Skip to content

Skip to table of contents

ʻI he Hili ʻa e ʻAho ʻo e Malí

ʻI he Hili ʻa e ʻAho ʻo e Malí

Vahe 3

ʻI he Hili ʻa e ʻAho ʻo e Malí

1. ʻE malava fēfē ke ʻaonga ki he nofo malí ʻa e faʻahinga ngāue fakataha ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Koheleti 4:9, 10?

 KUO ʻosi atu ʻa e ʻaho ʻo hoʻo malí pea kuó ke hoko leva mo ho hoá ko ha fāmili foʻou. ʻOku kakato hoʻo fiefiá? ʻOku ʻikai te ke kei tokotaha pē ka ʻoku ʻi ai ho takanga ke tala ki ai hoʻo ngaahi fakakaukaú, ke mo kaungāʻinasi ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fakatupu-fiefiá pea pehē foki ki he ngaahi palopalemá. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻiate koe ʻa e meʻa ʻoku fakahā ʻi he Koheleti 4:9, 10?—“ʻOku ngutuhuaange ke toko ua ʻi heʻete toko taha; he ʻoku ʻi heʻena ngaue ha totongi lelei. He kapau te na to, ʻe lava ʻe he taha ke ʻohake hono kaumeʻa: ka ʻoiaue ʻa e toko taha ʻoku to, ka ʻoku ʻikai ha taha mo ia ke ʻohake!” ʻOku lakalakaimonū ʻa hoʻo nofo malí ʻi he faʻahinga ngāue fakataha peheé? ʻOku faʻa fiemaʻu ʻa e taimi mo e feinga ki he fetāiaki fiefia ʻa e ongo moʻui ʻe ua ko ení. Ka ko e meʻa pangó, ʻoku ʻikai ke hoko ia ʻi he ngaahi nofo mali lahi.

2, 3. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo e moʻuí kuo pau ke ke fehangahangai mo ia ʻi he hili ʻa e ʻaho ʻo e malí? (e) Ko e hā ʻoku ʻuhinga lelei ai ke ʻamanekina ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi liliu kuo pau ke fai ʻe ha taha ʻi he hili ʻa ʻene malí?

2 ʻI he ngaahi talanoa ʻo fekauʻaki mo e feʻofaʻaki ʻa ha ongo meʻa, ko e palopalema ʻoku faʻa hokó ko e feinga ke na fakatahá. Ka ʻi he hili iá ʻokú na toki nofo fiefia atu ai pē. ʻI he moʻui moʻoní, ko e meʻa faingataʻa moʻoni ke nofo fiefia atu ai pē ʻi he ʻaho ki he ʻaho. ʻI he hili ʻa e fiefia ʻi he ʻaho ʻo e malí ʻoku hoko mai leva ʻa e ngaahi ngāue tuʻumaʻu ʻo e moʻuí: ko e mālanga pongipongia hake, ko e ʻalu ki he ngāué, ko e fai fakatau, ko e feimeʻakai, ko e fufulu ipu, ko e fakamaau fale, mo e hā fua.

3 ʻOku fiemaʻu ki he nofo malí ke fai ʻa e ngaahi liliu. Naʻá mo fakatou kamata ʻi he nofo malí ʻo ʻamanekina mo kakapa atu ki he ngaahi taumuʻa māʻolunga ʻa ia naʻe ʻikai ke fuʻu ʻaonga ʻi hono ngāueʻakí pe malava moʻoni. Pea ʻi he ʻikai malava ke aʻusia ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe hoko ʻa e loto-mamahi nai ʻi he hili pē ʻa e ʻuluaki ngaahi uiké. Kae manatuʻi, kuó ke fai ha liliu lahi ʻi hoʻo moʻuí. ʻOku ʻikai te ke kei nofo tokotaha pē pe fakataha mo e fāmili naʻá ke tupu hake mo iá. ʻOkú ke lolotonga nofo mo ha tokotaha foʻou, pea ʻokú ke toki ʻilo nai tā ʻoku siʻi ange hoʻo ʻilo lelei iá ʻi he meʻa naʻá ke fakakaukau ki aí. ʻOku foʻou ʻa hoʻo taimi-tēpilé, ʻoku foʻou nai ʻa hoʻo ngāué, ʻoku kehe ʻa hoʻo ngaahi fakamolé, pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kaungāmeʻa mo e ngaahi kāinga foʻou ke ke anga ki ai. ʻOku makatuʻunga ʻa e lavameʻa ʻa hoʻo nofo malí mo hoʻo fiefiá ʻi hoʻo loto-lelei ke fai ha ngaahi liliu.

ʻOKÚ KE NGAOFENGOFUA?

4. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Tohitapú ʻoku malava ke tokoni ki ha tokotaha mali ke ne fai ha ngaahi liliu? (1 Kolinitō 10:24; Filipai 4:⁠5)

4 ʻOku faingataʻa ki he niʻihi ke ngaofengofua koeʻuhi ko ʻenau loto-mahikihikí. Kae hangē ko ia ʻoku pehē ʻe he Tohitapú, “oku muomua ae fielahi i he fakaauha, bea moe loto agahiki i he hoko ae higa.” ʻE malava ke hoko ʻa e tuʻutāmaki ʻi he kīvoi ʻi he loto-taʻeʻunuá. (Palōvepi 16:18PM) Naʻe fokotuʻu mai ʻe Sīsū ke loto-lelei ha taha ke ne ngaofengofua mo ʻulutukua ʻi heʻene pehē kapau naʻe ʻi ai ha taha naʻá ne fiemaʻu ho “sote, tuku kiate ia mo ho pulupulu,” pea kapau naʻe fiemaʻu ʻe ha taha ke ke ʻalu mo ia “ʻi ha maile ʻe taha, pea mole mo ia ʻo maile ua.” ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe fakafekiki mo ha tokotaha ʻoku vāofi mo koé, naʻe ʻeke ʻe he ʻaposetolo ko Paulá: “Ko e ha ʻoku ʻikai ai te mou fie kataki muʻa ʻa e ngaue taʻetotonu kuo fai mai?” (Mātiu 5:40, 41; 1 Kolinitō 6:⁠7) Kapau ʻoku malava ke aʻu ʻa e kau Kalisitiané ki he tuʻunga peheé ke tauhi ʻa e melinó mo e niʻihi kehé, tā ʻoku totonu ki he ongo meʻa malí ʻa ia ʻokú na feʻofaʻakí ke na malava ke fai ha liliu koeʻuhi ke na lavameʻa ʻi hona vā foʻoú.

