Skip to content

Skip to table of contents

ʻOfá, “ko e Haʻi Haohaoa ʻo e Fāʻūtahá”

ʻOfá, “ko e Haʻi Haohaoa ʻo e Fāʻūtahá”

Vahe 6

ʻOfá, “ko e Haʻi Haohaoa ʻo e Fāʻūtahá”

1-6. (a) Ko e hā ʻa e meʻa ʻe malava ke hoko ʻo kapau ko e ongo meʻa malí ʻokú na fuʻu tokanga ki heʻena ngaahi taki taha ongoʻi pē? (e) Ko hono tokangaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fē mei he Tohitapú ʻoku malava ke taʻofi ai ʻa e iku atu ki ha fakakikihi mamafa?

 KO E HĀ ʻoku ʻikai malava ai ke tau kai ʻi he taimi totonú?’ ko e lea fakatahamuhamu atu ia ʻa hono husepānití, heʻene fiu tali mo helaʻia ʻi he hili haʻane ngāue lahi.

2 ‘Tuku hoʻo lāungá. Kuo mei maau,’ ko e tali ʻita mai ia ʻa e uaifí. Naʻe ngāue lahi mo ia foki.

3 ‘Ka ʻokú ke tōmui maʻu pē. Ko e hā ʻoku ʻikai te ke teitei teuteu ai ia ke taimi totonú?’

4 ‘Tuku hoʻo loí!’ ko e kaila mai ia ʻa e uaifí. ‘Kapau te ke feinga ke tauhi ʻa e fānaú ʻi ha ʻaho, he ʻikai te ke lāunga lahi pehē. He ko e toe fānau pē kinautolu ʻaʻau foki!’

5 Ko ia kuo tupu ʻa e meʻa siʻi ko eni ʻi he vahaʻa ʻo e husepānití mo e uaifí ʻo hoko ko ha fuʻu meʻa lahi, ʻo ʻai ke na fakatou ʻita mo ʻikai te na feleaʻaki. ʻOkú na fakatou fai ha tali ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe he tokotaha ko ē kae ʻoua kuó na fakatou loto-mamahi mo ongoʻi fisiʻia, pea maumau ai ʻa e efiafi ko iá. Naʻe mei malava pē ke taʻofi eni ʻe ha taha ʻiate kinaua. Ka naʻá na taki taha tokanga ki heʻena ngaahi taki taha ongoʻi mo taʻetokanga ki he ngaahi ongoʻi ʻa e hoa ko ē.

6 ʻE lava ke tupu hake ʻa e ngaahi palopalema pehē ʻi ha ngaahi tafaʻaki kehekehe. ʻE lava nai ke hoko ia ʻo fekauʻaki mo e paʻangá. Pe ʻe ongoʻi nai ʻe he husepānití ʻoku fuʻu fuaʻa ʻa hono uaifí, ʻo ʻikai te ne fakaʻatā ia ke feohi mo e kakai kehé. ʻE ongoʻi nai ʻe he uaifí kuo liʻekina ia pea ʻikai ke fakahoungaʻi ia. Mahalo ʻe ʻi ai ʻa e mafasia ʻo e lotó koeʻuhi ko ha palopalema lahi pe ko ha ngaahi palopalema iiki. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻungá, ko e meʻa ʻoku tau tokanga ki ai he taimi ní ko e founga ke fekuki ai mo e palopalema ko iá. ʻE lava ʻe ha taha ʻiate kinaua ke taʻofi ke ʻoua ʻe iku atu ki he faingataʻá ʻaki ʻa e loto-lelei ke ‘fulihi atu hono kouʻahe ʻe taha,’ pea loto-lelei ke ʻoua ʻe ‘totongi ʻa e kovi ʻaki ʻa e kovi,’ ka ke “ikuna ʻa e kovi ʻaki ʻa e lelei.” (Mātiu 5:39; Loma 12:17, 21) ʻOku fiemaʻu ʻa e taʻotaʻofi mo e tuʻunga matuʻotuʻa kae malava ke fai ʻa e meʻá ni. ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa e ʻofa faka-Kalisitiané.

KO E ʻUHINGA MOʻONI ʻO E ʻOFÁ

7-9. (a) Ko e hā ʻa e fakamatala ʻo fekauʻaki mo e ʻofá ʻi he 1 Kolinitō 13:4-8? (e) Ko e faʻahinga ʻofa fēfē ia?

