Skip to content

Skip to table of contents

Maʻu ʻa e Maluʻanga ʻi he Lotolotonga ʻo e Kakai ʻa e ʻOtuá

Maʻu ʻa e Maluʻanga ʻi he Lotolotonga ʻo e Kakai ʻa e ʻOtuá

Vahe 17

Maʻu ʻa e Maluʻanga ʻi he Lotolotonga ʻo e Kakai ʻa e ʻOtuá

1, 2. ʻOku fēfē hono fakahoa atu ʻa e tuʻunga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ki he kakai ʻi ha feituʻu naʻe haveki ʻe ha afā?

 FAKAʻUTA atu kuo haveki ʻe ha afā mālohi ʻa e feituʻu ʻokú ke nofo aí. ʻOku ʻauha ho ʻapí, pea kuo mole ʻa e meʻa kotoa naʻá ke maʻú. ʻOku tāiʻi ʻa e meʻakaí. ʻOku hā ngali ʻoku ʻikai ha toe ʻamanaki ia. ʻI he hili pē iá, ʻoku aʻu mai ha ngaahi tokoni taʻeʻamanekina. ʻOku tokonaki mai ʻa e meʻakaí mo e valá ʻo hulu fau. ʻOku langa ha fale foʻou maʻau. ʻOku pau te ke loto-houngaʻia ʻi he tokotaha naʻá ne ʻai ke ala maʻu ʻa e ngaahi tokonakí ni.

2 ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku ala fakatatau ki ai ʻoku hoko he ʻahó ni. Hangē ko e afā ko iá, naʻe fakatupunga ʻe he angatuʻu ʻa ʻĀtama mo ʻIví ʻa e maumau lahi ki he matakali ʻo e tangatá. Naʻe mole ai ʻa e ʻapi Palataisi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Talu mei ai, kuo ʻikai malava ʻe he ngaahi founga-pule ʻa e tangatá ke maluʻi ʻa e kakaí mei he taú, faihiá, mo e fakamaau taʻetotonú. Kuo ʻai ʻe he lotú ke hōngea ʻa e fuʻu kakai tokolahi ʻi he meʻakai fakalaumālie leleí. Kae kehe, ʻi he tafaʻaki fakalaumālié, ʻoku lolotonga tokonaki mai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e meʻakai, vala, mo e maluʻanga. ʻOku anga-fēfē ʻene fai iá?

“TAMAIOEIKI AGATONU MO BOTO”

3. ʻOku anga-fēfē hono ʻomai ʻe Sihova ʻa e ngaahi tokonaki maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo hangē ko ia kuo fakahaaʻi ʻe he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fē?

3 ʻOku lahi ʻa hono tufaki mai ʻa e ngaahi tokoní ʻo fakafou mai ʻi ha fetuʻutakiʻanga kuo fokotuʻutuʻu maau, pea ʻoku meimei tatau pē mo e tokonaki fakalaumālie kuo fai ʻe Sihova ki heʻene kakaí. Ko e fakatātaá, naʻe hoko ʻa e kau ʻIsilelí ko e “fakataha ʻa Sihova” ʻi he taʻu nai ʻe 1,500. Naʻe ʻi honau lotolotongá ʻa e faʻahinga naʻe ngāue ko e fetuʻutakiʻanga ʻa e ʻOtuá ki hono akoʻi ʻa ʻene Laó. (1 Kalonikali 28:8; 2 Kalonikali 17:​7-9) ʻI he ʻuluaki senituli T.S., naʻe fokotuʻu ai ʻe Sihova ʻa e kautaha Kalisitiané. Naʻe fokotuʻu ʻa e ngaahi fakatahaʻanga, pea naʻa nau ngāue ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa ha kulupu pule naʻe fokotuʻu ʻaki ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau tangata matuʻotuʻa. (Ngāue 15:​22-31) ʻOku tatau pē mo e ʻahó ni, ʻoku feangai ʻa Sihova mo ʻene kakaí ʻo fakafou ʻi ha kulupu kuo fokotuʻutuʻu maau. ʻOku tau ʻilo fēfē ia?

4. Kuo fakamoʻoniʻi ko hai “ae tamaioeiki agatonu mo boto” ʻi onopooní, pea ʻoku anga-fēfē ʻa hono ʻai ke ala maʻu ʻa e ngaahi tokonaki fakalaumālie ʻa e ʻOtuá?