5. ʻI he founga fē ʻe fakakaukau pau pe taʻepau nai ai ha taha ʻo fekauʻaki mo hono hoa malí?

5 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi faingamālie ki ha taha ke fiefia pe loto-mamahi. Ka ko fē ai te ke tokanga ki aí? Te ke hanga taha ki he meʻa paú pe te ke nofo pē koe ʻi he meʻa taʻepaú? ʻE fakakaukau nai ʻa e uaifi foʻoú: ‘Ko eni kuó ma mali, ko e hā ʻa e meʻa kuo hoko ki he tangata naʻá ne faʻa fakahā ʻene ʻofa kiate au peá ne faʻa ʻalu mo au ki he ngaahi feituʻu fakamānako kiate au pea fakamoleki ai ha ngaahi taimi lahi mo au? ʻOkú ne fai he taimí ni ʻa e meʻa tatau maʻu ai pē. ʻOkú ʻikai te ne kei fakahoungaʻi au. Tā ʻoku kehe ia mei he taimi ko ē!’ Pe ʻoku mahino mo hounga ki he uaifí ʻoku lolotonga ngāue mālohi ʻa e husepānití ʻo tokonaki lelei ki hono fāmilí? Pea ʻoku fakatokangaʻi ʻe he husepāniti foʻou ko ení ʻoku ngāue mālohi ʻa hono uaifí ke feimeʻakai mo fakamaʻa, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku helaʻia ʻaupito ia pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taimi lahi ke feinga ai ke ne hā fakaholomamata? Pe ʻoku pehē hifo ʻe he husepānití: ‘Ko e hā kuo hoko ki he finemui hoihoifua naʻá ku mali mo iá? Kuó ne liliu talu mei heʻema malí’?

6. Ko e hā ʻa e kaunga ki he vā ʻo e husepānití mo e uaifí ʻa ʻena ngāue mālohi ke ʻai ke lavameʻa ʻena nofo malí?

6 ʻOku totonu ke na fakatou matuʻotuʻa ʻi he fakakaukaú pea ʻilo ʻoku ʻikai ha taimi pe ivi ke na fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa naʻá na fai ki muʻa peá na toki malí. Ko e taimi eni ke fakahāhā ai ʻa e ngaofengofuá pea tali ʻa e fatongia fakatupu-fiemālie loloto ko hono ʻai ke lavameʻa ʻa e nofo malí. ʻOku malava ke maumauʻi ʻa e nofo malí ʻe he tokotaha pē, ka ʻoku fiemaʻu ʻa e toko ua ke ʻai ia ke lavameʻa. Ko ha touʻanga ʻa hono ʻai ke lavameʻa ʻa e nofo malí. ʻOku tau maʻu ʻa e fakakaukau mei he foʻi lea ko e touʻangá ko hono fakahoko ha meʻa neongo ʻa e ngaahi faingataʻá. ʻI hoʻomo kau fakataha ʻi he feinga ko ení, ʻokú mo fakatou kau ki he touʻanga ko ení. Ko e feinga fakataha ko ení ʻi he taumuʻa tataú, ʻokú ne fakatahaʻi kimoua; ʻokú ne haʻi kimoua ke toe ofi ange; pea ʻokú ne ʻai kimoua ke mo taha. ʻI he faai mai ʻa e taimí ʻoku fakatupunga ʻe he meʻá ni ha haʻi ko e ʻofa, ʻa ia ʻoku mahulu atu ʻi ha meʻa pē naʻe ʻamanekina ʻi he teu fai ʻo e malí, pea ʻi he fiefia fāʻūtaha peheé ʻoku hoko ai ko e meʻa fakafiefia ke tali ʻa e ngaahi faikehekehe ʻa e taha ko ē mo ē.

7. Kapau kuo pau ke fai ha ngaahi fili, ko fē ʻa e taimi ʻoku lelei ke ʻulutukua aí?

7 ʻI he tupu ʻa e ʻofá ʻoku fakaʻau ke mole ai ʻa e loto-mahikihikí, pea ʻoku ʻikai ngata pē ʻa e fiefiá ʻi he foaki atú kae pehē foki ʻi he ʻulutukua ʻi he taimi ʻoku kau ai ʻa e manako fakafoʻituituí, kae ʻikai ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni. Mahalo pē ko hano fakatau mai ha meʻa ki he falé, pe ko e meʻa ʻe fai he lolotonga ʻo ha taimi mālōlō. ʻI hono fakahāhā ʻa e tokanga ki he fiefia ʻa e tokotaha ko ē, ʻe toki hoko leva ʻo feʻungamālie ʻa e toko uá ni mo e lea ʻa e ʻaposetolo ko Paulá: “Pea ʻoua naʻa taki taha tokanga ki heʻene meʻa aʻana pe, ka ki he meʻa ʻa e kakai kehe foki.”—Filipai 2:⁠4.

KO E FAKAKAUKAU MAFAMAFATATAU ʻO KAU KI HE FEHOKOTAKI FAKASINÓ

8, 9. Ko e hā ʻa e lau ʻa e Tohitapú ʻo kau ki he fehokotaki fakasino ʻi he nofo malí?

8 ʻOku ʻikai ke mā ʻa e Tohitapú ke lave ʻo kau ki he fehokotaki fakasinó. ʻOkú ne fakahā ʻi he lea fakapunaké ʻa e toʻoa ʻoku totonu ke fakahoko ʻe he meʻá ni ki he husepānití mo e uaifí; ʻokú ne toe fakamamafaʻi ʻoku totonu ke fakangatangata pē ʻa e fehokotaki fakasinó ki he husepānití mo e uaifí. Ko e konga ko ení ʻoku ʻasi ʻi he Palōvepi 5:15-21:

“Maʻu ho vai inu mei ho lepa pe oʻou, mo hoʻo holi vai tufu ke lahi, mei hoʻou pe vai. Ke tangikafa ho fauniteni ki malaʻe, kae ʻi ai ʻani mangaʻivai ʻi he ngaahi hala. Ke aʻau pe tafataha, ʻo ʻoua ʻe kau ai hani muli. Ke monuʻia ho ʻanavai; pea ke maʻu fiefia mei ho uaifi fakatalavou. Ko siʻi tia lotoʻaki! Mo siʻi kaseli hoihoifua! Ke ke topono ai pe ʻi hono ongo huhu; ke ke toʻoa ai pe ʻi heʻene veveho mai. He ko e ha ai, tama, ke ke toʻoa ha fefine muli, mo pikitai ki he fatafata ʻo ha kehe? He ʻoku feʻao mo Sihova ʻa e ngaahi ʻalunga ʻo e tangata, pea ʻoku ne hae atu ki hono ngaahi founga kotoa.”