7 Naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ha fakamatala ʻo fekauʻaki mo e ʻofá, ʻi he ngaahi lea ʻo fekauʻaki pe ko e hā ia pea mo e meʻa ko ia ʻoku ʻikai ko e ʻofá, ʻi he 1 Kolinitō 13:4-8: “Ko ʻOfa ʻoku ne angamokomoko, mo angalelei. Ko ʻOfa ʻoku ʻikai, te ne meheka, ʻoku ʻikai te ne fai pe ke ongoongoa, ʻoku ʻikai te ne fakafuofuolahi, ʻoku ʻikai te ne fai taʻetāu, ʻoku ʻikai te ne kumi ʻene lelei aʻana, ʻoku ʻikai te ne fakaʻita, ʻoku ʻikai te ne lau ʻa e kovi, ʻoku ʻikai te ne fiefia ʻi he taʻetotonu, ka ʻoku ne kaungā-fiefia mo e Moʻoni. ʻOku ne ʻukuma ʻi he meʻa kotoa pe, ʻoku ne tui ʻi he meʻa kotoa pe, ʻoku ne ʻamanaki ʻi he meʻa kotoa pe, ʻoku ne kataki ʻi he meʻa kotoa pe. Ko ʻOfa ʻoku ʻikai ke kaʻanga ia ʻi ha taimi.”

8 ʻE malava ke fakatuʻunga ʻa e ʻofá ʻi he ngaahi meʻa lahi—ko e fakamānako fakasino, ko e fekāingaʻakí pe ko e fefiefiaʻaki ʻi he feohí. Ka ʻoku fakahā ʻe he Tohitapú ʻo pehē, ke hoko ʻo ʻaonga moʻoni ʻa e ʻofá, kuo pau ke loloto ange ia ʻi he femanakoʻakí pea kuo pau ke puleʻi ia ʻaki ʻa e meʻa ʻoku lelei taha ki he tokotaha ʻoku ʻofaʻí. Ko e faʻahinga ʻofa ko iá ʻokú ne fiemaʻu nai ke fai ha valoki pe akonakiʻi, ʻo hangē ko ia ʻoku fai nai ʻe ha mātuʻa ki ha kiʻi tama, pe hangē ko ia ʻoku fai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ki heʻene kau lotú. (Hepelū 12:⁠6) Ko e moʻoni, ʻoku kau ki he meʻá ni ʻa e ngaahi ongoʻí, ka ʻoku ʻikai ke fakaʻatā ia ke ne puleʻi ʻa e fakakaukau fakapotopotó pe ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonu ʻi he feangai mo e niʻihi kehé. ʻOku ueʻi ʻe he faʻahinga ʻofa peheé ha taha ke ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni lelei ko e fakaʻatuʻi mo fai totonu ʻi heʻene feangai mo e kakai kotoa.

9 Ke maʻu ʻa e mahino kakato ange ʻo kau ki he founga ʻoku ʻaonga ai ʻa e ʻofá ki heʻetau moʻui fakafāmilí, ʻai ke tau fakakaukau ki hono fakaikiiki lahi ange ʻa e fakamatala ʻoku fakahā ʻi he 1 Kolinitō 13:4-8.

10, 11. Ko e hā te tau ʻamanekina mei ha hoa mali ʻoku faʻa kātaki mo anga-lelei?

10 “Ko ʻOfa ʻoku ne angamokomoko [“faʻa kātaki,” NW], mo angalelei.” ʻOkú ke faʻa kātaki ki ho hoá? Naʻa mo e taimi ʻoku fakatupu-ʻita ai ha tuʻunga, pe ʻoku fai nai ha tukuakiʻi taʻetotonu, ʻokú ke taʻotaʻofi? ʻOku faʻa kātaki ʻa Sihova kiate kitautolu kātoa, pea “ko e angaʻofa ʻa e ʻOtua ʻoku ne fai ho taki ki he fakatomala.” Ko e faʻa kātakí mo e anga-leleí fakatouʻosi ko e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá.—Loma 2:4; Kalētia 5:22.

11 ʻOku ʻikai ke fakatonuhiaʻi ʻe he ʻofá ʻa e faihalá, ka, ʻoku ʻikai te ne sio ki he kovi kotoa. ʻOku ʻikai ke taʻefaʻakātaki. ʻOkú ne sio ki he ngaahi tuʻunga ʻoku kiʻi fakatonuhiaʻi nai ai ha meʻa. (1 Pita 4:8; Sāme 103:14; 130:3, 4) Pea naʻa mo e ngaahi meʻa mafatukitukí ʻokú ne loto-lelei ke fakamolemole. Naʻe fakakaukau nai ʻa e ʻaposetolo ko Pitá naʻá ne faʻa kātaki ʻi heʻene ʻeke kia Sīsū: “ʻE tuʻo fiha ʻa e fai hala ʻa hoto tokoua kia kita, ka te fakamolemole pe? ʻo tuʻo fitu ʻapē?” Naʻe tali ange ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai te u pehe kiate koe, ʻO tuʻo fitu: ka, ʻO tuʻo fitu liunga ʻaki ʻa e fitungofulu.” (Mātiu 18:21, 22; Luke 17:3, 4) ʻOku toutou fakamolemole ʻa e ʻofá pea ʻoku anga-lelei ʻo ʻikai hano ngataʻanga. ʻOkú ke pehē?

12, 13. ʻE ʻasi fēfē nai ʻa e meheká, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke fai ha ngaahi feinga ke taʻofi ia?