4 Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e taimi ko ia ʻo ʻene ʻi ai ʻi he mafai ʻo e Puleʻangá, ʻe ʻiloʻi ai “ae tamaioeiki agatonu mo boto” ʻoku nau tokonaki “ae mea kai i hono taimi totonu” ki Hono kau muimuí. (Mātiu 24:​45-47PM) ʻI hono fokotuʻu ʻa Sīsū ko e Tuʻi fakahēvani ʻi he 1914, naʻe fakamoʻoniʻi ko hai ʻa e “tamaioeiki” ko ʻení? ʻOku pau ʻoku ʻikai ko e haʻa faifekau ia ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. He ko e lahi tahá, naʻa nau fafanga ʻenau ngaahi tākangá ʻaki ʻa e faʻahinga fakakaukau naʻe poupouʻi ai ʻa honau ngaahi founga-pule fakaepuleʻangá ʻi he Tau I ʻa Māmaní. Ka naʻe lolotonga tufaki ʻa e meʻakai fakalaumālie totonu mo taimi totonú ia ʻe he kulupu ʻo e kau Kalisitiane moʻoni ʻa ē naʻe pani ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, pea ko e konga kinautolu ʻo e meʻa ko ia naʻe ui ʻe Sīsū ko e “fanga sipi toko siʻi.” (Luke 12:32) Naʻe malangaʻi ʻe he kau Kalisitiane pani ko ʻení ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kae ʻikai ko e ngaahi founga-pule ʻa e tangatá. Ko hono olá, ʻi he faai atu ʻa e ngaahi taʻú kuo laui miliona ʻa e “fanga sipi kehe” naʻe hehema ki he māʻoniʻoní kuo nau kau fakataha mo e “tamaioeiki” paní ʻi hono fai ʻa e lotu moʻoní. (Sione 10:16) ʻI hono ngāueʻaki ʻa e “tamaioeiki agatonu” mo hono Kulupu Pule ʻi he ʻaho ní, ʻoku tataki ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene kakai kuo fokotuʻutuʻu maaú ke nau ʻai ʻa e meʻakai, vala, mo e maluʻanga fakalaumālié ke ala maʻu ʻe he faʻahinga kotoa ʻoku nau fakaʻamu ke nau maʻu ʻa e ngaahi tokonakí ni.

“MEA KAI I HONO TAIMI TOTONU”

5. Ko e hā ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻoku ʻi ai ʻi māmani he ʻaho ní, ka ko e hā ʻoku fai ʻe Sihova ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni?

5 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Oku ikai moʻui ʻa e tangata ʻi he ma pe, ka ʻi he ngāhi folofola kotoa pe ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtua.” (Mātiu 4:4) Ka neongo ia, ko hono pangó, ko e fuʻu tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai te nau tokanga ki he ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá. Hangē ko ia naʻe tala ki muʻa ʻe he palōfita ʻa Sihova ko ʻĒmosí, ʻoku ʻi ai “ha honge . . . ʻo ʻikai ko ha honge meʻakai, pe ko e honge meʻainu, ka ko e honge ʻi he fanongo ki he folofola ʻa Sihova.” (ʻĒmosi 8:11) Naʻa mo e kakai mātuʻaki lotú ʻoku nau ʻaungalua fakalaumālie. Ka neongo ia, ko e finangalo ʻo Sihová ia ke “maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe, pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoni.” (1 Tīmote 2:​3, 4) Ko ia ai, ʻokú ne tokonaki mai ʻa e meʻakai fakalaumālié ʻo hulu fau. Ka ʻoku malava ke maʻu ia ʻi fē?

6. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fafangaʻi fakalaumālie ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí ʻi he ngaahi taimi he kuohilí?

6 ʻI he faai mai ʻa e hisitōliá, kuo tufaki mai ʻe Sihova ʻa e meʻakai fakalaumālié ki heʻene kakaí ʻi honau tuʻunga ko ha kulupu. (ʻAisea 65:​13) Hangē ko ʻení, naʻe fakatahatahaʻi ʻe he kau taulaʻeiki ʻIsilelí ʻa e kau tangata, kau fefine, mo e fānaú ki ha kulupu ki hono fakahinohino ki he Lao ʻa e ʻOtuá. (Teutalōnome 31:​9, 12) ʻI he malumalu ʻo e tataki ʻa e kulupu pulé, naʻe fokotuʻutuʻu maau ai ʻe he kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí ʻa e ngaahi fakatahaʻangá pea fai mo e ngaahi fakataha ki he fakahinohino mo e fakalototoʻa ki he faʻahinga kotoa pē. (Loma 16:5; Filimone 1, 2) ʻOku muimui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he sīpinga ko ʻení. ʻOku fakaafeʻi loto-māfana atu koe ke ke maʻu ʻenau ngaahi fakatahá kotoa.

