Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hā ʻOku Nau Tui ki Aí?

Ko e Hā ʻOku Nau Tui ki Aí?

Ko e Hā ʻOku Nau Tui ki Aí?

ʻOKU tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he ʻOtua Māfimafi-Aoniu, ko Sihová, ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ngaahi langí pea mo e māmaní. Ko e ʻi ai tonu ʻa e ngaahi faʻunga fihi ʻo e ngaahi meʻa fakaofo ʻi he ʻunivēsí ʻoku takatakai ʻiate kitautolú, ʻoku ʻuhinga lelei ʻene fakahaaʻi ko ha Tokotaha-Fakatupu mohu ʻatamai mo mālohi naʻá ne faʻu kotoa iá. Hangē pē ko e tapua atu ʻi he ngaahi ngāue ʻa e kau tangatá mo e kau fefiné ʻa honau ngaahi ʻulungāngá, ʻoku pehē pē mo e ngaahi ngāue ʻa Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ko e “gaahi mea tae ha mai aana, aia ko ene mafimafi taegata mo hono Otua, kuo ilogofua ia i hono gaohi o mamani, oku iloʻi ia mei he gaahi mea kuo gaohi.” Pehē foki, ʻi he ʻikai ha leʻo pe ngaahi leá, “ko e ngaahi langi ʻoku nau tala ʻa e nāunauʻia ʻo e ʻOtua.”​—Loma 1:​20PM; Sāme 19:​1-4.

ʻOku ʻikai ke fakafuo ʻe he kakaí ʻa e ngaahi ipu ʻumeá pe ngaohi ʻa e ngaahi seti televīsoné mo e ngaahi komipiutá ʻo ʻikai hano taumuʻa. Ko e foʻi māmaní mo hono ngaahi meʻa fakatupu ʻo e moʻui ʻa e ʻakaú mo e fanga manú ʻoku fakaofo lahi mamaʻo ange ia. Ko e faʻunga ʻo e sino fakaetangatá mo hono fanga kiʻi sela ʻe laui tilioná ʻoku fakalaka atu ia ʻi heʻetau mahinó—naʻa mo e foʻi ʻutó ʻa ia ʻoku tau fakakaukau ʻakí ʻoku fakaofo taʻealamakupusi ia! Kapau ʻoku ʻi ai ha taumuʻa ʻa e tangatá ʻi hono ʻomai ʻenau ngaahi meʻa foʻou ʻoku faʻu ʻo fakahoa atu ʻoku ʻikai ke mahuʻingá, ʻoku pau pē naʻe ʻi ai ha taumuʻa ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki heʻene ngaahi meʻa fakatupu fakaofó! ʻOku pehē ʻe he Palovepi 16:4 (NW): “Kuo ngaohi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē ki heʻene taumuʻá.”

Naʻe ngaohi ʻe Sihova ʻa e foʻi māmaní ki ha taumuʻa, hangē ko ia naʻá ne fakahā ki he ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá: “Mo fakatupu, mo fakatokolahi, mo fakafonu ʻa mamani . . . , pea mo pule ki he ika ʻo e tahi, mo e manupuna ʻo e langi, pea mo e meʻa moʻui kotoa pe ʻoku totolo ʻi he fonua.” (Senesi 1:28) Koeʻuhi naʻá na hoko ʻo talangataʻa, naʻe ʻikai malava ai ʻa e ongo meʻá ni ke fakafonu ʻa e foʻi māmaní ʻaki ʻa e ngaahi fāmili māʻoniʻoni ʻa ia te nau tokangaʻi ʻi he anga-ʻofa ʻa e foʻi māmaní mo hono ʻuluʻakaú pea mo e fanga manú. Ka ko ʻena taʻelavameʻá ʻoku ʻikai te ne ʻai ʻe ia ke taʻelavameʻa ai ʻa e taumuʻa ʻa Sihová. ʻI ha laui afeʻi taʻu ki mui, naʻe tohi ai ʻo pehē: “Koe Otua be aia nae fakafuofua a mamani . . . , nae ikai te ne gaohi ke tae aoga ia.” Naʻá ne “fakafuofua ia ke nofo ai ae kakai.” ʻE ʻikai ke fakaʻauha ia, ka “ko e foʻi māmaní ʻe tolonga ia ʻo taʻengata.” (Aisea 45:​18PM; Koheleti 1:​4, The New English Bible) ʻE fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa Sihova ki he foʻi māmaní: “Ko ʻeku fakakaukau ʻe tuʻu, pea ko e meʻa kotoa ʻoku ou loto ki ai, te u fai.”—Aisea 46:⁠10.