12 “Ko ʻOfa ʻoku ʻikai, te ne meheka.” ʻOku faingataʻa ke nofo fakataha mo ha hoa ʻoku meheka tuʻungaʻa pē. Ko e faʻahinga meheka ia ʻoku huʻuhuʻu, ʻo anga-fiepule. ʻOku anga-nanivi pea ʻokú ne taʻofi ʻa e tokotaha ko ē mei heʻene anga-fakakaumeʻa mo e niʻihi kehé. Ko e fiefiá ʻoku maʻu ia ʻi he foaki tauʻatāina atu, kae ʻikai ʻi hono fakahoko ha meʻa naʻe kouna ʻi he meheka.

13 “Ko hai ʻe lava ke ne matuʻuaki ʻa e meheká?” ko e ʻeke ia ʻa e Tohitapú. Ko e taha ia ʻa e ngāue ʻa e kakano angahalaʻiá. (Palōvepi 27:4NW; Kalētia 5:19, 20) ʻOkú ke ʻilo ʻiate koe ha faʻahinga fakaʻilonga ʻo e meheká ʻa ia ʻoku tupu mei he ongoʻi nofo ʻi lelenga pea ʻoku tafunaki ia ʻi he fakamahalo? ʻOku ʻikai ke fuʻu faingataʻa ke te sio atu ki he ngaahi mele ʻa e tokotaha kehé, ka ʻe ʻaonga lahi ange ʻo kapau te tau siviʻi pē ʻe kitautolu ʻa kitautolu. “ʻIlonga ha potu ʻoku ʻi ai ʻa e meheka, mo e tangi ke tuʻu ʻata, ʻoku ʻi ai ʻa e maveuveu mo e ngaue kovi fulipe.” (Sēmisi 3:16) ʻE lava ʻe he meheká ke ne maumauʻi ha nofo mali. He ʻikai te ke ʻai ke nofo maʻu mo koe ʻa ho hoá ʻaki hono fokotuʻu ʻa e ngaahi fakangatangata koeʻuhi ko e meheká, ka ʻi he tokanga anga-ʻofa, ʻi he fakaʻatuʻi mo e falala.

14, 15. (a) ʻI he founga fē ʻoku fakahāhā ai ʻe he fakafuofuolahí ʻa e masiva ʻi he ʻofá? (e) ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe fakamāʻulaloʻi ʻa hoto hoá, ko e hā ʻoku totonu ke te faí?

14 Ko ʻofa “ʻoku ʻikai te ne fai pe ke ongoongoa, ʻoku ʻikai te ne fakafuofuolahi.” ʻOku moʻoni ʻoku tokolahi ʻa e kakai ʻoku nau fakafuofuolahi, ka ʻoku tokosiʻi pē ʻa e kakai ʻoku nau fie fanongo ki he meʻa peheé. Ko hono moʻoní, ʻi he fai peheé ʻe ongoʻi mā nai ha taha ʻokú ne ʻilo lelei ʻa e tokotaha ʻoku fakafuofuolahí. ʻOku fakafuofuolahi ʻa e niʻihi ʻaki ʻenau talanoa ʻi ha founga pōlepole ʻo kau kiate kinautolu pē, ka ʻoku fakahoko ʻe he niʻihi kehe ʻa e meʻa ko ení ʻi ha toe founga ʻe taha. ʻOku nau fakaangaʻi mo fakaongoongokoviʻi ʻa e niʻihi kehé, pea ʻi heʻenau fai peheé ʻoku nau fakamāʻolungaʻi ai ʻa kinautolu mei he niʻihi ko ē. Ko ia, ʻe fakamāʻolungaʻi nai ʻe ha taha ʻa ia pē ʻaki ʻene fakamāʻulaloʻi ʻa e niʻihi kehé. Ko hono fakamāʻulaloʻi ʻa hoto hoá ko ha founga ia ʻokú te fakafuofuolahi ai.

15 Kuó ke ʻilo ʻi ha taimi ʻokú ke talanoa ai ki he kakaí ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tō nounou ʻa ho hoá? ʻOkú ke fakakaukau atu pe naʻe ongoʻi fēfē ʻa ho hoá ʻi he meʻá ni? Fēfē kapau ko koe ʻa e tokotaha naʻe fakahaaʻi ʻa hoʻo ngaahi melé? Te ke ongoʻi fēfē? Te ke ongoʻi ʻoku ʻofaʻi koe? Ko e moʻoni, ko e ʻofá “ʻoku ʻikai te ne fakafuofuolahi,” ʻaki hono fakahīkihikiʻi kita pe ʻi hono fakamāʻulaloʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻI he talanoa ʻo fekauʻaki mo ho hoá, ʻai ke langa hake; te ne ʻai ke mālohi ange ʻa e haʻi ʻi homo vaá. Pea ʻi he meʻa ʻoku leaʻaki ʻo kau kiate koe tonu, ngāueʻaki ʻa e akonaki fakapotopoto ʻoku ʻi he Palōvepi 27:2: “Tuku ke viki koe ʻe ha taha kehe, ʻo ʻikai ko ho ngutu oʻou; ʻe ha sola, ʻo ʻikai ko ho loungutu oʻou.”