7. Ko e hā ʻa e felāveʻi ʻa hono maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ki he ʻiló mo e tuí?

7 Ko hono moʻoní, kuó ke ʻosi ʻilo nai ha meʻa lahi ʻi hoʻo ako fakafoʻituitui ʻa e Tohitapú. Mahalo pē kuo tokoniʻi koe ʻe ha taha. (Ngāue 8:​30-35) Ka ʻoku lava ke fakatatau ʻa hoʻo tuí ki ha kiʻi fuʻu ʻakau ʻe mae pea mate kapau ʻoku ʻikai ke fai ha tokanga feʻunga ki ai. Ko ia ai, kuo pau ke ke maʻu ha meʻatokoni fakalaumālie totonu. (1 Tīmote 4:6) ʻOku tokonaki mai ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ha polokalama hokohoko ʻo e fakahinohino naʻe fakataumuʻa ke fafangaʻi fakalaumālie ai koe mo tokoniʻi koe ke ke hanganaki tupu ai pē ʻi he tuí ʻi hoʻo tupulekina ʻi he ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá.​—Kolose 1:​9, 10.

8. Ko e hā ʻoku fakalototoʻaʻi mai ai ke tau maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?

8 ʻOku toe fakahoko ʻe he ngaahi fakatahá ha taumuʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻe taha. Naʻe tohi ʻe Paula: “Ke tau fetokangaʻaki, ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻa kitautolu ki he feʻofaʻaki mo e ngaue lelei: ʻo ʻoua naʻa tau liʻaki ʻetau ngaahi fakataha.” (Hepelū 10:​24, 25) Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “ke fefakaʻaiʻaiʻaki” ʻoku lava ke toe ʻuhinga iá “ke fakamāsila.” ʻOku fakahā ʻe ha palōvepi ʻi he Tohitapú: “ʻOku fakamasila ʻa e aione ʻaki ʻa e aione: pehe ʻoku fakamasila ha tangata he feangai mo ha taha kehe.” (Palōvepi 27:17) Ko kitautolu kātoa ʻoku fiemaʻu ke ‘fakamāsilaʻi’ hokohoko. Ko e ngaahi tenge fakaʻaho mei he māmaní ʻoku lava ke nau fakavaivaiʻi ʻetau tuí. ʻI heʻetau maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ʻoku fai ai ha fefakalototoʻaʻaki. (Loma 1:​11, 12) ʻOku muimui ʻa e kau mēmipa ʻo e fakatahaʻangá ki he enginaki ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ke hanganaki “fefakafiemalieaki . . . o felagaaki hake,” pea ʻoku hanga ʻe he ngaahi meʻa peheé ʻo fakamāsilaʻi ʻetau tuí. (1 Tesalonaika 5:11PM) ʻOku toe fakahaaʻi ʻe he ʻi ai maʻu pē ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻoku tau ʻofa ʻi he ʻOtuá pea ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi faingamālie ke fakahīkihikiʻi ia.​—Sāme 35:18.

“MOU KOFUTUʻAʻAKI . . . ʻA E ʻOFA”

9. Kuo anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻi hono fakahāhaaʻi ʻa e ʻofá?

9 Naʻe tohi ʻe Paula: “Mou kofutuʻaʻaki . . . ʻa e ʻofa, ʻa ia ko e fakamaʻu ʻo e haohaoa.” (Kolose 3:14) Kuo tokonaki anga-ʻofa mai ʻe Sihova ʻa e teunga ko ʻení kiate kitautolu. ʻI he founga fē? ʻOku malava ke fakahāhaaʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ʻofá koeʻuhi ko e taha ia ʻo e ngaahi fua ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá. (Kalētia 5:​22, 23) Kuo fakahāhaaʻi ʻe Sihova tonu ʻa e ʻofa lahi tahá ʻi hono fekau hifo ʻa hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú koeʻuhi ke lava ke tau maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá. (Sione 3:16) ʻOku tokonaki mai ʻe he fakahāhā māʻolunga ko ʻeni ʻo e ʻofá ha sīpinga kiate kitautolu ʻi hono fakahāhaaʻi ʻa e ʻulungaangá ni. “Kapau leva naʻe pehe ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua kiate kitautolu,” naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Sioné, “pea ko kitautolu foki ʻoku totonu ke tau feʻofaʻaki.”​—1 Sione 4:11.

