he ʻOtuá. Naʻá ne pehē: “ʻOku ʻunu mai ha taimi​—ʻio, kuo hoko ni​—ʻa ia ko e kakai ʻoku lotu moʻoni te nau fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni ʻe nau lotu ki he Tamai: he ko e Tamai foki ʻoku ne kumi ʻa e faʻahinga ko ia, ʻakinautolu ʻoku matuaki lotu kiate ia. Ko e ʻOtua ko e laumālie: pea ko kinautolu ʻe hū kiate ia, kuo pau ke nau fai ʻi laumālie pea fai ʻi moʻoni ʻenau hu.” (Sione 4:​23, 24) Ke lotu ki he ʻOtuá ʻo “fai ʻi laumālie,” kuo pau ke tau maʻu hono laumālié pea hoko ʻo tataki ʻe he laumālie ko iá. ʻOku malava ke lotu ki he ʻOtuá ‘ʻi he moʻoni’ ʻaki hono ako ʻa ʻene Folofolá, ko e Tohitapú, pea ʻi he lotu kiate ia ʻo fakatatau ki heʻene moʻoni kuo fakahā maí. ʻOkú ke vēkeveke ke fai ia?

5. (a) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e “lotu”? (e) Ko e hā kuo pau ke tau fai kapau ʻoku tau loto ke tali ʻe he ʻOtuá ʻetau lotú?

5 Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻo pehē ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e lotu moʻoní. ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi founga lotu ʻoku ʻikai ke ala tali ʻe Sihova. Ke lotu ki he ʻOtuá ʻoku ʻuhinga iá ke fai kiate ia ʻa e fakalāngilangi loto-ʻapasia pea fai ʻa e ngāue toputapu kiate ia. Kapau ʻokú ke loto ke ke fakahāhā ʻa e fakalāngilangi ki ha pule ʻoku maʻu mafai lahi, ʻoku ngalingali te ke vēkeveke ke tauhi kiate ia pea fai ʻa e meʻa ʻe hōifua aí. Ko ia, ʻoku pau ʻoku tau loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe pehē pē, ‘ʻOku ou leleiʻia ʻi he lotu ʻoku ou kau ki aí,’ ʻoku toe fiemaʻu foki ke tau fakapapauʻi ʻoku aʻusia ʻe heʻetau lotu ʻoku faí ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá.

KO HONO FAI ʻA E FINANGALO ʻO E TAMAÍ

6, 7. Ko e hā ʻoku ʻikai ʻiloʻi ai ʻe Sīsū ʻa e niʻihi ʻoku nau taukaveʻi ko ʻene kau ākonga kinautolu?

6 Tau lau ange ʻa e Mātiu 7:​21-23 pea sio pe te tau lava ʻo ʻiloʻi pau ha moʻoniʻi meʻa mahuʻinga ai ʻokú ne fakapapauʻi pe ʻoku ala tali ʻe he ʻOtuá ʻa e founga lotu kotoa pē. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai ko ia pe ʻoku ne lau mai, ʻEī, ʻEī, te ne hū ki he Puleʻanga ʻo Hevani; ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi Hevani. Ko e tokolahi te nau lea mai ʻi he ʻaho kó é, ʻo pehe, ʻEī, ʻEī, ʻikai ko ho huafa naʻa mau palofisai ai? pea ko ho huafa naʻa mau kapusi tevolo [ngaahi meʻamoʻui laumālie fulikivanu] ai? pea ko ho huafa naʻa mau feia ai ʻa e ngāhi mana lahi? Pea te u toki vete kiate kinautolu hoku loto, ʻo pehe, Teʻeki te u ʻiloa kimoutolu: ʻalu meiate au, ʻa e kau maumau lao.”

