Skip to content

Skip to table of contents

Ko Hono Fakatoka ha Makatuʻunga Lelei ki Hoʻo Nofo Malí

Ko Hono Fakatoka ha Makatuʻunga Lelei ki Hoʻo Nofo Malí

Vahe 2

Ko Hono Fakatoka ha Makatuʻunga Lelei ki Hoʻo Nofo Malí

1-3. Fakatatau ki he Mātiu 7:24-27, ʻoku makatuʻunga ʻi he hā ʻa e lavameʻa moʻoni ʻi he moʻuí?

 KO HA fale, pe ko ha moʻui pe ko ha nofo mali ʻe lelei pē ʻo kapau ʻoku lelei ʻa e makatuʻunga ʻokú ne tuʻu aí. Naʻe lave ʻa Sīsū ʻi he taha ʻo ʻene ngaahi talanoa fakatātaá ʻo kau ki ha ongo tangata—ko ha tangata poto naʻá ne langa hono falé ʻi he funga maka fefeká pea mo e tangata vale naʻá ne langa hono falé ʻi he ʻoneʻoné. ʻI he taimi naʻe tō ai ʻa e ʻalotāmakí pea tau ʻa e vai lahí mo e matangí ki he ongo falé, naʻe tuʻu pē ʻa e fale ʻi he funga maka fefeká, ka naʻe holo lahi ʻa e fale naʻe ʻi he ʻoneʻoné.

2 Naʻe ʻikai ke akoʻi ʻe Sīsū ki he kakaí ʻa e founga totonu ki he langa falé. Naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e fiemaʻu ke nau langa ʻenau moʻuí ʻi ha makatuʻunga lelei. ʻI hono tuʻunga ko e talafekau ia ʻa e ʻOtuá, naʻá ne pehē: “ʻIlonga ʻa ia ʻoku ne fanongo ki he ngāhi tala ni aʻaku, mo ne fai ki ai” ʻoku tatau ia mo e tangata ʻoku langa he funga maka fefeká. Ka “ʻilonga ʻa ia ʻoku ne fanongo ki he ngāhi tala ni aʻaku, kae ʻikai fai ki ai” ʻoku tatau mo ia ʻoku langa ʻi he ʻoneʻoné.—Mātiu 7:24-27.

3 Fakatokangaʻi ʻi he tuʻungá ni ʻe ua, ʻoku fakahā ʻe Sīsū ʻoku ʻikai ʻuhinga ke fanongo pē ki he akonaki fakapotopotó mo hono ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí. Ko e meʻa ʻe fakapapauʻi ʻaki pe ʻe lavameʻa pe taʻelavameʻá ko e fai ki he akonaki fakapotopotó. “Kapau ʻoku mou ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ko ia, pea ko e toki kakai monuʻia [“fiefia,” NW] kimoutolu, ʻo kapau te mou fai ia.”—Sione 13:17.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻe lava ke tau ako mei he nofo mali ʻa e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá? (Sēnesi 2:22–3:19)

4 ʻOku pau ʻoku moʻoni eni ʻo fekauʻaki mo e nofo malí. Kapau te tau langa ʻetau nofo malí ʻi ha makatuʻunga hangē ha maká, te ne matuʻuaki ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Ka ʻoku maʻu mei fē ʻa e makatuʻunga leleí ni? Mei he Tokotaha-Fakatupu ʻo e nofo malí, ko Sihova ko e ʻOtuá. Naʻá ne kamata ʻa e nofo malí ʻi heʻene fakatahaʻi ʻa e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá ko e husepāniti mo e uaifi. Peá ne fakahā leva kiate kinaua ha ngaahi fakahinohino fakapotopoto ki he lelei pē maʻanaua. Naʻe makatuʻunga haʻana maʻu ha kahaʻu mātuʻaki lelei taʻengata pe ʻikai, ʻi haʻana muimui ki he ngaahi fakahinohino fakapotopotó ni pe ʻikai muimui ki ai. Naʻá na fakatou ʻilo ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá, ka ko e meʻa pangó naʻá na fakaʻatā ʻa e siokitá ke ne taʻofi kinaua mei he talangofua ki he ngaahi fakahinohinó ni. Naʻá na fili ke taʻetokangaʻi ʻa e akonakí, pea ko hono nunuʻá, naʻe holo ʻa ʻena nofo malí mo ʻena moʻuí ʻo hangē ko e tau ʻa e ʻalotāmakí ki he fale naʻe langa ʻi he ʻoneʻoné.

5, 6. Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tokonaki mai ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga kuo ʻosi malí pea mo kinautolu ʻoku fakakaukau ke malí?