9 Kae kehe, ʻe hala ʻaupito ke fakamamafaʻi ʻo fuʻu hulu ʻa e fehokotaki fakasinó ki ha tuʻunga ʻe ngalingali ʻoku makatuʻunga ʻa e lavameʻa ʻa e nofo malí ʻi he fehokotaki fakasino ʻa e ongo meʻa malí, pe ʻoku malava ke ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi tō nounou mafatukituki ʻi he ngaahi tapa kehe ʻo hona vaá. ʻOku ʻai ʻo hā mātuʻaki mahuʻinga pehē ʻa e fehokotaki fakasinó ʻe he lahi ʻo e fakamatala ʻo kau ki he fehokotaki fakasinó ʻoku maʻu mei he ngaahi tohi, ngaahi heleʻuhila mo e ngaahi tuʻuaki, pea ko e konga lahi ʻo ia ʻoku faʻufaʻu ke langaʻi ʻa e holi fakakakano. Kae kehe, ʻoku fepaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo e fakakaukau peheé, pea ʻokú ne pouaki ʻa e mapuleʻi kitá ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻuí. Naʻa mo e ʻi he nofo malí, ʻe lava ke iku ʻa hono liʻaki ʻa e ngaahi fakangatangatá ki he ngaahi tōʻonga ʻa ia ʻokú ne fakamaʻamaʻa ʻa e vā ʻo e nofo malí.—Kalētia 5:22, 23; Hepelū 13:⁠4.

10. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ke fakakaukau ki ai ʻa ia ʻe malava ke tokoni ki he ongo meʻa malí ke fai ʻa e liliu ʻoku fiemaʻu ʻo fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó?

10 ʻOku faʻa hoko ʻo faingataʻa ʻa e liliu ʻoku fiemaʻu ʻi he fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó pea ʻe fiemaʻu nai ha taimi ki ai ʻi he hili ʻa e ʻaho ʻo e malí. ʻOku faʻa hoko eni koeʻuhi ko e siʻisiʻi ʻa e ʻiló mo e ʻikai ke fai ha tokanga ki he ngaahi fiemaʻu ʻa hoto hoá. ʻE ʻaonga nai ke te talanoa ki muʻa mo hato kaungāmeʻa kuo ʻosi mali ʻa ia ʻokú ke ʻapasia ki ai. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he kehekehe ʻa e faʻunga ʻo e tangatá mo e fefiné, ka ʻoku kehekehe pē ʻena ngaahi ongoʻí. ʻOku mahuʻinga ke fai ha tokanga ki he fiemaʻu ke lehilehiʻi ʻa e fefiné. Ka ʻoku ʻikai ke tonu ke ongoʻi fakaʻakiʻakimui pe fuʻu hulu ʻa e ongoʻi mā ʻo pehē ko e fehokotaki fakasinó ko ha meʻa fakamā. Pea ʻoku ʻikai totonu foki ke hoko ia ko ha taimi ʻo e ikuna, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kau tangata ʻe niʻihi. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ke fai ange ʻe he husepaniti ki hono uaifi ʻa e toʻonga totonu; pea pehe foki ʻa e uaifi ki hono husepaniti.” Pea ʻi hono fai iá, ʻoku feʻungamālie ʻa e tefitoʻi moʻoni ko eni mei he Tohitapú: “Ke ʻoua naʻa kumi ʻe ha taha ʻene lelei aʻana, ka ko e lelei ʻa e taha.” Kapau ʻoku ʻi ai ʻa e ʻofa pea mo e loto ke fakafiemālieʻi peheé ʻi he ongo tafaʻakí fakatouʻosi, ʻe lelei leva ʻa e liliu ʻoku fiemaʻu ki he meʻá ni.—1 Kolinitō 7:3; 10:24.

LOTO-KEHEKEHE KAE ʻIKAI LOTO-ʻINGOʻINGO

11-13. ʻI he hoko ʻa e loto-kehekehé, ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi koeʻuhi ke ʻoua ʻe hoko ʻa e loto-kehekehé ke tupu hake ai ha vāmamaʻo mafatukituki mo kovi?

11 ʻOku ʻikai ke tatau tofu pē ha toko ua ʻi he māmaní. ʻOku kehekehe ʻa e tokotaha taki taha. ʻOku toe ʻuhinga foki eni he ʻikai ke ʻi ai ha ongo meʻa ʻe toko ua te na loto-tatau ʻi he meʻa kotoa pē. Ko e lahi taha ʻo e loto-kehekehé ʻe maʻamaʻa nai, ka ʻe mafatukituki nai ha niʻihi. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻapi ʻoku faʻa iku vave ai ʻa e loto-kehekehé ki he kaikaila, fetēkeaki, tā pea laku mo e ngaahi meʻa; ʻe mavahe nai ha taha ʻo e ongo meʻa malí ʻi ha ngaahi ʻaho pe ko ha ngaahi uike, pe ʻikai te na toe fetalanoaʻaki nai. ʻOku malava pē ke loto-kehekehe kae ʻikai hoko ʻa e ngaahi meʻa peheé. ʻO fēfē? ʻAki ʻetau tali ha moʻoni tefito.

12 ʻOku taʻehaohaoa ʻa kitautolu kātoa, ʻoku ʻi ai hotau ngaahi mele kotoa, pea neongo ʻoku tau fakahangahanga ke fai lelei, ʻoku ʻasi hake ʻa e ngaahi vaivaiʻanga. Naʻe ʻilo ʻe he ʻaposetolo ko Paulá naʻe moʻoni eni ʻi he meʻa fekauʻaki mo ia: “Ko e lelei ʻoku ou fie fai ʻoku ʻikai te u fai; kaekehe, ko e kovi, ʻa ia ʻoku ʻikai te u fie fai, ko ia ia ʻoku ou feia.” (Loma 7:19) Kuo tau maʻu ʻa e angahalá ʻi he tukufakaholo mei heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá. ʻOku ʻikai malava ke tau aʻusia ʻa e tuʻunga haohaoá. Ko ia “ko hai te ne pehe, Kuo u ngaohi hoku loto ke maʻa, kuo u ʻatā mei heʻeku angahala?”—Palōvepi 20:9; Sāme 51:5; Loma 5:12.