7 Ko e lāuʻilo kia Sīsū Kalaisi ʻi hono tuʻunga ko e ʻEikí ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ia ki he lotu moʻoní. Ka ʻoku hā ʻe ʻi ai ʻa e meʻa ʻe ʻikai maʻu ʻe he faʻahinga ʻoku taku ko e kau ākonga ʻa Sīsuú. Naʻá ne pehē ʻe fai ʻe he niʻihi ʻa e “ngāhi mana lahi,” ʻo hangē nai ko e ngaahi fakamoʻui mahaki fakaemaná. Kae kehe, ʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e meʻa naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku mātuʻaki mahuʻingá. Kuo ʻikai te nau “fai ʻa e finangalo ʻo [ʻene] Tamai.” Kapau ʻoku tau loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau ako ke ʻilo pe ko e hā ʻa e finangalo ʻo e Tamaí pea fai leva ia.

ʻILO KĀNOKANÓ—KO HA MALUʻI

8. Kapau ʻoku tau loto ke tau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ko e hā ʻoku fiemaʻú, pea ko e hā ʻa e ngaahi fakakaukau hala kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?

8 Ko hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ʻilo kānokano fakatouʻosi kia Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi. Ko e faʻahinga ʻilo ko iá ʻoku taki atu ia ki he moʻui taʻengatá. Ko ia, ʻoku pau ko kitautolu kotoa te tau loto ke fai fakamātoato ʻa e meʻa ko ʻeni ko hono maʻu ʻa e ʻilo kānokano mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú. ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke fai ha hohaʻa, ko e kehe pē ke tau loto-moʻoni mo faivelenga ʻi heʻetau lotu ʻoku faí. ʻOku taukaveʻi ʻe he niʻihi, ‘Ko e siʻi ange hoʻo ʻiló, ko e siʻi ange ia ʻa e meʻa ʻoku ʻamanekina meiate koé.’ Ka, ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohitapú ke tau tupulekina ʻi he ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá mo ʻene ngaahi taumuʻá.​—ʻEfesō 4:13; Filipai 1:9; Kolose 1:9.

9. ʻOku anga-fēfē hono maluʻi kitautolu ʻe he ʻilo kānokanó, pea ko e hā ʻoku fiemaʻu ai kiate kitautolu ʻa e faʻahinga maluʻi peheé?

9 Ko e ʻilo peheé ko ha maluʻi ia mei hano ʻuliʻi ʻo ʻetau lotu ʻoku faí. Naʻe lea ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo ha meʻamoʻui laumālie ʻoku fakangalingali mai ko “ha angelo mei he maama.” (2 Kolinitō 11:​14) Ko ia ʻi heʻene fakapulí, ko e meʻamoʻui laumālie ko ʻení​—ʻa Sētane​—ʻokú ne feinga ai ke takihalaʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fepaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie kehe ʻoku nau feohi mo Sētané kuo nau ʻuliʻi foki ʻa e lotu ʻa e kakaí, he naʻe pehē ʻe Paula: “Koe gaahi mea oku feilaulau aki e he kakai Jenitaile, oku nau feilaulau aki ki he gaahi tevolo, kae ikai ki he Otua.” (1 Kolinitō 10:​20PM) ʻOku ngalingali, kuo fakakaukau ʻa e tokolahi naʻa nau fai ʻa e lotú ʻi he founga totonú, neongo naʻe ʻikai te nau fai ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá. Naʻe takihalaʻi kinautolu ki he founga lotu loi taʻemaʻa. Te tau ako ha meʻa lahi ange ʻamui ʻo fekauʻaki mo Sētane mo e kau tēmenioó, ka ko e ngaahi fili ko ʻeni ʻo e ʻOtuá kuo nau ʻuliʻi moʻoni ʻa e lotu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.

10. Ko e hā te ke faí kapau ʻoku fai fakakaukauʻi pē ʻe ha taha ʻa ʻene fakakonahi ʻa hoʻo maʻuʻanga vaí, pea ko e hā ʻoku teuʻi kitautolu ʻe he ʻilo kānokano ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau faí?

10 Kapau naʻá ke ʻilo naʻe fai fakakaukauʻi pē ʻe ha taha ʻa ʻene fakakonahi ʻa hoʻo maʻuʻanga vaí, ʻe hokohoko atu pē ʻa hoʻo inu mei aí? ʻOku pau, te ke fai leva ha meʻa ke maʻu ha matavai ʻo e vai ʻoku malu mo maʻá. Ko ia, ʻoku teuʻi kitautolu ʻe he ʻiloʻi kānokano ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau ʻiloʻi fakapapau ʻa e lotu moʻoní pea tau siʻaki ʻa e fanga kiʻi ʻuli ko ia ʻokú ne ʻai ʻa e lotú ke ʻikai ala tali ʻe he ʻOtuá.