5 Naʻe fakatahaʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e ʻuluaki ongo meʻa ko ia ʻi he nofo malí, ka ʻoku ʻikai te ne ʻai ʻe ia ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu fakaemalí ki he ngaahi hoa mali ʻi he ʻaho ní. Kae kehe, ʻoku kei ala maʻu ʻa ʻene akonaki fakapotopoto ki he nofo mali fiefiá. Ko e meʻa faʻiteliha ʻa e tokotaha taki taha he ʻahó ni ʻoku fakakaukau ke malí ke ne fili pe te ne ngāueʻaki ʻa e akonakí. ʻOku toe fakahā foki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku malava ke tau kole tokoni meiate ia ke fai ha fili fakapotopoto ʻo fekauʻaki mo ha taha ʻokú te fakakaukau ke mali mo iá.—Sēmisi 1:5, 6.

6 Ko e moʻoni, ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi tuʻungá ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he māmaní. ʻI he ngaahi feituʻu lahi he ʻahó ni ʻoku fili pē ʻe he kau tangatá mo e kau fefiné ʻa e tokotaha te ne hoko ko honau hoa malí. Ka ʻi ha konga lahi ʻo e kakai ʻo e māmaní ʻoku fai pē ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa hono aleaʻi ʻa e malí, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fakafou ia ʻi ha taha kehe. ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻe toki maʻu pē ʻe he tangatá hano uaifi ʻi he hili ʻa ʻene totongi ʻa e paʻanga pe koloa ki he ongo mātuʻa ʻa e fefiné, pea koeʻuhi ko e fuʻu lahi ʻo e totongi ko iá ʻe ʻikai malava ke aʻusia nai ʻe he tangatá ʻa e malí. Kae kehe, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi tuʻungá, ʻoku tokonaki mai ʻe he Tohitapú ʻa e akonaki ʻe lava ke tokoni ki he lavameʻa tuʻuloa ʻa e nofo malí.

ʻULUAKI ʻILOʻI ʻA KOE TONU

7-10. (a) ʻI he fakakaukau ke malí, ko e hā ʻoku fiemaʻu ki ha taha ke ne ʻiloʻi ʻo kau kiate ia tonu? ʻE lava fēfē ke ne ʻilo ʻa e meʻá ni? (e) Ko e hā ʻa e lau ʻa e Tohitapú ʻo kau ki he totonu ʻo e ngaahi ʻuhinga ke malí?

7 Ko e hā ʻokú ke fiemaʻu ai ke ke malí? Ko e hā hoʻo ngaahi fiemaʻu fakaesinó, fakaeongó, mo e fakalaumālié? Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke mahuʻingaʻia aí, pea mo hoʻo ngaahi taumuʻá mo e ngaahi founga ke aʻusia ai iá? Ke tali ʻa e ngaahi fehuʻí ni kuo pau ke ke ʻiloʻi ʻa koe tonu. ʻOku ʻikai ko ha meʻa faingofua pē ia. ʻOku fiemaʻu ha tuʻunga matuʻotuʻa fakaeongo ke siviʻi kita, pea naʻa mo e hoko ʻo peheé ʻoku ʻikai malava ke tau sio ki he tuʻunga moʻoni ʻoku tau ʻi aí ʻi he mingimingiʻi meʻa kotoa pē. Naʻe fakahaaʻi eni ʻe he ʻaposetolo Kalisitiane ko Paulá ʻi heʻene tohi ʻi he 1 Kolinitō 4:4: “He neongo ʻoku ʻikai te te ʻilo ha meʻa kiate kita; ka ʻoku ʻikai te te falala ki ai kuo u tonuhia: ka ko ia ʻoku aʻana hoku sivi ko e ʻEiki.”

8 ʻI he taimi ʻe taha naʻe fiemaʻu ʻe he Tokotaha-Fakatupú ʻa e tangata ko Siopé ke ne ʻiloʻi ha ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻe niʻihi naʻe ʻikai te ne tokangaʻi, pea naʻe pehē ʻe he ʻOtuá kiate ia: “Teu eke kiate koe, bea ke fakamatala mai kiate au.” (Siope 38:⁠3PM) ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fehuʻí ke tau ʻiloʻi kitautolu tonu pea ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ne ueʻi hotau lotó ke fai ha meʻa. Ko ia ai, ʻeke hifo kiate koe ʻo fekauʻaki mo hoʻo saiʻia ke malí.