Ko ia ai, ʻoku tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻe tuʻumaʻu ʻa e foʻi māmaní ʻo taʻengata pea ko e kakai kotoa pē, ʻa e moʻuí mo e maté, ʻa ia te nau taau mo e taumuʻa ʻa Sihova ki ha foʻi māmani ʻe teuteuʻi mo nofoʻí ʻe lava ke nau nofo ai ʻo taʻengata. Ko e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá kuo nau maʻu tukufakaholo ʻa e taʻehaohaoá meia ʻĀtama mo ʻIvi, pea ʻi he meʻa ko iá, ʻoku nau hoko ai ko e kau angahala. (Loma 5:​12) ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu: “Koe totogi oe agahala koe mate.” “Ko e kau moʻui ʻoku nau ʻilo ai pe te nau pekia; ka ko e kau pekia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa.” “Ko e laumalie ʻoku fai angahala ko ia ia ʻe mate.” (Loma 6:​23PM; Koheleti 9:5; Isikeli 18:​4, 20) ʻE lava fēfē leva ke nau toe moʻui ke kau ʻi he ngaahi tāpuaki fakaemāmaní? Fakafou pē ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisi Sīsuú, he naʻá ne pehē: “Ko au pē ko e Toetuʻu, pea mo e Moʻui: ko ia ʻoku tui pikitai kiate au, ne ongo kuo pekia, ka te ne moʻui pē.” “ʻE fanongo ai ki hono leʻo ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, pea te nau ʻalu atu mei ai.”—Sione 5:​28, 29; 11:25; Mātiu 20:⁠28.

ʻE anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e meʻá ni? ʻOku fakamatalaʻi ia ʻi he “ogoogolelei oe buleaga,” ʻa ia naʻe kamata ke fanongonongo ʻe Sīsū ʻi he lolotonga ʻo ʻene ʻi māmaní. (Mātiu 4:​17-23PM) Ka ʻi he ʻahó ni ʻoku malangaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ongoongo leleí ʻi ha founga mātuʻaki makehe.

[Saati ʻi he peesi 13]

MEʻA ʻOKU TUI KI AI ʻA E KAU FAKAMOʻONI ʻA SIHOVÁ

Tui ʻUhinga Fakatohitapu

Ko e Tohitapú ko e Folofola 2 Tim. 3:​16, 17;

ʻa e ʻOtuá pea ko e moʻoní ia 2 Pita 1:​20, 21;

Sione 17:⁠17

ʻOku alafalalaʻanga ange ʻa e Mt. 15:3; Kol. 2:⁠8

Tohitapú ʻi he talatukufakaholó

Ko e huafa ʻo e ʻOtuá ko Sihova Sāme 83:18; Ai. 26:4;

Ai. 42:⁠8; Eki. 6:3

Ko Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá Mt. 3:​17; Sione 8:​42;

pea ʻoku māʻulalo ia ʻiate Ia Sione 14:28; 20:17;