NGAAHI TUʻUTUʻUNI ʻA E TANGATÁ, KO HA NGAAHI TOKĀTELINE

11. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fehālaaki ʻi he lotu ʻa e kau Siu tokolahi?

11 ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻe tokolahi ʻa e kau Siu naʻe ʻikai te nau ngāue ʻo fehoanaki mo e ʻiloʻi kānokano ʻo e ʻOtuá. Ko ia ai, naʻe mole meiate kinautolu ʻa e faingamālie ke maʻu ha tuʻunga maʻa ʻi he ʻafio mai ʻa Sihová. ʻI he fekauʻaki mo kinautolú, naʻe tohi ʻa Paula: “ʻOku ou fakamoʻoni pe, ʻoku ʻi ai haʻanau mamahiʻi ʻa e ʻOtua, ka ʻoku ʻikai fou ʻi he ʻilo totonu.” (Loma 10:2) Naʻa nau fili pē ʻe kinautolu ʻa e founga ke lotu ai ki he ʻOtuá kae ʻikai ke nau fakaongo ki he meʻa naʻá ne tala maí.

12. Ko e hā naʻá ne ʻuliʻi ʻa e lotu ʻa ʻIsilelí, pea ko e hā hono ikuʻangá?

12 Naʻe ʻuluaki fai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e lotu maʻa naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá, ka naʻe hoko ʻo ʻuliʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi akonaki mo e ngaahi fakakaukau fakafilōsefa ʻa e tangatá. (Selemaia 8:​8, 9; Malakai 2:​8, 9; Luke 11:52) Neongo naʻe fakakaukau ʻa e kau taki lotu Siú ʻa ia naʻe ʻiloa ko e kau Fālesí naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻenau lotú, naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate kinautolu: “ʻE hala ā ʻa e palōfisai ʻa Aisea ʻiate kimoutolu mālualoi! ʻo hangē ko ia kuo tohi, Ko e kakai ni ʻoku nau fakaʻapaʻapa kiate au ʻaki honau loungutu, ka ko honau loto ʻoku fakamamaʻo. Ka ko e kulanoa pe ʻenau lotu mai, he ʻoku nau akoʻaki ha ngaahi tuʻutuʻuni pe ʻa e tangata.”​—Maʻake 7:​6, 7.

13. ʻE lava fēfē ke tau fai ʻa e meʻa ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau Fālesí?

13 ʻOku malava nai ke tau fai ʻa e meʻa ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau Fālesí? ʻOku malava ke hoko ʻa e meʻá ni ʻo kapau naʻa tau muimui ki he ngaahi talatukufakaholo fakalotu naʻe tukuʻau mai kiate kitautolú kae ʻikai ke sivisiviʻi pe ko e hā kuo folofola mai ki ai ʻa e ʻOtuá ʻo kau ki he lotú. ʻI he fakatokanga fekauʻaki mo e mātuʻaki fakatuʻutāmaki moʻoni ʻa e meʻá ni, naʻe tohi ʻa Paula: “Oku lea fakabatonu mai ae Laumalie, e he ae niihi mei he tui i he gaahi kuoga fakamui, o tokaga ki he gaahi laumalie fakahala, moe gaahi akonaki oe kau tevolo.” (1 Tīmote 4:​1PM) Ko ia ʻoku ʻikai feʻunga pē ke pehē ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá ʻetau lotú. ʻOku tau tukufakaholo mai pē nai mei he founga lotu naʻe ʻi ai ʻetau ongo mātuʻá, ʻo hangē ko e fefine Samēlia naʻe fetaulaki mo Sīsuú. Ka ʻoku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi ko e ngaahi meʻa ʻoku tau faí ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá.