9 Ko hoʻo fie malí ke fakatōliʻa ʻa e ngaahi fiemaʻu fakasinó ʻo hangē ko e meʻatokoní, valá, mo e maluʻangá? Ko e ngaahi fiemaʻu tefito ia kiate kitautolu kotoa pē, ʻo hangē ko e lau ʻa e Tohitapú: “Bea i he e tau maʻu ae mea kai moe kofu ke tau fiemalie ai.” Pea ʻoku fēfē ʻa e fiemaʻu ki he fehokotaki fakasinó? Ko e toe holi fakaenatula pē mo ia. “He ʻoku lelei hake ʻa e mali ʻi he ʻene ʻi ai ʻa e afi.” (1 Tīmote 6:8PM; 1 Kolinitō 7:⁠9) Ko hoʻo fie malí ke ʻi ai hao takanga? Ko ha ʻuhinga tefito ia naʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fokotuʻutuʻu ki he nofo malí. Ko e toe ʻuhinga ʻe tahá ke ngāue fakataha ʻa e ongo meʻá ʻe toko ua. (Sēnesi 2:18; 1:26-28) Ko hono lavaʻi ha ngāue lelei ʻoku fakatupunga fiemālie pea ʻoku totonu ke ʻi ai hono pale: “Ko e kai mo inu ʻa e tangata kotoa pe, mo ʻene ʻilo lelei ʻi heʻene ngaahi ngaue kehekehe, ko e meʻa foaki ia ʻa e ʻOtua.”—Koheleti 3:13.

10 Kuo fuoloa ʻa e fakakaukau ʻa e faʻahinga ʻoku feʻofaʻakí ko e tefito ʻo ʻenau ngaahi ongoʻí ko e lotó. Kae kehe, ʻoku ʻeke ʻe he Tohitapú ha fehuʻi fakatupunga hohaʻa ʻo kau ki he lotó: “Ko hai te ne lava ke ʻilo ia?” (Selemaia 17:⁠9) ʻOkú ke ʻilo pau ʻa e meʻa ʻoku ʻi ho loto ʻoʻoú?

11. Ko e hā ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaeongo tefito ʻoku totonu ke fakatōliʻa ʻi he nofo malí?

11 ʻOku faʻa fakakuihi kitautolu ʻe he fakaholomamata fakaesinó mei he ngaahi fiemaʻu fakaeongo kehé. ʻI he kumi ki ha hoa, ʻokú ke fai ha tokanga feʻunga ki hoʻo fiemaʻu ke maʻu ʻa e femahinoʻakí, anga-ʻofá mo e kaungāongoʻí? Ko e ngaahi fiemaʻu tefito kiate kitautolu kotoa ʻoku pehē: ko ha taha ke ongoʻi vāofi ki ai, ke tala ki ai ʻete ongoʻí, ke fakahā ʻetau ngaahi fakakaukaú ki ai ʻo ʻikai manavasiʻi naʻa hoko ha mamahi; ko ha taha ʻe ʻikai te ne tāpuni “ʻa e matapā ʻo ʻene ongoʻi manavaʻofa” kiate kitautolu. (1 Sione 3:17NW) ʻE lava ke ke ʻoatu kotoa eni ki ho hoá, pea ʻe fai pehē mai mo ia kiate koe?

12. Ko e hā ʻoku ʻikai feʻunga ai ʻa hono fakatōliʻa ʻo e ngaahi fiemaʻu fakaesinó mo e fakaeongó ki hono maʻu ha nofo mali fiefia?

12 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku fiefia ʻa kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e fiemaʻu fakalaumālie kiate kinautolú.” (Mātiu 5:⁠3NW) Ko e hā ʻa e meʻa fakalaumālie ʻoku fiemaʻu kiate koé? ʻOku ʻi ai hano kaunga ki ha fekumi ki ha ngāue tuʻumaʻu? Pe ko e ngaahi koloá? Pe ko e ngaahi meʻa fakamatelié? ʻOku fakahoko mai ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa e melino ʻi lotó mo e fiemālié? ʻOku ʻikai te nau faʻa fakahoko mai ʻa e meʻá ni. Ko ia ʻoku totonu ke tau ʻilo ʻoku kei ʻi loto ʻi he tokotaha kotoa pē ʻa e vivili ʻo e fiemaʻu ʻa e laumālié neongo kuo ʻosi fakatōliʻa ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaesinó kotoa pē. ʻOku holi hotau laumālié ke ʻilo pau pe ko hai kitautolu, ko e hā kitautolu, ko e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí, pea mo hotau kahaʻú. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie ko eni ʻoku fiemaʻu kiate koé, pea mo e founga ke aʻusia ai kinautolú?