16. Ko e hā ʻa e ngaahi anga taʻetaau ʻe niʻihi ʻe fakaʻehiʻehi mei ai ʻa e tokotaha ʻoku ʻofá?

16 Ko ʻofa “ʻoku ʻikai te ne fai taʻetāu.” ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mātuʻaki taʻetaau, ʻo hangē ko e tonó, konaá mo e faʻa ʻitá. (Loma 13:13) ʻI hono faikehekehe mei he ʻofá, ʻoku fakatupunga maumau ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ki he haʻi ko e nofo malí. Ko e taʻefakaʻapaʻapá, ko e lea mo e ngaahi ngāue fākatuʻá, pea mo hono siʻaki foki ʻa e maʻa fakasinó, ʻoku nau fakahāhā kotoa ʻa e ʻikai ke ʻi ai ha anga ʻoku taaú. Ko e hā hono lahi ʻa hoʻo tokanga ke fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ke loto-mamahi ʻa ho hoá ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni? ʻOkú ke fakahā ʻa e fakaʻatuʻi, tōʻonga ʻoku lelei mo e ʻapasia ki ho husepānití pe ki ho uaifí? ʻOku tokoni ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ki ha nofo mali ʻoku fiefia, mo tuʻuloa.

17. ʻE lava fēfē ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi keé ʻe ha taha ʻoku ʻikai te ne sio ki he lelei pē ʻaʻaná?

17 Ko ʻofa “ʻoku ʻikai te ne kumi ʻene lelei aʻana, ʻoku ʻikai te ne fakaʻita.” ʻOku ʻikai ke siokita ia. Naʻe mei lelei ange ʻo kapau naʻe fai pehē ʻa e ongo meʻa mali naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e vahé ni. Naʻe ʻikai ke mei lea fakatahamuhamu ʻa e husepānití ki hono uaifí koeʻuhi ko e tōmui ʻa e meʻakaí, pea naʻe ʻikai ke mei tali ʻita mai ki ai ʻa e uaifí. Kapau naʻe fakatokangaʻi ʻe he uaifí ko e ʻuhinga ʻe taha naʻe ʻita ai ʻa e husepānití ko ʻene helaʻiá, ʻi he ʻikai ke hoko ʻo ʻita mo iá naʻe mei tali mai nai ʻa e uaifí ʻo pehē: ‘ʻOku mei maau ʻa e meʻakaí. ʻOku ngalingali naʻe fuʻu lahi hoʻo ngāué he ʻahó ni. Te u ʻoatu ha ipu inu momoko ke ke inu ka u tuku ʻa e meʻakaí ki he tēpilé.’ Pe kapau naʻe fakaʻatuʻi lahi ange ʻa e husepānití, ʻo ʻikai fakakaukau pē ia kiate ia, naʻá ne mei ʻeke nai pe ʻoku ʻi ai ha meʻa te ne ala tokoni atu ki ai.

18. ʻOku malava fēfē ke taʻofi ʻe he ʻofá ha taha mei haʻane hoko ʻo ʻita?

18 ʻOkú ke ʻitangofua ʻi ha meʻa ʻoku leaʻaki pe fai ʻe ho hoá, pe ʻokú ke feinga ke ʻilo ʻa e taumuʻa ʻo e lea pe ngāue ko iá? Mahalo naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taumuʻa kovi, ko hono taʻefakakaukauʻi pē, pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ha fakakaukau ke fakatupu ha loto-mamahi. Kapau ʻokú ke maʻu ʻa e ʻofá he ʻikai ‘tō ʻa e laʻaá ʻokú ke kei ʻita.’ (ʻEfesō 4:26) Kae fēfē kapau naʻe ongoʻi feifeitamaki ʻa ho hoá, pea ko ʻene taumuʻá ke fakatupunga ha mamahi ʻaki ʻene leá mo e meʻa ʻokú ne faí? Meʻa nī he ʻikai te ke tatali ke holo hifo ʻa e ʻitá pea toki fai ha talanoa ki ai? Kapau ʻokú ke tokanga ki he lelei tahá kiate kimoua fakatouʻosi ʻe tokoni ia kiate koe ke ke leaʻaki ʻa e meʻa ʻoku ʻaongá ʻi hoʻo feinga ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ko iá. “Ko e ʻatamai ʻo e poto ʻoku ne fakapoto hono ngutu.” “ʻOku ʻufiʻufi angahala ʻe ia ʻoku ne mamahiʻi ʻa e feʻofoʻofani,” ʻo ʻikai te ne langaʻi hake ha toe kē. (Palōvepi 16:23; 17:⁠9) ʻOku malava ke ke ikuna maʻá e tafaʻaki ʻa e ʻofá ʻaki hoʻo feinga ke lomi hifo ʻa e ongoʻi ke hoko atu ʻa e fakakikihí pea mo hono fakatonuhiaʻi pē koé.