FAKAʻEHIʻEHI MEI HONO FAKALOTOMAMAHIʻI ʻA E ʻOTUÁ

14, 15. Naʻa mo haʻatau ʻosi maʻu ha ʻilo ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau tokangá?

14 Kapau ʻe ʻikai ke tau tokanga, te tau fai nai ha meʻa ʻoku ʻikai ke ala tali ʻe he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, naʻe fakatōmapeʻe hifo ʻa e ʻaposetolo ko Sioné ʻi he vaʻe ʻo ha ʻāngelo “ke hu kiate ia.” Ka naʻe fakatokanga ange ʻa e ʻāngeló: “ʻE, ʻoua: ʻoku ou kaungātamaioʻeiki mo koe, pea moho ngaahi kainga kuo ʻanautolu ʻa e fakamoʻoni kia Sisu: hu ki he ʻOtua pe.” (Fakahā 19:10) ʻOkú ke sio mei ai ki he fiemaʻu ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ʻuliʻi ʻa hoʻo lotú ʻe ha faʻahinga founga pē ʻo e tauhi ʻaitolí?​—1 Kolinitō 10:14.

15 ʻI he taimi naʻe kamata ai ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ke fai ʻa e ngaahi tōʻonga fakalotu naʻe ʻikai ke fakahōifua ki he ʻOtuá, naʻe ʻeke ʻe Paula: “ʻOku fakafefe hoʻomou toe tafoki ki he ngaahi elemeniti vaivai mo masiva ko ia, ʻa ia ʻoku mou tangi ni ke ngaue ki ai, ʻo toe fai mei he kamataʻanga? ʻOku mou tauhi ha ngaahi [ʻaho] mo ha ngaahi mahina, mo ha ngaahi faʻahitaʻu mo ha ngaahi taʻu. ʻA, ʻoku ou manavahe kiate kimoutolu, naʻa kuo taʻeʻaonga ʻeku fakaongosia ne fai maʻamoutolu.” (Kalētia 4:​8-11) Ko e faʻahinga ko iá naʻa nau maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá ka naʻa nau faihala ki mui ʻaki ʻenau tauhi ʻa e ngaahi tōʻonga fakalotu mo e ngaahi ʻaho tapu naʻe ʻikai ala tali ʻe Sihová. Hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Paulá, ʻoku fiemaʻu ke tau “sivi ʻo ʻilo, pe ko e ha ʻa e meʻa ʻe hōifua ai ʻa e ʻEiki.”​—ʻEfesō 5:10.

16. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Sione 17:16; mo e 1 Pita 4:3 ke tau fakapapauʻi pe ʻoku hōifua ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi ʻaho mālōloó mo e ngaahi tōʻongá?

16 Kuo pau ke tau fakapapauʻi ʻoku tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ʻaho mālōlō fakalotu mo e ngaahi tōʻonga kehe ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá. (1 Tesalonaika 5:21) Hangē ko ʻení, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo hono kau muimuí: “ʻOku ʻikai te nau ʻo māmāni, hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo māmāni.” (Sione 17:16) ʻOku kau ʻa e lotu ʻokú ke kau ki aí ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi ʻaho mālōlō ʻokú ne maumauʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e tuʻu-ʻatā mei he ngaahi meʻa ʻo e māmaní? Pe ʻoku kau ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e faʻahinga ʻi he lotu ʻokú ke kau aí ʻi he ngaahi tōʻonga mo e ngaahi kātoanga ʻoku kau nai ai ʻa e ʻulungaanga ʻoku tatau mo ia naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻaposetolo ko Pitá? Naʻá ne tohi: “Kuo lahi pe ʻa e taimi kuo hili ke fai ʻaki ʻa e loto ʻo e Senitaile; ʻa ia naʻa mou fou ʻi he ngaahi pauʻu fakalielia, mo e ngaahi holikovi, mo e faʻa uaineʻia, mo e ngaahi katoanga kai, mo e ngaahi katoanga inu kava; pea mo e meʻa ko ia ʻoku tapuhā ʻa e ngaahi feingalotu ki he aitoli.”​—1 Pita 4:3.

17. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei ha meʻa pē ʻoku hā mei ai ʻa e laumālie ʻo e māmaní?