13 ʻOku tau tali ʻetau ngaahi vaivaiʻanga pē ʻatautolú pea fakamolemoleʻi ia. ʻIkai ʻoku malava ke tau tali mo fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi vaivaiʻanga ʻo hotau hoa malí? ʻOku ʻikai ha veiveiua te tau fakahā taʻetoumoua ko e moʻoni ko e kau angahala ʻa kitautolu, ka ʻoku tau vave nai ʻi he feinga ke fakatonuhiaʻi kitautolu mo ʻikai fie fakahā ko e moʻoni naʻa tau fai ha foʻi angahala pau ʻe taha? Pea ʻoku tau maʻu ʻa e ʻiloʻiló ke mahino ko e ʻikai fie fakahā ko e moʻoni naʻá te faihalá ko e meʻa ʻoku faʻa hehema ki ai ʻa e kakaí, ʻo kau ai mo hotau hoa malí, pea ʻoku tau fakamolemoleʻi ia? ʻOku pehē ʻe he palōvepi fakamānavaʻí: “Ko e fakapotopoto ʻa ha tangata ʻa ia ʻoku ne fakatotoka ai ki he ʻita: pea ko ʻene lakai ha angahala ko hono langilangi ia.” ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ʻokú ke hangē ko e meimei kakai kotoa pē ʻo loto-tatau ki he tefitoʻi moʻoni ʻo kau ki he “lao koula.” Naʻe fakahā ia ʻe Sīsū ʻi heʻene Malanga ʻiloa ʻi he Moʻungá: “ʻIlonga ha meʻa ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakai kiate kimoutolu, fai pehe foki kiate kinautolu.” Ko e kakai tokolahi taha ʻoku nau leaʻaki pē ia; ʻoku tokosiʻi ʻa e kakai ʻoku nau ngāueʻaki iá. Kapau ʻe ngāue-loto-moʻoni-ʻaki ia te ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻa e kakaí, ʻo kau ai mo e ngaahi palopalema ʻi he nofo malí.—Palōvepi 19:11; Mātiu 7:12.

14, 15. (a) Ko e hā ʻoku malava ke hoko ʻi hano fakahoa kovi ʻa hoto hoa malí ki ha taha kehe? (e) ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fai taʻefakapotopoto ai ʻa e ngaahi fakahoa peheé ʻo kau ki he ngaahi meʻa fē?

14 Ko kitautolu taki taha ʻoku tau saiʻia ke fakakaukau mai mo ʻai kita ʻe he kakaí ko ha tokotaha mavahe. ʻOku fēfē ʻetau ongoʻí ʻi hono fakahoa kovi ʻa kitautolu ʻe ha taha ki ha taha kehe, pea ʻokú ne vakai nai ʻoku ʻi ha tuʻunga māʻulalo ange ʻa hotau ʻulungaangá mo e ngaahi malavá? ʻOku tau faʻa ongoʻi loto-lavea pe mamahi. ʻOku hangē ʻoku tau pehē; ‘Ka ʻoku ʻikai ko au ʻa e tokotaha ko iá. Ko e tokotaha kehe AU.’ Ko e faʻahinga fakahoa peheé ʻoku ʻikai te ne ueʻi ha taha ke fai ha meʻa, koeʻuhi ʻoku tau loto ke fakahāhā ʻa e fakaʻatuʻi kiate kitautolu.

15 Ke fakatātaaʻi ʻa e meʻá ni: Ko koe ko e husepānití, ʻokú ke fakahā ʻa e houngaʻia ʻi he meʻakai kuo teuteu ʻe ho uaifí pe ʻokú ke lāunga ʻo pehē ʻoku ʻikai te ne lava ʻo feimeʻakai ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe hoʻo faʻeé? ʻOkú ke ʻilo fēfē naʻe lelei ʻa e feimeʻakai ʻa hoʻo faʻeé ʻi he taimi naʻá ne toki mali aí? Mahalo pē ʻoku lelei ange ʻa e feimeʻakai ʻa ho uaifí ʻi he feimeʻakai naʻe fai ʻe hoʻo faʻeé. Tuku ki ho uaifí ha faingamālie ke alāanga ai mo hono ngaahi fatongia foʻoú pea hoko ai ʻo poto ʻi heʻene fai iá. Pea ko koe, ʻa e uaifí, ʻokú ke lāunga ʻo pehē ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe ho husepāniti foʻoú ʻa e vāhenga tatau mo ia ʻoku maʻu ʻe hoʻo tamaí? Ko e hā ʻa e lahi ʻo e vāhenga ʻo hoʻo tamaí ʻi he taimi naʻá ne toki mali aí? Naʻa mo e meʻá ni ʻoku ʻikai ko ha meʻa mahuʻinga. Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko e tokoni ʻokú ke fai ki ho husepānití. ʻOkú ke mālanga hake ʻo teuteu haʻane kai pongipongi ki muʻa peá ne toki ʻalu ki he ngāué, koeʻuhi ke ne ongoʻi ʻokú ke poupou mo houngaʻia ʻi heʻene ngaahi feingá? ʻOkú mo fekeʻikeʻi ʻo fekauʻaki mo e kāingá pe loto-kehekehe ʻo kau ki he ngaahi kaungāmeʻa ke maʻú pe ko e faʻahinga mālōlō ke faí? ʻE mālanga hake nai ʻa e ngaahi loto-kehekehé ni mo ha toe ngaahi loto-kehekehe. ʻI he founga fē te mo fakaleleiʻi ai iá?

16. Ko e hā ʻoku hala ʻo fekauʻaki mo e lau fakafuofua ʻo pehē ʻoku tokoni ʻa e ngaahi kē lahí ke ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi faingataʻá?