19. (a) Ko e hā ʻa e meʻa ʻe kau nai ki he “fiefia ʻi he taʻetotonu”? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke fakaʻehiʻehi mei he meʻá ni?

19 Ko e ʻofa moʻoní “ʻoku ʻikai te ne fiefia ʻi he taʻetotonu, ka ʻoku ne kaungā-fiefia mo e Moʻoni.” ʻOku ʻikai te ne fakakaukau ʻoku poto ke kākaaʻi ʻa hoto hoá ʻi he fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻa hoto taimí, pe ko hono fakamole atu ʻa e paʻangá, pe ʻi heʻete feohí. ʻOku ʻikai te ne leaʻaki ha meʻa ʻoku fakakonga pē hono moʻoní ʻi he feinga ke hā ngali māʻoniʻoni ai. ʻOku maumauʻi ʻe he taʻefaitotonú ʻa e falalá. Ke ʻi ai ʻa e ʻofa moʻoní, kuo pau ke mo fakatou fiefia ke leaʻaki ʻa e moʻoní.

ʻOKU MĀLOHI MO KĀTAKI ʻA E ʻOFA MOʻONÍ

20. ʻI he founga fē ʻoku hoko ai ʻa e ʻofá ʻo (a) “ʻukuma ʻi he meʻa kotoa pe”? (e) “tui ʻi he meʻa kotoa pe”? (f) “ʻamanaki ʻi he meʻa kotoa pe”? (h) “kataki ʻi he meʻa kotoa pe”?

20 “ʻOku ne ʻukuma ʻi he meʻa kotoa pe, ʻoku ne tui ʻi he meʻa kotoa pe, ʻoku ne ʻamanaki ʻi he meʻa kotoa pe, ʻoku ne kataki ʻi he meʻa kotoa pe.” ʻOkú ne ʻūkuma ʻa e ngaahi mafasia mo e ngaahi kulukia ʻoku hoko ʻi he nofo malí, pea ʻi he taimi tatau ʻoku ako ʻa e toko ua ʻi he vā vāofi ko ení ke ngaofengofua mo fai ʻa e ngaahi liliu. ʻOkú ne tui ki he akonaki kotoa pē kuo fokotuʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻokú ne ngāue-tōtōivi-ʻaki ia, neongo ʻoku ʻikai ke ngali lelei ai ʻa e ngaahi tuʻungá. Pea ʻi he ʻikai ke tōngofua ʻi he feangai mo e faʻahinga ʻoku ngāueʻaki ʻa e taʻefaitotonú, ʻoku ʻikai ke fuʻu lahi ʻene fakamahaló. Ka, ʻokú ne fakahā ʻa e falala. ʻIkai ngata aí, ʻokú ne ʻamanaki ki he meʻa lelei tahá. Ko e faʻahinga ʻamanaki pehē ní ʻoku fakatuʻunga ʻi he falala pau ko hono ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e Tohitapú te ne fakahoko mai ʻa e ngaahi ola lelei taha ʻe malavá. Ko ia, ʻoku malava ke pau mo fakatuʻamelie atu ʻa e ʻofá. ʻOku ʻikai ke anga-feliliuaki foki, pea ʻoku ʻikai ko ha ʻāvea ʻoku tuʻu taimi nounou pē. ʻOku kātaki ʻa e ʻofa moʻoní, ʻo fehangahangai mo e ngaahi palopalemá ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi faingataʻá. ʻOku tuʻumaʻu ʻa e ʻofá. ʻOku mālohi; ka neongo ʻene mālohí, ʻoku anga-ʻofa, anga-fakaalaala, ʻulutukua, pea faingofua ke nofo mo ia.

21, 22. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻoku nau fakahāhā he ʻikai ʻaupito kaʻanga ʻa e ʻofá ia?

21 “Ko ʻofa” pehē “ʻoku ʻikai ke kaʻanga ia ʻi ha taimi.” Ko e hā ʻe hoko ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi faingataʻa fakapaʻanga ki he ongo meʻa malí? ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe fakakaukau ke kumi ki ha founga moʻui faingofua ange ʻi ha feituʻu kehé, ko e uaifi ʻokú ne maʻu ʻa e ʻofa peheé ʻokú ne pipiki mateaki ki hono hoá, ʻo feinga ke ngāue-fakapotopoto-ʻaki pea tokoni atu nai ki he paʻanga hū mai ʻa e husepānití. (Palōvepi 31:18, 24) Kae fēfē kapau ʻoku moʻua ʻa e uaifí ʻi ha faʻahinga mahaki ʻi ha ngaahi taʻu lahi? Ko e husepāniti ʻokú ne maʻu ʻa e faʻahinga ʻofa ko ení te ne fai ʻa e meʻa kotoa te ne malavá ke tokonaki mai ʻa e tokanga ʻoku fiemaʻu ki hono uaifí, ke fai ha tokoni ʻaki hano fai ha ngāue ʻi ʻapi, ʻa ia ʻoku ʻikai toe lava ke fai ʻe hono uaifí, pea ke fakapapauʻi ʻa ʻene kei ʻofá. ʻOku fokotuʻu ʻe he ʻOtuá tonu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻi he meʻá ni. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku aʻu ki ai ʻa ʻene kau sevāniti anga-tonú, ‘ʻoku ʻikai ʻaupito ha meʻa te ne malava ke ne fakamāvaeʻi kinautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá.’—Loma 8:38, 39.