1 Kol.1Ko 11:3; 15:⁠28

Ko Kalaisi naʻe ʻuluaki ʻi he Kol. 1:​15; Fkh. 3:⁠14

ngaahi meʻa fakatupu ʻa e Otuá

Naʻe pekia ʻa Kalaisi ʻi ha ʻakau, Kal. 3:​13; Ng. 5:⁠30

ʻikai ʻi ha kolosi

Ko e moʻui fakaetangata ʻa Kalaisí Mt. 20:28; 1 Tim. 2:​5, 6;

naʻe totongi ia ko ha feilaulau 1 Pita 2:⁠24

maʻá e faʻahinga talangofua

ʻo e tangatá

Ko e foʻi feilaulau ʻe taha ʻa Kalaisí Loma 6:​10; Hep. 9:​25-​28

naʻe feʻunga

Naʻe fokotuʻu hake ʻa Kalaisi mei he 1 Pita 3:​18; Loma 6:9;

pekiá ko ha tokotaha laumālie Fkh. 1:​17, 18

taʻefaʻamate

Ko e ʻi ai ʻa Kalaisí ʻoku ʻi he Sione 14:19; Mt. 24:3;

laumālie 2 Kol.2Ko 5:​16;

Sāme 110:​1, 2

ʻOku tau lolotonga ʻi he ‘taimi ʻo e Mt. 24:​3-​14; 2 Tim. 3:​1-5;

ngataʻangá’ Luke 17:​26-​30

Ko e Puleʻanga ʻi he malumalu ʻo Ai. 9:​6, 7; 11:​1-5;

Kalaisí ʻe pule ia ki he māmaní Tan. 7:​13, 14;

ʻi he māʻoniʻoni mo e melino Mt. 6:⁠10

ʻE ʻomai ʻe he Puleʻangá ʻa e ngaahi Sāme 72:​1-4;

tuʻunga moʻui haohaoa ki he Fkh. 7:9, 10, 13-​17;

māmaní Fkh. 21:​3, 4

ʻE ʻikai ʻaupito ke fakaʻauha ʻa e Koh. 1:4; Ai. 45:18;

foʻi māmaní pe taʻenofoʻi Sāme 78:⁠69

ʻE fakangata ʻe he ʻOtuá ʻa e Fkh. 16:​14, 16; Sef. 3:8;

fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa Tan. 2:​44; Ai. 34:⁠2;

lolotongá ʻi he tau ʻi Hāmaketone Ai. 55:​10, 11

ʻE fakaʻauha taʻengata Mt. 25:​41-​46;

ʻa e fulikivanú 2 Tes. 1:​6-9

Ko e kakai ʻoku hōifua ki ai ʻa e Sione 3:​16; 10:​27, 28;

ʻOtuá te nau maʻu ʻa e moʻui Sione 17:3;

taʻengatá Mk. 10:​29, 30

ʻOku ʻi ai ʻa e hala pē ʻe taha ki he Mt. 7:​13, 14; Ef. 4:​4, 5

moʻuí

ʻOku tupu ʻa e mate ʻa e tangatá Loma 5:​12; 6:⁠23

ʻi he angahala ʻa ʻĀtamá

Ko e soulu fakaetangatá ʻoku ʻikai Isi. 18:4; Koh. 9:​10;

ke toe ʻi ai ʻi he maté Sāme 6:5; 146:4;

Sione 11:​11-​14

Ko helí ko e faʻitoka anga-maheni Siope 14:​13;

ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá Fkh. 20:​13, 14

Ko e ʻamanaki ki he maté 1 Kol.1Ko 15:​20-​22;

ko e toetuʻú Sione 5:​28, 29;

Sione 11:​25, 26

ʻE ngata ʻa e mate ʻia ʻĀtamá 1 Kol.1Ko 15:​26, 54;

Fkh. 21:4; Ai. 25:8

Ko e fanga sipi tokosiʻi pē ko e Luke 12:32; Fkh. 14:​1, 3;

toko 144,000 ʻoku nau ō ki hēvaní 1 Kol.1Ko 15:​40-​53;

ʻo pule fakataha ai mo Kalaisi Fkh. 5:​9, 10

Ko e toko 144,000 ʻoku nau fanauʻi 1 Pita 1:​23; Sione 3:3;

foʻou ʻi he tuʻunga ko e ngaahi foha Fkh. 7:​3, 4

fakalaumālie ʻo e ʻOtuá

ʻOku fai ʻa e fuakava foʻou mo e Sel. 31:31; Hep. 8:​10-​13

ʻIsileli fakalaumālié

Ko e fakatahaʻanga ʻa Kalaisí Ef. 2:​20; Ai. 28:16;