17 Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻaposetolo ko Sioné ʻa e fiemaʻu ke fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga angafai pē ʻoku hā mei ai ʻa e laumālie ʻo e māmani fakaʻotuamate ʻoku takatakai kiate kitautolú. Naʻe tohi ʻe Sione: “ʻOua te mou ʻofa ki mamani, ʻumaʻā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he mamani. Ka ʻofa ʻe ha taha ki mamani ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e ʻofa ki he Tamai. He ko e meʻa katoa ʻoku ʻi mamani, ʻa e holi ʻo e kakano, mo e holi ʻo e mata, mo e ʻafungi ʻo e moʻui, ʻoku ʻikai mei he Tamai ia, ka ʻoku mei mamani. Pea ʻoku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani mo ʻene holi aʻana: ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.” (1 Sione 2:​15-17) Naʻá ke fakatokangaʻi ko e faʻahinga ʻoku nau “fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua” te nau nofo maʻu ʻo taʻengata? ʻIo, kapau ʻoku tau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ngāue ʻoku hā mei ai ʻa e laumālie ʻo e māmani ko ʻení, ʻoku lava ke tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá!

TAUHI ʻA E NGAAHI TUʻUNGA MĀʻOLUNGA ʻA E ʻOTUÁ

18. Ko e hā ʻa e maʻuhala ʻa e kau Kolinitō ʻe niʻihi ʻi he fekauʻaki mo e ʻulungaangá, pea ko e hā ʻoku totonu ke tau ako mei he meʻá ni?

18 ʻOku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke hoko ko ʻene kau lotu ʻa e faʻahinga ʻoku nau tauhi ʻa ʻene ngaahi tuʻunga māʻolunga fakaeʻulungaangá. Naʻe fakakaukau hala ʻa e niʻihi ʻi Kolinitō ʻi he kuonga muʻá ʻe kātakiʻi pē ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻulungaanga taʻetaaú. ʻOku lava ke tau ʻilo naʻa nau halá ʻi heʻetau lau ʻa e 1 Kolinitō 6:​9, 10. Ke tali ʻe he ʻOtuá ʻetau lotú, kuo pau ke tau fakahōifuaʻi ia ʻi he lea mo e ngāue. ʻOku tokoniʻi koe ʻe he founga lotu ʻokú ke ʻi aí ke ke fai ia?​—Mātiu 15:8; 23:​1-3.

19. Ko e hā ʻa e kaunga ʻa e lotu moʻoní ki heʻetau feangainga ki he niʻihi kehé?

19 Ko ʻetau ngaahi feangainga mo e kakai kehé ʻoku totonu foki ke hā ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakalototoʻaʻi mai kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau fai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ia te tau loto ke nau fai mai kiate kitautolú, he ko e konga ia ʻo e lotu moʻoní. (Mātiu 7:12) Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻá ne toe leaʻaki ʻo fekauʻaki mo hono fakahāhā ʻa e ʻofa fakatokouá: “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.” (Sione 13:35) Kuo pau ke feʻofaʻaki ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú pea nau fai ʻa e meʻa ʻoku lelei ki honau kaungā-lotú mo e niʻihi kehé.​—Kalētia 6:10.

LOTU ʻAUFUATŌ

20, 21. (a) Ko e hā ʻa e faʻahinga lotu ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá? (e) Ko e hā naʻe fakataleʻi ai ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa ʻIsileli ʻi he taimi ʻo Malakaí?

20 ʻI ho lotó, ʻokú ke saiʻia nai ke tali ʻe he ʻOtuá ʻa hoʻo lotú. Kapau ko ia, kuo pau ke ke maʻu ʻa e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he lotú. Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ākonga ko Sēmisí ʻo pehē ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko e anga ʻo e vakai ki ai ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai ko e vakai ʻa kitautolú. Naʻe pehē ʻe Sēmisi: “Ko eni ia ʻa e toʻonga lotu ʻoku maʻa mo taʻe hano ʻuli ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai, ʻa ʻete aʻahi ki he faʻahinga matuʻamate mo e kau uitou ʻi heʻenau mamahi, ʻa ʻete tauhi kita mei mamani ke taʻe hato ʻila.” (Sēmisi 1:27) ʻI he holi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, ko kitautolu taki taha ʻoku fiemaʻu ke tau sivisiviʻi ʻetau lotú ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ʻuliʻi ia ʻe he ngaahi angafai fakaʻotuamaté pe ʻoku tau tuku ha meʻa ʻokú ne pehē ʻoku mātuʻaki mahuʻinga.​—Sēmisi 1:26.