22 Ko e hā ha ngaahi palopalema ʻe malava ke nau ikuna ha ʻofa pehē? ʻOku maʻu ia ʻe hoʻo nofo malí? ʻOkú ke ngāueʻaki fakafoʻituitui ia?

KO HONO ʻAI ʻA E ʻOFÁ KE TUPULAKI

23. Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne fakapapauʻi pe te tau fai ʻa e meʻa ʻoku anga-ʻofá?

23 Ko e ʻofá, ʻoku hangē ko e uouá, ʻoku ʻai ke mālohi ange ia ʻi hono ngāueʻakí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ʻofá, ʻoku hangē ko e tuí, ʻoku mate ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi ngāué. Ko e ngaahi leá mo e ngaahi ngāué, ʻa ia ʻoku fakalanga ʻe he ngaahi ongoʻi loloto ʻiate kitautolú, ʻoku pehē ʻoku haʻu ia mei he lotó, ʻo ne fakatātaaʻi ʻa e meʻa ʻi loto ʻokú ne ueʻi kitautolú. “He ko e talanoa ʻa e ngutu ʻoku mei he meʻa ʻi he loto ʻoku hulu atu. Ko e tangata lelei ʻoku ne laku atu ʻa e meʻa ʻoku lelei mei he koloa lelei kuo faʻo ai.” Ka ʻo kapau ʻoku kovi ʻa e ngaahi ongo ʻi loto ʻiate kitautolú, “ʻoku mei he loto ʻa e ngāhi fakakaukau pango, ʻa e ngāhi fakapō, ʻa e ngāhi faikovi ʻa alafia, ʻa e ngāhi feʻauaki, ʻa e ngāhi kaihaʻa, ʻa e ngāhi tukuaki, ʻa e ngāhi laukovi ki he ʻOtua.”—Mātiu 12:34, 35; 15:19; Sēmisi 2:14-17.

24, 25. ʻOku malava fēfē ke ke ʻai ke mālohi ange ʻa e ngaahi meʻa ʻi ho lotó ʻokú ne ueʻi koé ke fakahāhā ʻa e ʻofá?

24 Ko e hā ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongoʻi ʻokú ke fakatupulaki ʻi ho lotó? Kapau ʻokú ke fakalaulauloto fakaʻaho ki he ngaahi founga kuo fakahāhā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻofá, pea feinga ke faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá, ʻe ʻai ʻo mālohi ange ai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻi ho lotó ʻokú ne ueʻi koé. Ko e lahi ange ʻa hoʻo ngāueʻaki ʻa e ʻofá ni, ko e lahi ange ʻa hoʻo ngāue mo lea ʻo fetāiaki mo iá, ʻe toe loloto ange ai ʻa ʻene tohi tongi ʻi ho lotó. Ko hono ngāue-fakaʻaho-ʻaki ia ʻi he ngaahi meʻa īkí te ne ʻai ʻa e faʻahinga ʻofa peheé ko e meʻa te ke angaʻaki. Ko ia ai, ʻi he taimi ʻe hoko ai ʻa e ngaahi palopalema lalahí, ʻe ʻi ai ʻa e ʻofa ko ení, ʻo tuʻu maʻu mālohi ʻaupito ke tokoniʻi koe ke ke fekuki mo e ngaahi meʻá ni.—Luke 16:10.

25 ʻOkú ke fakatokangaʻi ha faʻahinga meʻa ke fakaongoongoleleiʻi ai ho hoá? Leaʻaki ia! ʻOku ueʻi koe ʻe ho lotó ke ke fai ha meʻa ʻi he anga-ʻofa? Fai ki he ongo ko iá! Kuo pau ke tau fakahā ʻa e ʻofá ka tau utu ia. Ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni te ne fakavāofi ange koe ki ho hoá ʻo ne ʻai kimoua ke taha, peá ne ʻai ʻa e ʻofa ʻi homo vaá ke tupulaki.

26, 27. ʻI he founga fē ʻoku fakatupulaki ai ʻa e ʻofá ʻe he kaungāʻinasi ʻi ha ngaahi meʻa?