10. ʻOku malava fēfē ke tau maʻu ʻa e ʻaonga mei he “feohiʻanga kotoa ʻo e ngaahi tokoua”?

10 Ko hoʻo maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ʻi he Fale Fakatahaʻangá te ke maʻu ai ha faingamālie lelei ʻaupito ke fakahāhaaʻi ai ʻa e ʻofá. Te ke fetaulaki ai mo ha fuʻu kakai kehekehe. ʻOku ʻikai ha veiveiua te ke ongoʻi ʻoku tohoaki leva koe ki he tokolahi ʻo kinautolu ʻi he taimi pē ko iá. Ko hono moʻoní, ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi angaʻitangatá ʻo aʻu pē ki he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻoku nau tauhi kia Sihová. Mahalo ʻi he kuohilí naʻá ke fakaʻehiʻehi pē ai mei he kakai naʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e ngaahi mahuʻingaʻia tatau mo koé pe ngaahi anga tataú. Ka neongo ia, ko e kau Kalisitiané, ke nau “ʻofa ki he feohiʻanga kotoa ʻo e ngaahi tokoua.” (1 Pita 2:​17NW) Ko ia ai, ʻai ia ko hoʻo kolo ke ke hoko ʻo maheni mo e faʻahinga ʻi he Fale Fakatahaʻangá​—naʻa mo e faʻahinga ʻoku nau faikehekehe nai mo koe ʻi he taʻumotuʻá, angaʻitangatá, matakalí, pe tuʻunga fakaakó. Ngalingali pē te ke ʻilo ai ko e tokotaha taki taha ʻoku nau lelei lahi ʻi ha ʻulungaanga fakatupu ʻofeina ʻe niʻihi.

11. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke fakahohaʻasi koe ʻe he kehekehe ʻo e ngaahi angaʻitangata ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová?

11 ʻOku ʻikai fiemaʻu ke fakahohaʻasi koe ʻe he kehekehe ʻo e ngaahi angaʻitangata ʻi he fakatahaʻangá. Ke fakatātaaʻi, sio loto atu ki he ngaahi meʻalele lahi ʻoku nau fononga fakataha mo koe ʻi ha hala. ʻOku ʻikai te nau ngaʻunu kotoa pē ʻi he vave tatau, pea ʻoku ʻikai te nau ʻi ha tuʻunga fakamīsini tatau pē. Ko e niʻihi kuo nau fononga ʻi he ngaahi maile lahi, ka ko e niʻihi ko ʻenau toki kamata lelé pē ia, ʻo hangē pē ko koé. Kae kehe, neongo ʻa e ngaahi kehekehé ni, ʻoku nau fononga kotoa pē ʻi he halá. ʻOku meimei tatau ia mo e faʻahinga tāutaha ʻoku faʻu ʻaki ha fakatahaʻanga. ʻOku ʻikai fakatupu ʻe he tokotaha kotoa ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiané ʻo vave tatau. Pehē foki, ʻoku ʻikai ke ʻi he tuʻunga fakaesino pe fakaeongo tatau pē ʻa e tokotaha kotoa. Ko e niʻihi kuo laui taʻu lahi ʻenau lotu kia Sihová; kuo toki kamata pē ʻa e niʻihi ia. Ka, ko e tokotaha kotoa ʻoku nau fononga atu ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá, ʻo “maʻopoʻopo, ʻo loto taha mo fakakaukau taha.” (1 Kolinitō 1:10) Ko ia ai, sio ki he ngaahi mālohingá kae ʻikai ko e ngaahi vaivaiʻanga ʻa e faʻahinga ko ia ʻi he fakatahaʻangá. ʻI hono fai iá, ʻe māfana ai ho lotó, he te ke ʻiloʻi ai ʻoku ʻi ai moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ko ʻení. Pea ʻoku pau ko e feituʻu ia ʻokú ke loto ke ke ʻi aí.​—1 Kolinitō 14:25.