16 ʻOku taukaveʻi ʻe he kau ako ʻo kau ki he ʻatamaí ʻe niʻihi ʻi onopooni ʻo pehē ʻoku ʻaonga ʻa e ngaahi keé ki hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi faingataʻá. Ko ʻenau lau fakafuofuá ʻoku pehē ʻoku tupulaki ʻa e loto-hohaʻá, ʻo tupu ai ʻa e fiu taʻotaʻofi pea ko e meʻa fakaʻosi ʻoku hokó ʻoku pā atu ia ʻo hoko ai ha kē lahi. ʻOku toe pehē ʻe heʻenau lau fakafuofuá, ʻi he ʻita tō lili peheé ʻoku faʻa kailangakiʻi ai ʻa e loto-mamahi naʻe tuku tauhi fuoloa, ʻo fakahā pea ʻosi. Ka ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻa e meʻá ni, ʻoku tafunaki ʻa e loto-hohaʻá ʻi loto pea toki puhi kotoa ki tuʻa ʻamui. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e fuʻu fakatuʻutāmaki ʻi he faʻa hoko ʻa e kailangaki peheé te ke leaʻaki ai ʻa e ngaahi meʻa ka ʻoku ʻikai ko ho loto moʻoní ia, pea ʻe hoko nai ai ʻa e loto-lavea ʻa ia ʻoku ʻikai malava ke fakaleleiʻi. Te ke fakalotolaveaʻi nai ʻa e tokotaha ko ē ʻo fuʻu lahi pea tupu ai ha ʻā vahevahe ʻoku ʻikai malava ke lavaʻi. ʻOku hangē ko ia ʻoku fakatokanga mai ʻi he Palōvepi 18:19: “Ko e kainga kuo te hia ki ai, ʻoku faingataʻa ange ʻi ha kolo malohi, pea ko e alā kē pehē ʻoku hange ko e songo ʻo ha palasi.” Ko ʻeni ʻa e akonaki lelei ʻa e Tohitapú: “ʻAlu leva ki muʻa ʻoku teʻeki ai ke kamata ʻa e kē.”—Palōvepi 17:14, Revised Standard Version.

FETALANOAʻAKI!

17. Ko e hā ʻoku malava ke fai ke taʻofi ʻa hono fakatupulaki ʻi loto ʻi ha taha ʻa e ngaahi loto-kehekehé ʻo aʻu ki heʻenau pā atú?

17 ʻOku lelei ange ke talanoa ʻo kau ki he ngaahi loto-kehekehé ʻi heʻenau mālanga haké ʻi hano tuku pē ke nau tupulaki ʻi loto ʻiate koe ʻo aʻu ki heʻenau pā mai. Ko ʻete nōfoʻi ʻi he hala naʻe fai mai ʻe ha taha ʻoku faʻa meimei hoko maʻu pē ke ne ʻai ia ke ngali kovi ange ia ʻi hono tuʻunga totonú. Talanoa leva ʻo kau ki ai pe fakangaloʻi. Ko ha lea puna pē ia? Fakangaloʻi ia. ʻOku fiemaʻu ke fai ha talanoa ʻo kau ki ai? Kuo fai ʻe ho hoá ha meʻa ʻo fakatupu loto-mamahi kiate koe? ʻOua te ke fakahalaiaʻi pē; feinga ke langaʻi hake ʻa e meʻá ni ʻi ha founga ko ha fehuʻi, pe fai ha fokotuʻu ke fakatupunga ai ha talanoa ʻo kau ki ai. Ko e fakatātaá, te ke lava ʻo pehē: ‘[Hingoa], ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke mahino kiate au. Te ke lava ʻo tokoni mai?’ Peá ke fanongo leva. Feinga ke mahino kiate koe ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e tokotaha ko ē. Tokanga ki he fakatokanga ʻi he Palōvepi 18:13: “Ko ia ʻoku fai ʻene tali ʻi he teʻeki ke ne fanongo, ʻoku hoko ko e fakaʻilonga o ʻene vale mo e meʻa fakama.” ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe saiʻia ʻi he maʻu ʻe ha taha ʻa e ngaahi fakakaukau hala ʻo kau kiate kitautolú. Ko ia, ʻi he ʻikai ke fai ha tali vavé, feinga ke ke ʻilo ʻa e ʻuhinga pe taumuʻa ʻo e meʻa naʻe faí. Fai ʻo hangē ko ia ʻoku akonaki mai ʻi he Palōvepi 20:5: “Ko e tuʻutuʻuni ʻi he loto ʻo e tangata ko e vai tuʻu fufū: ka ko e tama ʻiloʻilo te ne lava ke fusi hake.”

18. Ko e hā nai te ne tokoniʻi kitautolu ke tuku ʻa e ngaahi ongo taʻepaú?

18 ʻOkú ke anga-feliliuaki? ʻOku faingataʻa ke nofo mo ha taha ʻoku anga-feliliuaki. ʻOku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau pehē ʻoku ʻikai malava ʻo puleʻi ʻetau ngaahi ongoʻí, he ko e faʻahinga meʻa ia ʻoku puleʻi ia ʻe he ngaahi kemikale ʻi he ʻutó. Tatau ai pē pe ʻoku pehē pe ʻikai, ʻoku pipihi ʻa e ngaahi ongoʻí. ʻOku malava ke fakafiefiaʻi pe fakalotomafasiaʻi ʻa kitautolu ʻe he niʻihi ʻoku takatakai kiate kitautolú. ʻOku malava ke fakatupunga ʻe he ngaahi fasí ʻa e faʻahinga ongoʻi kehekehe ʻiate kitautolu. ʻOku toe malava ke fai eni ʻe he ngaahi talanoá. ʻOku uesia ʻe he ngaahi fakakaukau ʻoku tau tauhi ʻi hotau ʻatamaí ʻa ʻetau ongoʻí. Kapau te ke nōfoʻi ʻi he ngaahi meʻa taʻepaú te ke ongoʻi loto-mafasia; ka te ke malava ke fakamālohiʻi ho ʻatamaí ke fakakaukau pau pe ki he leleí. Fakakaukau ki he ngaahi meʻa ko iá. (Filipai 4:⁠8) Kapau ʻoku faingataʻa eni kiate koe, feinga ke fai ha ngāue longomoʻui fakasino—fai ha ngāue mālohi, naʻa mo e huo ʻa e vaó pe olo ʻa e faliki ʻo e falé; ʻalu ki tuʻa ʻo tōtō pe luelue lalo, pe ko e meʻa lelei angé, kumi ha meʻa ke ke fai ke tokoni ki ha taha kehe—ko ha faʻahinga meʻa pē ke ne fakahanga hoʻo tokangá mo ho iví ki ha meʻa kehe. ʻOku lelei lahi ange ke te tokangaʻi ʻa e ongo ʻoku leleí ʻi hano tauhi ha ongo ʻoku kovi. Pea ʻoku fakafiefia lahi ange eni kiate koe mo ho hoá!