21 Ko e lotu pē ʻoku maʻa mo ʻaufuatoó ʻoku fakahōifua kia Sihová. (Mātiu 22:37; Kolose 3:23) ʻI he taimi naʻe foaki ai ʻe he puleʻanga ʻo ʻIsilelí ha meʻa siʻi ange ai ki he ʻOtuá, naʻá ne pehē: “Ko e anga ʻo e foha ke fakaʻapaʻapa ki heʻene tamai, mo e tamaioʻeiki ki hono ʻeiki. Pea kapau ko e tamai au, kofaʻa hoku fakaʻapaʻapaʻia? pea kapau ko e fuʻu ʻeiki au, kofaʻa hoku manavaheʻia?” Naʻa nau fakalotomamahiʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻenau foaki kiate ia ʻi he feilaulaú ʻa e fanga manu naʻe kui, heke, mo mahamahaki, pea naʻá ne fakataleʻi ʻa e ngaahi angafai fakalotu peheé. (Malakai 1:​6-8) ʻOku taau ke fai kia Sihova ʻa e founga lotu maʻa tahá pea ʻokú ne tali pē ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá.​—ʻEkisoto 20:5; Palōvepi 3:9; Fakahā 4:11.

22. Kapau ʻoku tau loto ke tali ʻe he ʻOtuá ʻetau lotú, ko e hā te tau fakaʻehiʻehi mei aí, pea ko e hā te tau faí?

22 Naʻe hangehangē naʻe mahuʻingaʻia ʻa e fefine Samēlia naʻe talanoa mo Sīsuú ʻi he lotu ki he ʻOtuá ʻi he founga ʻoku fakahōifua fakaʻotuá. Kapau ko hotau lotó ia, te tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi akonaki mo e ngaahi angafai kotoa pē ʻoku ʻuli. (2 Kolinitō 6:​14-18) Kae kehe, te tau fakamālohituʻu kitautolu ke tau maʻu ha ʻilo kānokano ʻo e ʻOtuá mo fai hono finangaló. Te tau pīkitai ofi ʻaupito ki heʻene ngaahi fiemaʻu ki he lotu ʻoku ala talí. (1 Tīmote 2:​3, 4) ʻOku feinga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke fai pehē tofu pē, pea ʻoku nau enginaki loto-māfana atu kiate koe ke ke kau fakataha mo kinautolu ʻi he lotu ki he ʻOtuá ʻo “fai ʻi laumālie pea fai ʻi moʻoni.” (Sione 4:24) Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e Tamai foki ʻoku ne kumi ʻa e faʻahinga ko ia, ʻakinautolu ʻoku matuaki lotu kiate ia.” (Sione 4:23) ʻOku ʻi ai ʻa e ʻamanaki ko ha tokotaha pehē koe. Hangē ko e fefine Samēliá, ʻoku ʻikai ha toe veiveiua te ke loto ke ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. (Sione 4:​13-15) Ka ʻokú ke sio ʻoku tupu hake ʻa e kakaí ia ʻo motuʻa pea mate. Ko e vahe hono hoko maí te ne fakamatalaʻi hono ʻuhingá.

SIVIʻI HOʻO ʻILÓ

Hangē ko ia ʻoku fakahā ʻi he Sione 4:​23, 24, ko e hā ʻa e lotu ʻoku tali ʻe he ʻOtuá?

ʻOku lava fēfē ke tau fakapapauʻi pe ʻoku hōifua ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi tōʻonga mo e ngaahi kātoanga ʻe niʻihi?

Ko e hā ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻe niʻihi ki he lotu ʻoku ala talí?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 44]