12, 13. (a) Kapau ʻoku fakalotomamahiʻi koe ʻe ha taha ʻi he fakatahaʻangá, ko e hā ʻe lava ke ke faí? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻoua ʻe tukulotoa ʻa e loto-mamahí?

12 Koeʻuhi ʻoku taʻehaohaoa ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ʻoku leaʻaki nai ai pe fai ha meʻa ʻe ha taha ʻi he fakatahaʻangá ʻo ke loto-mamahi ai. (Loma 3:23) Naʻe tohi maeʻeeʻa lelei ʻe he ākonga ko Sēmisí: “ʻOku lahi ʻa e meʻa ʻoku tau humu ai kotoa pe. Toki ai ha tangata ʻoku ʻikai ke humu ʻi he lea, pea ko e tangata haohaoa ia.” (Sēmisi 3:2) Ko e hā hoʻo meʻa ʻe faí kapau ʻe fakalotomamahiʻi koe ʻe ha taha? ʻOku pehē ʻe ha palōvepi ʻi he Tohitapú: “Ko e fakapotopoto [“vavanga,” NW] ʻa ha tangata ʻa ia ʻoku ne fakatotoka ai ki he ʻita: pea ko ʻene lakai ha angahala ko hono langilangi ia.” (Palōvepi 19:11) Ke maʻu ʻa e vavangá ʻoku ʻuhingá ke sio ke loloto ange ʻi ha tuʻunga, ke mahino ʻa e ngaahi meʻa tefito naʻá ne fakatupunga ha tokotaha ke talanoa ai pe fai ha faʻahinga tōʻonga. Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau vavanga lahi ke ʻai ha kalofanga ki heʻetau ngaahi faihala pē ʻa kitautolú. Ko e hā ʻoku ʻikai ke toe ngāueʻaki ai ia ke maʻu ʻa e mahinó mo ʻufiʻufi ʻaki ʻa e ngaahi taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehé?​—Mātiu 7:​1-5; Kolose 3:13.

13 ʻOua ʻaupito ʻe ngalo kuo pau ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé ʻo kapau ʻoku tau loto ke tau maʻu ʻa e fakamolemole ʻa Sihová. (Mātiu 6:​9, 12, 14, 15) Kapau ʻoku tau ngāueʻi ʻa e moʻoní, te tau fai ʻa e tōʻonga ki he niʻihi kehé ʻi ha founga ʻofa. (1 Sione 1:​6, 7; 3:​14-16; 4:​20, 21) Ko ia ai, kapau ʻokú ke fetaulaki mo ha palopalema mei ha taha ʻi he fakatahaʻangá, tauʻi ʻa hono tukulotoa ʻo e loto-mamahí. Kapau ʻoku fakakofuʻaki koe ʻa e ʻofá, te ke feinga ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá, pea ʻe ʻikai te ke toumoua ke kole fakamolemole kapau kuó ke fakatupunga ha loto-mamahi.​—Mātiu 5:​23, 24; 18:​15-17.

14. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku totonu ke tau kofuʻakí?

14 Ko hotau teunga fakalaumālié ʻoku totonu ke fakakau ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga kehe ʻoku fekauʻaki vāofi mo e ʻofá. Naʻe tohi ʻe Paula: “Mou ʻai; ʻa e fatu ʻoku langa ʻi he fai meesi mo e angaʻofa mo e fakaʻakiʻakimui mo e angakataki mo e angamokomoko.” Ko e ngaahi angá ni, ʻoku kāpui ʻe he ʻofá, ko e konga kinautolu ʻo e “tangata foʻou” fakaʻotuá. (Kolose 3:​10, 12) Te ke fai ha feinga ke fakakofu koe ʻi he foungá ni? Te ke maʻu ʻa e fakaʻilonga ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú tautautefito kapau te ke kofuʻaki ʻa e ʻofa fakatokouá, he naʻá ne pehē: “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.”​—Sione 13:35.

KO HA FEITUʻU ʻO E MALUʻANGA

15. ʻOku anga-fēfē ʻa e hangē ʻa e fakatahaʻangá ha maluʻangá?