KE FETUʻUTAIʻAKI

13. Ke maʻu ha nofo mali fiefia, ko e hā kuo pau ke ke ʻiloʻi ʻo tānaki atu ki he ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu kiate koé?

13 Kapau ʻoku mahino kotoa kiate koe ʻa e ngaahi fiemaʻu kotoa ko eni ʻa e sinó, fakakaukaú mo e laumālié, ʻokú ke toe ʻiloʻi pe ʻoku mahino ia ki he tokotaha ʻokú ke fakakaukau ke mali mo iá? Kuo pau ke ʻoua ʻe ngata pē ʻi hoʻo ʻilo ʻa e ngaahi fiemaʻu kiate koe kae maʻu ʻa e fiefia ʻi he nofo malí ka ke ke toe ʻilo foki ki he ngaahi fiemaʻu ki ho hoá. ʻOku pau ʻokú ke loto ke fiefia foki mo ho hoá. ʻE iku ʻa e loto-mamahi ʻa e tokotahá ʻo loto-mamahi fakatouʻosi ai pē.

14. ʻI he ngaahi nofo mali lahi, ko e hā ʻoku ʻilo ai ʻe he ongo meʻá ʻoku ʻikai te na fetuʻutaiʻakí?

14 ʻOku iku ʻa e ngaahi nofo mali lahi ki he loto-mamahi pe vete koeʻuhi ko e ʻikai ke fetuʻutaiʻakí. Ko e foʻi lea lahi ʻa e fetuʻutaiʻakí, ka ko hono mahuʻinga ki he nofo malí ʻoku toe lahi ange ia. ʻE hoko nai ʻo faingataʻa ʻo kapau ʻe ʻikai fehoanaki mālie ha ongo meʻa ʻe toko ua. Ko ha faʻahinga tuʻunga pehē ʻokú ne fakamanatu mai ʻa e kupu ʻi he lao ʻia Mōsesé ʻa ia naʻe anga-ʻofa ʻa hono taʻofi ai ʻo e noʻotaki fakataha ha ongo monumanu ʻokú na sino mo mālohi kehekehe, koeʻuhi ko e faingataʻa ʻe tupu aí. (Teutalōnome 22:10) ʻOku pehē foki ki ha tangata mo ha fefine ʻoku ʻikai te na fehoanaki mālie ka ʻoku fakatahaʻi kinaua ʻi he nofo malí. ʻI he kehekehe ʻa e manako ʻa e ongo meʻá, kehekehe ʻa e saiʻia ʻi he ngaahi kaumeʻá mo e ngaahi meʻa fakafiefiá, ka ko e ngaahi meʻa siʻi pē ʻokú na felotoi aí, ʻe mātuʻaki faingataʻaʻia leva ʻa e nofo malí.

15, 16. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku totonu ke fetalanoaʻaki ki ai mo ha taha ʻokú te fakakaukau ke mali mo ia, pea ʻi he founga fē?

15 ʻOku fakahā mai ʻe he Tohitapú: “ʻOku maumau fakakaukau ʻa e ʻikai fai ha alea.” (Palōvepi 15:22) ʻI he fakakaukau ki he nofo malí, kuo fai ha fetalanoaʻaki ki he ngaahi meʻa ʻe kaunga ki he nofo malí? ʻE kaunga fēfē ʻa e ngāue ʻa e tangatá ki he nofo malí? He te ne fakapapauʻi ʻa e feituʻu te mo nofo aí pea mo e lahi ʻo e paʻanga ʻe maʻu mai ke aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻe hokó. Ko hai te ne tokangaʻi ʻa e ngaahi fakamolé? ʻE fiemaʻu ke ngāue ʻa e uaifí, pea ʻe lelei ke ne fai pehē? ʻE fēfē ʻa e feangainga mo e ngaahi kāinga-ʻi-he-fonó, tautefito ki he ongo mātuʻa ʻa e ongo tafaʻakí? Ko e hā ʻena taki taha fakakaukau ʻo kau ki he fehokotaki fakasinó, fānaú pea mo hono akoʻi ʻa e fānaú? ʻOku loto ha taha ke ne puleʻi ʻa e taha ko ē, pe ʻe puleʻi ʻe he fakaʻatuʻi anga-ʻofá ʻa hona vaá?

16 ʻE lava ke fai ha fetalanoaʻaki ʻi ha founga anga-mokomoko mo fakakaukau lelei ki he ngaahi fehuʻí ni kotoa, pea mo ha toe ngaahi fehuʻi kehe, pea fakaleleiʻi ʻi ha founga te mo fakatou fiemālie ki ai? ʻE lava ke mo fehangahangai mo fakaleleiʻi fakataha ʻa e ngaahi palopalemá pea ʻai ke malava maʻu pē ʻa e fetalanoaʻakí? Ko e meʻa mātuʻaki mahuʻinga ia ki he lavameʻa ʻi he nofo malí.