26 Ke fakalahi ʻa e ʻofá, kaungāʻinasi ai. Ko e ʻuluaki tangatá, ko ʻĀtama, naʻe nofo ʻi ha palataisi. Naʻe tokonaki ʻo hulu ʻa ʻene ngaahi fiemaʻu fakasino kotoa pē. Mei he kamataʻangá naʻe ʻātakaiʻi ia ʻe he ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi potu maʻuiʻui mo e ngaahi matalaʻi ʻakau, mo e ngaahi feituʻu ʻakauʻia mo e ngaahi vaitafe, ka naʻe toe hulu foki ʻi he fanga manu kehekehe ʻa ia naʻe ʻi hono malumalú ʻi hono tuʻunga ko e tokotaha tauhi ʻo e māmaní. Ka neongo ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ení, naʻe ʻi ai ʻa e fiemaʻu ʻe taha naʻe ʻikai ke aʻusia: ko ha tokotaha kehe ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ke kaungāʻinasi mo ia ʻi he palataisi fakaʻofoʻofá ni. Kuó ke nofo tokotaha ʻo moʻutāfuʻua ʻi he fakaholomamata ʻo e tāitō hifo ʻa e laʻaá, peá ke fakaʻamu ke ʻi ai ha taha ʻofeina ke kaungāʻinasi ʻi he meʻa ko iá? Pe kuó ke maʻu ha ongoongo lelei fakatupu-fiefia, ka naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha ke tala ia ki ai? Naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e fiemaʻu ʻa ʻĀtamá, peá ne tokonaki kiate ia ha hoa ke kaungāʻinasi mo ia ʻi heʻene ngaahi fakakaukaú mo ʻene ngaahi ongoʻí. Ko e kaungāʻinasí ʻokú ne fakafāʻūtahaʻi ha toko ua, pea ʻoku tokoni ia ki he ʻofá ke fai aka mo tupu.

27 Ko e nofo malí ko e kaungāʻinasi. Mahalo pē ʻoku ʻi ai ha kiʻi hila anga-ʻofa, ha kiʻi ala, ha kiʻi lea ʻofa, naʻa mo ha tangutu fakataha fakalongolongo pē. ʻOku malava ʻe he faʻahinga ngāue kotoa pē ke ne fakahā ʻa e ʻofá: ko hono ngaohi ʻo e mohengá, ko hono fufulu ʻa e ipú, ko hono fai ha tātānaki ke fakatau ha faʻahinga meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he uaifí ka ʻoku ʻikai te ne kole koeʻuhi ko ʻene ʻilo ʻa e fakamolé, ko e tokoni atu ki he ngāue ʻa e tokotaha ko ē ʻi he taimi ʻoku kiʻi tōmui aí. ʻOku ʻuhinga ʻa e ʻofá ke kaungāʻinasi ʻi he ngāue mo e vaʻinga, ʻi he ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi fiefiá, ʻi he ngaahi lavameʻá mo e ngaahi meʻa taʻemalavá, ʻi he ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongoʻí. Kaungāʻinasi ʻi he ngaahi taumuʻá, pea aʻu fakataha ki ai. Ko e meʻa ia ʻokú ne ʻai ha toko ua ke na tahá; ko e meʻa ia ʻokú ne ʻai ʻa e ʻofá ke tupulakí.

28. ʻI he founga fē ʻoku langaʻi ai ʻa e ʻofá ʻe he ngāue fakasevānití?

28 Ko e ngāue fakasevāniti ki ho hoá ʻoku malava ke ne ʻai ʻa hoʻo ʻofa kiate iá ke tupulaki. ʻOku faʻa ngāue fakasevāniti ha uaifi ʻaki ʻene feimeʻakai, ngaohi mohenga, fakamaʻa ʻa e falé, fai ʻa e fō, mo tokangaʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻo e ʻapí. ʻOku faʻa ngāue fakasevāniti ʻa e husepānití ia ʻaki hono tokonaki mai ʻa e meʻakai ʻoku ngaohi ʻe he uaifí, ko e ngaahi mohenga ʻokú ne ngaohí, ʻa e fale ʻokú ne fakamaʻá, pea mo e vala ʻokú ne foó. Ko e ngāue fakasevāniti ko ení, ko e foaki atu ko ení, ʻokú ne fakahoko mai ʻa e fiefiá pea ʻokú ne fakatupulaki ʻa e ʻofá. Hangē ko ia naʻe pehē ʻe Sīsū, ʻoku lahi ange ʻa e fiefia ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí. Pe ʻoku lahi ange ʻa e fiefia ʻi he ngāue fakasevāniti atú ʻi he ngāue fakasevāniti mai kiate kitá. (Ngāue 20:35) Naʻá ne tala ki heʻene kau ākongá “ka ʻo ka ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻe lahi hake, te ne nofo ko hoʻomou sevaniti.” (Mātiu 23:11) Ko e anga ʻo e fakakaukau peheé te ne toʻo atu ʻa e loto ke feʻauʻauhí pea tokoni ke maʻu ʻa e fiefiá. ʻI heʻetau ngāue fakasevānití ʻoku tau ongoʻi ʻoku fiemaʻu kitautolu, ʻoku tau fakahoko ha taumuʻa, pea ʻoku fakahoko mai ʻe he meʻá ni kiate kitautolu ʻa e ongoʻi lelei fekauʻaki mo kita pea ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau fiemālie. ʻOku maʻu ʻi he nofo malí ʻe he husepānití mo e uaifí fakatouʻosi ʻa e faingamālie feʻunga ke ngāue fakasevāniti ai pea maʻu ʻa e fiemālie pehē, ʻo ʻai ʻe he ʻofá ke mālohi ange ai ʻena nofo malí.