15 ʻOku toe hoko foki ʻa e fakatahaʻangá ko ha ungaʻanga, ko ha hūfangaʻanga malu ʻoku lava ke ke ongoʻi malu ai. Te ke maʻu ai ʻa e kakai loto-faitotonu ʻoku nau feinga ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonu ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá. Ko e tokolahi ʻo kinautolu kuo nau liʻaki atu ʻa e ngaahi tōʻonga kovi mo e ngaahi fakakaukau kovi tatau mo ia ʻokú ke fematematei nai ke ikunaʻí. (Taitusi 3:3) ʻOku malava ke nau tokoniʻi koe, he ʻoku talamai kiate kitautolu ke tau “fetoutou fefuaʻaki [ʻa e] ngaahi mafasiaʻanga.” (Kalētia 6:2) Ko hono moʻoní, ko hono muia ha ʻalunga ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá ko e fatongia tefito pē ia ʻoʻou. (Kalētia 6:5; Filipai 2:12) Ka, kuo tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ko ha maʻuʻanga fakaofo ia ʻo e tokoni mo e poupou. Tatau ai pē pe ʻoku lahi fēfē ʻa e fakatupu loto-mamahi nai ʻa ho ngaahi palopalemá, ʻokú ke maʻu ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ʻoku ʻatā atu kiate koe​—ko ha fakatahaʻanga ʻofa ʻa ia ʻe tuʻu ko e poupou kiate koe ʻi he ngaahi taimi ʻo e mamahí pe masiva ʻi ha meʻá.​—Fakafehoanaki mo Luke 10:​29-37; Ngāue 20:35.

16. Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tokonaki mai ʻe he kau mātuʻa ʻo e fakatahaʻangá?

16 ʻOku kau ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia ʻe ala tokoni atu kiate koé ʻa e “meʻaʻofa ki he tangata”​—ko e kau mātuʻa kuo fakanofo ʻi he fakatahaʻangá, pe kau ʻovasia, ʻa ia ʻoku nau tauhi ʻa e tākangá ʻi he loto-lelei mo e loto-fiefai. (ʻEfesō 4:​8, 11, 12; Ngāue 20:28; 1 Pita 5:​2, 3) ʻI he fekauʻaki mo kinautolú, naʻe kikiteʻi ʻe ʻAisea: “Te ne hange ha fakaū mei he matangi, mo e toitoiʻanga mei he ʻalotamaki; hange ko e ngaahi mangaʻi vai ʻi ha potu momoa, hange ko e malu ʻo ha makatuʻu kafakafa ʻi ha fonua puhengia.”​—ʻAisea 32:​1, 2.

17. (a) Ko e hā ʻa e faʻahinga tokoni naʻe mātuʻaki loto ʻa Sīsū ke ne faí? (e) Ko e hā ʻa e tokonaki naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá ke fai maʻa hono kakaí?

17 ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻe fakamamahi ʻa e ʻikai ke fai ʻe he kau taki lotú ha tokanga anga-ʻofá. Naʻe maongo lahi kiate ia ʻa e tuʻunga ʻo e kakaí, pea naʻá ne mātuʻaki loto ke tokoniʻi fakalaumālie kinautolu. Naʻe fakaʻofaʻia ʻa Sīsū ʻiate kinautolú koeʻuhi “naʻa nau nofo ongosia mo tukuhāusia, ʻo hange ko ha fanga sipi taʻe hanau tauhi.” (Mātiu 9:36) He feʻungamālie ē ko hono fakamatalaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e faingataʻaʻia ʻi he ʻahó ni ʻa e tokolahi ʻoku nau kātekina ʻa e ngaahi palopalema fakatupu loto-mamahí pea ʻikai ha taha ke hanga ki ai ki ha tokoni fakalaumālie mo ha fakafiemālié! Ka ʻoku maʻu ʻe he kakai ʻa Sihová ia ʻa e tokoni fakalaumālie, he naʻá ne talaʻofa: “Te u fokotuʻu ke pule kiate kinautolu ha kau tauhi te nau fafanga kinautolu: pea ʻe ʻikai te nau toe manavahe, pea ʻikai te nau moʻu tafuʻua, pea ʻe ʻikai ha to ʻo ka lau.”​—Selemaia 23:4.

18. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaofiofi ki ha tokotaha mātuʻa kapau ʻoku tau fiemaʻu ha tokoni fakalaumālie?