ʻoku langa ia ʻiate ia tonu Mt. 21:⁠42

Ko e ngaahi lotú ke fai hangatonu pē Sione 14:​6, 13, 14;

kia Sihova fakafou ʻia Kalaisi 1 Tim. 2:5

Ko e ngaahi ʻīmisí ʻoku ʻikai totonu Eki. 20:​4, 5;

ke ngāueʻaki ʻi he lotú Liv.Livitiko 26:1;

1 Kol.1Ko 10:14;

Sāme 115:​4-8

Kuo pau ke fakaʻehiʻehi mei he Teu. 18:​10-​12;

fakahaʻele faʻahikehé Kal. 5:19-⁠21;

Liv. 19:⁠31

Ko Sētane ʻa e tokotaha pule 1 Sione 5:​19;

taʻehāmai ʻo e māmaní 2 Kol.2Ko 4:4;

Sione 12:⁠31

ʻOku ʻikai totonu ki ha Kalisitiane 2 Kol.2Ko 6:​14-​17;

ke kau ʻi he ngaahi ngaʻunu 2Ko 11:​13-​15;

fakaefekauʻaki fakalotú Kal. 5:9; Teu. 7:​1-5

ʻOku totonu ki ha Kalisitiane ke ne Sem. 4:4; 1 Sione 2:​15;

hanganaki mavahe mei he māmaní Sione 15:19; 17:⁠16

Talangofua ki he ngaahi lao ʻa e Mt. 22:​20, 21;

tangatá ʻa ē ʻoku ʻikai ke fepaki 1 Pita 2:​12; 4:⁠15

mo e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá

Ko hono ʻai ʻa e totó ki he sinó Sen. 9:​3, 4;

fakafou ʻi he ngutú pe ngaahi kālavá Liv. 17:14;

ʻoku maumauʻi ai ʻa e ngaahi lao Ng. 15:​28, 29

ʻa e ʻOtuá

Ko e ngaahi lao ʻa e Tohitapú ki he 1 Kol.1Ko 6:​9, 10;

ʻulungaanga tāú kuo pau ke Hep. 13:4; 1 Tim. 3:2;

talangofua ki ai Pal. 5:​1-​23

Ko e tauhi Sāpaté naʻe ʻoange pē ia Teu. 5:​15; Eki. 31:13;

ki ʻIsileli pea naʻe ngata fakataha Loma 10:4;

ia pea mo e Lao ʻa Mōsesé Kal. 4:​9, 10;

Kol. 2:​16, 17

Ko ha kalasi haʻa faifekau mo e Mt. 23:​8-​12;

ngaahi hingoa fakalakanga makehé Mt. 20:​25-​27;

ʻoku taʻetotonu Siope 32:​21, 22

Naʻe ʻikai tupu ʻa e tangatá ʻi he Ai. 45:12; Sen. 1:⁠27;

ʻevolūsoné ka naʻe fakatupu Mt. 19:4

Naʻe fokotuʻu ʻe Kalaisi ʻa e 1 Pita 2:​21; Hep. 10:7;

faʻifaʻitakiʻanga ʻa ia kuo pau ke Sione 4:​34; 6:⁠38

muimui ki ai ʻi he tauhi ki he ʻOtuá

Ko e papitaiso ʻaki ʻa e fakauku Mk. 1:​9, 10; Sione 3:​23;

kakató ʻoku fakahāhā ai ʻa e Ng. 19:​4, 5

fakatapuí

ʻOku fai fiefia ʻe he kau Kalisitiané Loma 10:10; Hep. 13:15;

ʻa e fakamoʻoni fakahāhā ki he Ai. 43:​10-​12

moʻoni Fakatohitapú

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

KO E FOʻI MĀMANÍ . . . naʻe fakatupu ʻe Sihova . . . tokangaʻi ʻe he tangatá . . . ʻe nofoʻi ʻo taʻengata