29. Ko e hā ʻe ongo ai ʻa e ʻofá ʻo aʻu ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá?

29 Kae fēfē kapau ko e taha ʻi he ongo meʻa malí ko ha sevāniti Kalisitiane ʻa e ʻOtuá ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko eni mei he Tohitapú, ka ʻoku ʻikai pehē ʻa e tokotaha ia ko ē? ʻOku liliu ʻe he meʻá ni ʻa e founga ʻoku totonu ke ngāue ki ai ʻa e Kalisitiané? ʻIkai. Mahalo pē ʻe ʻikai ke fai ha talanoa lahi ʻo kau ki he ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá mei he tafaʻaki ʻa e tokotaha Kalisitiané, ka ʻe kei tatau ai pē ʻa hono ʻulungaangá. ʻOku maʻu ʻe he hoa taʻetuí ʻa e ngaahi fiemaʻu tefito tatau pē ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he tokotaha ko ia ʻoku lotu kia Sihová, pea ʻoku tatau ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne faí ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi. ʻOku hā eni ʻi he Loma 2:14, 15: “He ko e Senitaile, ʻa e kakai ʻoku ʻikai te nau maʻu lao, ʻo ka ai haʻanau fai fakaenatula pe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he Lao, neongo ʻoku ʻikai te nau maʻu lao ka ko e lao pe ʻa kinautolu maʻanautolu: he ko e faʻahinga ia ʻoku ha ʻi heʻenau anga kuo tohi ʻi honau loto ʻa e ngaue fakalao; ai mo e fakamoʻoni foki ʻe honau konisenisi, mo ʻenau fevakaiʻaki ʻa ʻenau toʻonga, ʻo nau fakahalaia, ʻio mo fakatonuhia foki.” ʻE faʻa fakahoungaʻi ʻa e ʻulungaanga faka-Kalisitiane ʻa ia ʻoku alafaʻifaʻitakiʻangá pea te ne ʻai ke tupulaki ʻa e ʻofá.

30. ʻE toki fakahā pē ʻa e ʻofá ʻi he hoko ha ngaahi tuʻunga makehe? Ko e hā ʻoku pehē ai hoʻo talí?

30 ʻOku ʻikai ke tatali ʻa e ʻofá ke toki fakahāhā ia ʻi ha ngaahi tuʻunga makehe. ʻI he ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi, ko e ʻofá ʻoku hangē ko e kofú. Ko e hā ʻokú ne puke fakataha ho kofú? Ko ha ngaahi foʻi fakapona lalahi ʻe niʻihi pē ʻoku haʻi ʻaki ha maea? Pe ko e kiʻi mata-tuitui ʻe laui afe ʻo e filó? Ko e kiʻi mata-tuitui ʻe laui afe pē, pea ʻoku moʻoni ia tatau ai pē pe ko ʻetau leaʻaki ʻo kau ki ha kofu moʻoni pe ko ha “kofu” fakalaumālie. Ko e toutou tānaki mai ʻo e ngaahi kiʻi lea mo e ngaahi kiʻi ngāue ʻoku hā fakaʻahó ʻa ia ʻoku “kofuʻaki” kitautolú ʻoku nau fakahā pe ko e tokotaha fēfē kitautolu. ʻE ʻikai popo pea hoko ʻo taʻeʻaonga ʻa e “kofu” fakalaumālie pehē ní ʻo hangē ko ia ʻoku hoko ki he ngaahi kofu fakamatelié. Ka ʻoku hangē ko e lau ʻa e Tohitapú, ko e “kofu . . . taʻeʻauha.”—1 Pita 3:⁠4.

31. Ko e hā ʻa e akonaki lelei ʻo kau ki he ʻofá ʻoku tokonaki mai ʻi he Kolose 3:9, 10, 12, 14?

31 ʻOkú ke loto ke puke fakataha ʻa hoʻo nofo malí ʻaki ʻa e “haʻi haohaoa ʻo e fāʻūtahá”? Ko ia fai ʻa e meʻa ʻoku fokotuʻu mai ʻi he Kolose 3:9, 10, 12, 14: “Mou huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata, mo ʻene ngaahi falengā ngaue; pea kuo mo ʻai ʻa e tangata foʻou, . . . ʻo mou ʻai; ʻa e fatu ʻoku langa ʻi he fai meesi mo e angaʻofa mo e fakaʻakiʻakimui mo e angakataki mo e angamokomoko; . . . mou kofutuʻaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ia katoa ʻa e ʻofa, ʻa ia ko e fakamaʻu ʻo e haohaoa [“ko e haʻi haohaoa ʻo e fāʻūtahá,” NW].”

[Fehuʻi ki he Ako]