18 ʻAi ke maheni mo e kau mātuʻa kuo fakanofo ʻi he fakatahaʻangá. Kuo nau maʻu ʻa e taukei lahi ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá, he kuo nau aʻusia ʻa e ngaahi tuʻunga poto ʻoku taau ki he kau ʻovasiá ʻoku fokotuʻu mai ʻi he Tohitapú. (1 Tīmote 3:​1-7; Taitusi 1:​5-9) ʻOua ʻe toumoua mei he fakaofiofi ki ha taha ʻo kinautolu kapau ʻokú ke fiemaʻu ha tokoni fakalaumālie ke ikunaʻi ʻaki ha tōʻonga pe ko ha anga ʻa ia ʻoku fepaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá. Te ke ʻilo ai ʻoku muimui ʻa e kau mātuʻá ki he enginaki ʻa Paulá: “Fakafiemalie ki he kau loto foi, boubou ae vaivai, ke mou faa katakiʻi kotoabe.”​—1 Tesalonaika 2:​7, 8; 5:14PM.

FIEFIA ʻI HE MALUʻANGA FAKATAHA MO E KAKAI ʻA SIHOVÁ

19. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki kuo foaki ʻe Sihova ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau kumi ki ha maluʻanga ʻi loto ʻi heʻene kautahá?

19 Neongo ʻoku tau lolotonga moʻui ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi tuʻunga taʻehaohaoa, ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova maʻatautolu ʻa e meʻakai, vala, mo e maluʻanga fakalaumālie. Ko hono moʻoní, kuo pau ke tau tatali ki he maama foʻou ʻa e ʻOtuá kuó ne talaʻofa maí koeʻuhi ke tau maʻu ai ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo ha palataisi fakamatelie. Ka ko e faʻahinga ko ia ʻa ia ko e konga kinautolu ʻo e kautaha ʻa Sihová ʻoku nau lolotonga fiefia ʻi he maluʻanga ʻo ha palataisi fakalaumālie. ʻI he fekauʻaki mo kinautolú, naʻe kikiteʻi ʻe ʻIsikeli: “Te nau nofo nonga pe, ʻo ʻikai ha taha te nau ilifia ki ai.”​—ʻIsikeli 34:28; Sāme 4:8.

20. ʻE anga-fēfē hono totongi-huhuʻi mai ʻe Sihova ha meʻa pē ʻoku tau feilaulauʻi nai koeʻuhi ko e lotu kiate iá?

20 Ko ha loto-houngaʻia lahi ē ʻe lava ke tau hoko ki ai ʻi hono ʻai ʻe Sihova ʻa e ngaahi tokonaki ʻofa fakalaumālié ʻo fakafou mai ʻi heʻene Folofolá mo ʻene kautahá! ʻUnuʻunu ke ofi ki he kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOua ʻe toe taʻotaʻofi ʻi he ilifia ki he meʻa ʻoku fakakaukau mai nai ki ai ho ngaahi kaumeʻá pe ngaahi kāingá ʻo kau kiate koe ʻi hoʻo tali ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá. ʻOku taʻeloto mai nai ʻa e niʻihi koeʻuhi ko hoʻo feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻangá. Ka ko e ʻOtuá te ne totongi-huhuʻi loto-fiefoaki ha meʻa pē ʻokú ke feilaulauʻi koeʻuhi ko e lotu kiate iá. (Malakai 3:10) ʻIkai ko ia pē, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai ha taha kuo ne liʻaki ha fale, pē ha ngaahi tokoua, pe ha ngaahi tuofāfine, pe ha fāʻe, pe ha tamai, pe ha fanau, pe ha ngaahi tokanga ngoue, koeʻuhi ko au, pea koeʻuhi ko e Kōsipeli, ka te ne maʻu ni, ʻi he nofo ko eni, ʻo lōteau, ha ngaahi fale, mo ha ngaahi tokoua, mo ha ngaahi tuofāfine, mo ha ngaahi fāʻe, mo ha fānau, mo ha ngaahi tokanga ngoue, ʻo ō pe mo e ngaahi fakatanga; pea ʻi he maama ka haʻu ko e moʻui taʻengata.” (Maʻake 10:​29, 30) ʻIo, tatau ai pē pe ko e hā kuó ke liʻaki atú pe kuo pau ke ke kātekiná, ʻoku malava ke ke maʻu ʻa e kaungāmeʻa fiefia mo e maluʻanga fakalaumālie ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá.

SIVIʻI HOʻO ʻILÓ

Ko hai “ae tamaioeiki agatonu mo boto”?

Ko e hā ʻa e tokonaki kuo fai ʻe Sihova ke fafangaʻi fakalaumālie ai kitautolú?

ʻOku malava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he faʻahinga ko ia ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā peesi kakató ʻi he peesi 165]