19. ʻE lava fēfē ke feangai ʻi he fakaʻatuʻi mo e ngaahi ongoʻi ʻa hoto hoa malí?

19 Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻa ʻo ke loto-mamahi lahi ai, pe ʻoku uesia koe ʻe he puke lahi mo e langa. Pe, ʻi he meʻa ʻo fekauʻaki mo ho uaifí, ʻi he lolotonga ʻa e puke fakamāhiná mo e feitamá ʻoku lahi ange ai ʻa e fetāfeaki ʻi hono sinó ʻa e ngaahi kemikale mālohi ko e hōmone ʻoku nau uesia ai ʻa e ngaahi neavé mo e ngaahi ongoʻí. ʻOku ongoʻi hohaʻa nai ha fefine tupu mei he puke fakamāhiná neongo kuo teʻeki ai ke kamata ia pea ʻoku ʻikai te ne ʻilo ki ai. Ko ha meʻa tefito ia ʻoku totonu ke manatuʻi ʻe he husepānití, koeʻuhi ke ne fakahāhā ʻa e mahinó kae ʻoua te ne ongoʻi fakapāhia. ʻI he ngaahi tuʻunga makehe pehē ní ʻoku totonu ke fakatokangaʻi ʻe he husepānití mo e uaifí fakatouʻosi ʻa e tupuʻanga ʻo ha liliu ʻi he angá pea ngāue mo lea leva ʻi ha founga fakatupu langa hake. “Ko e ʻatamai ʻo e poto ʻoku ne fakapoto hono ngutu: pea ko e meʻa ʻoku ne maʻu ʻe aʻu ki hono loungutu.” Pea, “ko e kaumeʻa ʻoku ne ʻofa ʻi he taimi kotoa pe; pea ko hoto moʻoni naʻe fanauʻi maʻa ha faingataʻa.”—Palōvepi 16:23; 17:17.

20-22. (a) Ko e hā ke fakaʻehiʻehi ai mei he meheká? (e) Ko e hā nai ke fai ke maʻu ai ʻe hoto hoa malí ha ongoʻi malu?

20 ʻOku fuaʻa ho hoa malí? ʻOku totonu ki ha taha ke ne fuaʻa ʻo fekauʻaki mo hono ongoongó, pea pehē ki heʻene nofo malí. Hangē ko e ngāue ʻa e faitoʻo ko e adrenaline te ne hanga ʻo toe kamata ʻa e tā ʻa e mafú, ko ia ʻoku pehē pē mo hono langaʻi ʻe he fuaʻá ʻa e lotó ke maluʻi ha meʻa mahuʻinga. Ko e meʻa ʻoku fehangahangai mo e fuaʻá ko e taʻehohaʻa, pea ʻoku ʻikai totonu ke tau taʻehohaʻa ʻo fekauʻaki mo ʻetau nofo malí.

21 Ka ʻoku ʻi ai foki ʻa e meheka, ko e meʻa ia ʻoku tupu mei he ongoʻi nofo ʻi lelenga pea ʻoku tafunaki ia ʻi he fakamahalo. Ko e meheka ʻoku taʻeʻuhingá ʻokú ne liliu ʻa e nofo malí ki he tuʻunga ʻo hangē ha nofo pōpulá ʻa ia ʻoku ʻikai malava ke ʻi ai ʻa e falala mo e ʻofa moʻoni. “Ko ʻOfa ʻoku ʻikai te ne meheka,” pea “ko e popo tofu pe ʻoku totolo ʻi [he] ngaahi hui.”—1 Kolinitō 13:4; Palōvepi 14:30.

22 Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga lelei ʻa ho hoá ki heʻene ongoʻi nofo ʻi lelengá koeʻuhi ko e meheká, toʻo leva ʻa e ʻuhinga ko iá. Kapau ʻoku ʻikai ha ʻuhinga moʻoni, fai ʻa e meʻa kotoa pē te ke malavá ke langa hake ʻa e falala ʻa e tokotaha meheká ʻaki hoʻo lea pea ko e meʻa mahuʻinga lahi angé ko e fai ʻaki hoʻo ngāué. ʻAi ke aʻu ki he lotó!

23. Ko e hā ʻe ʻaonga nai ke fakakaukau ki ai ʻi he taimi ʻoku hehema ai ha taha ke kumi tokoni mei he niʻihi kehé ki hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻi he nofo malí?

23 ʻE lava ke tokoni mai ʻa e niʻihi kehé ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi loto-kehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e ongo meʻa malí? Mahalo pē, ka ʻoku ʻikai totonu ke kole tokoni ki ai kae ʻoua ke loto-lelei fakatouʻosi ki ai ʻa e ongo meʻa malí. Ko e ʻuluaki meʻá, “ke mo fai tokoua be hoo mo fakakikihi mo ho kaugaabi; bea oua naa fakaha ha tala fakalilolilo ki ha taha kehe.” (Palōvepi 25:⁠9PM) ʻOku ʻi ai ʻa e fakatuʻutāmaki makehe ʻo kapau ʻe kole ki he ngaahi kāinga-ʻi-he-fonó ke nau tuʻu ʻi vahaʻa. He ʻikai te nau taʻefilifilimānako nai. ʻOku fakapotopoto ʻa e pehē ʻe he Tohitapú: “ʻE tukuange ʻe he tangata ʻene tamai mo ʻene faʻe, kae pikitai ki hono uaifi.” (Sēnesi 2:24) ʻOku toe kaunga eni ki he uaifí ʻi he fekauʻaki mo ʻene ongo mātuʻá pea mo hono husepānití. ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe kole ki he ngaahi mātuʻá pe ko e ngaahi kāinga-ʻi-he-fonó ke nau tuʻu ʻi vahaʻa, ʻo nau kau ai ki ha tafaʻaki, ʻoku totonu ke tuʻu fakataha ʻa e husepānití mo e uaifí, ʻo fakatokangaʻi ʻokú na fakatou kau ki he ngaahi palopalemá pea ʻoku fiemaʻu ke na ngāue fakataha ki ai ke fakaleleiʻi. ʻOku fakamāʻulaloʻi kinaua fakatouʻosi ʻi he vakai ʻa e niʻihi kehé ʻi he kole tokoni ki he niʻihi kehé kae taʻeloto-lelei ki ai ʻa e hoa mali ʻe tahá. Kapau te mo ʻai ke ʻatā ʻa e fetalanoaʻakí pea fai ia ʻi he faitotonu mo e anga-ʻofa, te mo malava ke fakaleleiʻi ʻa hoʻomo ngaahi palopalemá ʻiate kimoua pē. ʻE malava ke kole ha faleʻi mei he faʻahinga matuʻotuʻa kehé, ka ko e fakaleleiʻangá ʻoku fakatefito pē ia ʻiate koe mo ho hoá.

24, 25. Ko e hā nai ʻe fai ʻe ha taha ʻo kapau ʻe taʻofi ʻe he ongoʻi fie meʻá ʻa hono fakaleleiʻi ʻo ha palopalema ʻi he nofo malí?

24 ʻOku fakahinohino mai ʻa e ʻaposetolo ko Paulá “ke ʻoua ʻe loto-mahikihiki pe fuʻu fakakaukau hulu atu kiate koe pē.” (Loma 12:3, New English Bible) ʻOkú ne toe pehē: “ʻI he fakaʻapaʻapa mou tāimuʻa kimoutolu.” (Loma 12:10) ʻI he taimi ʻoku uesia ai ʻa ʻetau ongoʻi fie meʻá ʻoku tokoni ia ke tau fakakaukau atu ʻoku ʻikai te tau fuʻu lahi. Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai te tau fuʻu lahi ʻi hono fakafehoanaki ki he māmaní, pea ʻoku toe fuʻu siʻisiʻi ʻa e māmaní ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi palanite ʻoku tuʻu takai ki he laʻaá, pea ko ia foki ʻoku siʻisiʻi ʻaupito ʻi he ʻuniveesí. ʻI he vakai mai ʻa Sihová ko e “kotoa ʻo e ngaahi puleʻanga ko e meʻa noa kiate ia: ʻoku ne lau kinautolu ko e koto angoa mo ngeʻesi.” (ʻAisea 40:17) ʻOku tokoni ʻa e ngaahi fakakaukau peheé ke ʻai ʻa e ngaahi meʻá ki honau tuʻunga totonú, ke mahino ʻoku ʻikai kau nai ʻi he ngaahi loto-kehekehé ʻa e ngaahi meʻa mātuʻaki mahuʻingá.

25 ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku toe tokoni nai ʻa ʻetau malava ke sio ki he tafaʻaki fakaoli ʻo ha meʻa ke ne taʻofi kitautolu mei haʻatau ʻai ke tau fie meʻa ai. Ko e malava ke te kataʻi pē kitá ko ha fakaʻilonga ia ʻo e tuʻunga matuʻotuʻá pea ʻokú ne fakafaingofuaʻi ʻa hoʻo fehangahangai mo e ngaahi meʻa faingataʻa ʻi he moʻuí.

“LI ATU HOO MA KI HE FUKAHI VAI”

26, 27. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Tohitapú ʻoku totonu ke ngāueʻaki ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tali ai ʻe hoto hoa malí ʻa e ngaahi feinga ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi loto-kehekehé ʻaki ʻa e melinó, pea ko e hā hono ʻuhingá?

26 ʻE fēfē ʻo kapau ʻe ʻikai ke fie tali ʻe ho hoá ʻa hoʻo ngaahi feinga ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi loto-kehekehé ʻaki ʻa e melinó? Muimui ki he faleʻi ʻa e Tohitapú: “Neongo pe ko hai, ʻoua te mou totongi ʻene kovi ʻaki ʻa e kovi.” Ko Sīsū ko ʻetau sīpinga ia ke faʻifaʻitaki ki ai: “ʻI hono ngaohikoviʻi naʻe ʻikai te ne fakamana.” Ko e meʻa ʻoku angaʻaki ʻe he kakaí ko hono fai ki ha taha ʻa e meʻa naʻá ne fai maí. Ka ʻo kapau te ke muimui ʻi he ʻalunga ko ení ʻokú ke fakaʻatā ai ʻa e niʻihi kehé ke nau fakafōtunga koe, ke nau ʻai hoʻo tōʻongá. Ko hono moʻoní, ʻoku nau ʻai koe ke tatau mo kinautolu. Kapau te ke fakaʻatā ke hoko ʻa e meʻá ni ʻokú ke liʻaki ai koe, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa ia ʻoku mahuʻinga kiate koé. Ka ko hono kehe ʻaupitó, ʻai ke ke faʻifaʻitaki kia Sīsū, ʻa ia ʻokú ne pīkitai moʻoni ki hono anga totonú, ʻo ʻikai liliu ia ʻe he ngaahi vaivaiʻanga ʻo e niʻihi ʻoku takatakai kiate iá: “Kapau ʻoku tau liʻaki ʻetau tui, ka ʻoku ne piki ai pe ʻe ia ki heʻene lea; he talaʻehai ʻoku ne lava ke fakaʻikaiʻi [ia].”—Loma 12:17; 1 Pita 2:23; 2 Tīmote 2:13.

27 Kapau ʻokú ke mālohi feʻunga ke taʻofi ha meʻa ʻoku kovi ʻaki ʻa e leleí, te ke kamata nai ha ngaahi meʻa lelei. “Ko e tali malū ʻoku lolou ai ʻa e houhau.” (Palōvepi 15:⁠1) ʻOku ʻikai tupu ha tali malū mei he tuʻunga vaivaí, ka ʻoku tupu ia mei he tuʻunga mālohí, pea ʻe ongoʻi eni ʻe ho hoá. Koeʻuhi ʻoku lahi ʻa hono fai ki ha taha ʻa e meʻa naʻá ne fai maí, ko hoʻo tutui atu ʻaki ʻa e leleí te ne fetongi nai ʻa hono fai ʻa e meʻa ʻoku koví ki hono fai ʻa e meʻa ʻoku leleí. ʻOku fakahaaʻi ʻe ha ngaahi konga Tohitapu ʻa e meʻá ni. “Ko ia ʻoku fakaviviku ngoue kehe ʻe fakaviviku haʻana foki.” “Ko e fua ʻoku mou fua ʻaki, ko ia pe ʻe fua ʻaki hoʻomou totongi.” “Li atu hoo ma ki he fukahi vai: he ka hili ae gaahi aho lahi te ke toe ilo ia.” (Palōvepi 11:25; Luke 6:38; Koheleti 11:1PM) ʻE fiemaʻu nai ha vahaʻa taimi ke toki utu ai ha lelei mei ho hoá tupu mei hoʻo fai leleí. He ʻikai te ke tō tenga ʻi he ʻaho ʻe tahá pea utu ʻi he ʻaho hono hokó. Ka neongo ia, “he ʻilonga pe meʻa ʻoku to ʻe ha tangata, ko ia ia te ne utu foki. . . . ʻOua naʻa ta fiu ʻi he failelei, he te ta utu ʻi hono faʻahitaʻu, ʻo kapau ʻe ʻikai te ta vaivai.”—Kalētia 6:7-9.

28. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni lelei ʻe niʻihi ʻoku maʻu ʻi he tohi Palōvepi ʻi he Tohitapú ʻa ia ʻoku malava ke tokoni ki hono pouaki ʻa e moʻui fiefia ʻi he nofo malí, pea ʻi he founga fē?

28 Ko e niʻihi eni ʻo e ngaahi konga Tohitapu mo e ngaahi fehuʻi ke fakakaukau ki ai ʻa e ngaahi hoa malí:

 Palōvepi 14:29, “PM”: “Oku boto lahi ia aia oku fakatuotuai ene ita: ka koia oku oho vave hono loto oku fakahikihiki eia ae vale.” Kapau te ke tuku ha taimi ke ke fakakaukau ai, ʻikai ʻokú ke faʻa ʻilo ʻoku ʻikai ha ʻuhinga lelei ki he ʻitá?

 Palōvepi 17:27: “Ko ia ʻoku ne fakamaʻumaʻu ʻene lea ko e potopotoʻi ia: pea ko ia ʻoku lotomaʻu ko e ʻatamai moʻoni ia.” ʻOkú ke loto-maʻu, ʻo taʻofi hoʻo lea ʻa ia ʻe fakatupunga ai ke ʻita ho hoá?

 Palōvepi 25:11, “PM”: “Koe lea oku gali mo totonu hono lea aki oku hage ia koe [abele] koula i ha ibu siliva.” Ko e lea ʻoku totonu he taimi ʻe tahá ʻe hala nai ia ʻi ha toe taimi kehe. ʻOkú ke ala ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e lea totonu ʻi he taimi totonú?

 Palōvepi 12:18: “ʻOku ai ha taha ko ʻene faʻa lau ʻoku hange ko e hokohokai ha heleta: ka ko e ʻelelo ʻo e poto ko e meʻa faitoʻo.” Ki muʻa ke ke leá, ʻokú ke kiʻi taʻofi ʻo fakakaukau pe ʻe uesia fēfē ʻe hoʻo leá ʻa ho hoá?

 Palōvepi 10:19: “Ka lahi ha lea ʻe ʻikai hala ha angahala: ka ko ia ʻoku fakamaʻumaʻu hono loungutu ko e poto ia.” ʻI he taimi ʻe niʻihi koeʻuhi ʻoku tau loto-mamahi ai ʻoku tau leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ka ʻoku ʻikai ko hotau loto moʻoní ia, pea ʻoku tau toki fakatomala ki mui. ʻOkú ke taʻofi koe mei he fai peheé?

 Palōvepi 20:3: “Ko e meʻa ngali tangata ke te fakaʻehiʻehi mei he kē: ka ʻilonga ha vale pea vehi ki ai.” ʻOku pau ke kau maʻu pē ʻa e toko ua ki he fakafekikí. ʻOkú ke matuʻotuʻa feʻunga ke ke hoko ko e tokotaha te ne taʻofi iá?

 Palōvepi 10:12: “Ko e taufehiʻa ʻoku fakatupu kē: ka ko e ʻofa ʻoku ne fakakofu ʻa e faʻahinga angahala kotoa pe.” ʻOkú ke toutou ʻohake ʻa e ngaahi kē motuʻá, pe ʻokú ke ʻofa feʻunga ki ho hoá ke fakangaloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni?

 Palōvepi 14:9, “New English Bible”: “Ko e valé ʻoku fuʻu loto-mahikihiki ke fai ha fakalelei: ʻoku ʻilo ʻe he kau tangata faitotonú ʻa hono fai ʻo e fakaleleí.” ʻOkú ke fuʻu loto-mahikihiki ke ʻulutukua pea kumi ki he melinó ʻi hoʻo nofo malí?

 Palōvepi 26:20: “ʻI he ʻosi ʻa e fefie ʻoku mate ʻa e afi.” ʻE lava ke ke taʻofi ʻa e fakakikihí, pe te ke feinga pē ke ke ikuna?

 ʻEfesō 4:26: “ʻOua ʻe tuku ke to ʻa e laʻa ʻoku mou kei mamahi.” ʻOkú ke nōfoʻi ʻi he ngaahi loto-kehekehé pea fakatolonga ai ʻa e loto-mamahí kiate koe mo ho hoá fakatouʻosi?

29. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa tefito ke manatuʻi ʻi he feinga ke tauhi maʻu ha nofo mali fiefiá?

29 ʻOku toki ʻaonga pē ʻa e akonaki fakapotopotó ʻi he taimi ʻoku ngāueʻi aí. Feinga ke ngāueʻaki ia. Pehē foki, ʻai ke ke loto-lelei ke ʻahiʻahi fai ʻa e fokotuʻu ʻoku fai ʻe ho hoá. Vakai pe ʻe ʻaonga ia. Ko hai ʻe tukuakiʻí ʻo kapau ʻe hoko ai ha fehālaaki? ʻOku ʻikai ko e meʻa mahuʻingá ia. Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko e founga ʻa hono ʻai ha ngaahi meʻa ke tonú. ʻAi ke ke ngaofengofua, fakahā ʻa e ngaahi loto-kehekehé, talanoa ki ai, pea ʻoua te ke ongoʻi fie meʻa. Fetalanoaʻaki! Kapau ʻokú ke ‘ʻofa ki ho hoá ʻo hangē ko hoʻo ʻofa kiate koé,’ he ʻikai ke hoko ʻo fuʻu faingataʻa ke fai ʻa e ngaahi liliu ʻi he nofo malí pea ʻai ia ko ha nofo mali fiefia.—Mātiu 19:19.

[Fehuʻi ki he Ako]