17-19. Ko e hā ʻoku kaunga ai ʻa e ʻātakai ʻo e fāmili naʻe tupu hake aí ki he fetuʻutaiʻaki ʻi he nofo malí?

17 ʻOku faʻa fetuʻutaiʻaki lahi ange ʻa e ongo meʻa ʻoku meimei tatau ʻa e ʻātakai naʻá na tupu hake aí. ʻOku pehē ʻe he tohi ko e Insight on the Scriptures, Voliume 2, peesi 340, ʻo kau ki he nofo malí ʻi he taimi ʻo e Tohitapú:

 “ʻOku ngalingali naʻe faʻa angaʻaki ʻe ha tangata ke ne kumi ha uaifi ʻi he lotolotonga ʻo hono ngaahi kāingá pe matakalí. ʻOku hā ʻa e meʻá ni ʻi he lea ʻa Lēpani kia Sēkopé: ‘ʻOku lelei muʻa ʻeku ʻatu [hoku ʻofefine] kiate koe ʻi haʻaku ʻatu ki ha tangata kehe.’ (Sēnesi 29:19) Naʻe tautefito hono fai ení ʻi he lotolotonga ʻo e kau lotu kia Sihová, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻĒpalahamé, ʻa ia naʻá ne fekau ki hono ngaahi kāinga ʻi hono fonuá ke ʻomi mei ai ha uaifi ki hono foha ko ʻAisaké kae ʻikai te ne fili mei he ngaahi ʻofefine ʻo e kau Kēnaní ʻa ia naʻá ne nofo ʻi honau lotolotongá. (Sēnesi 24:3, 4)”

18 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ʻuhinga eni ia ʻoku lelei ki ha taha he ʻahó ni ke mali mo ha kāinga ʻoku fuʻu ofi ʻaupito, he ʻe lava ke fakatupu ai ha ngaahi palopalema fakanatula ʻa ia ʻe iku nai ki ha fānau ʻoku mele. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e kaunga lahi ʻa e ʻātakai ʻo e fāmili ʻoku tupu hake aí ki he ngaahi meʻa ʻoku fakakaukau ʻa e kakaí ʻoku mahuʻingá. ʻI he lolotonga ʻo e kei siʻí mo e taimi talavoú ʻoku ʻi ai ʻa e tākiekina ʻa e anga ʻo e nofo ʻa e fāmilí ki he ʻulungaanga mo e ngaahi fakakaukau ʻa ha taha. ʻI he meimei tatau ʻa e ʻātakai naʻe tupu hake ai ʻa e ongo meʻá, ʻoku faʻa hoko ʻo faingofua ange ke na nofo fakataha fiemālie. Kae kehe, ko e faʻahinga ʻoku kehekehe ʻa e tupuʻanga mo e ʻātakai naʻa nau tupu hake aí ʻe toe malava pē ke nau fai ha ngaahi liliu lelei ʻi he nofo malí, tautefito ʻo kapau ʻokú na fakatou ʻi he tuʻunga matuʻotuʻa fakaeongo.

19 ʻOku hā mahino ʻoku ʻaonga ʻo kapau ʻoku malava ke ke ʻilo ha meʻa ʻo fekauʻaki mo e fāmili ʻo e tokotaha ʻokú ke fakakaukau ke mali mo iá. Ka ke ke toe vakaiʻi pe ʻoku fēfē hono vā mo hono fāmilí, mo ʻene ongo mātuʻá mo e ngaahi tuongaʻané, ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfiné. ʻOku fēfē ʻene feangai mo e kakai taʻumotuʻa angé, pe ko e anga ʻo ʻene feohi mo e fānau īkí?

20, 21. ʻI he fili ʻo ha hoa, ko e hā ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻoku totonu ke maʻu ʻo kau ki he ngaahi tō nounou ʻa e tokotaha ko iá?

20 Neongo hono fai ha tokanga lelei ki he ngaahi meʻá ni kotoa, kuo pau ke ke kei manatuʻi eni: He ʻikai ʻaupito ke kakato fakaʻaufuli ʻa e fetuʻutaiʻaki ʻa ha ongo meʻa ʻe toko ua. ʻE fakatou ʻi ai ʻena ngaahi tō nounou. ʻE ʻiloʻi nai ha ngaahi tō nounou ʻe niʻihi ki muʻa pea toki fai ʻa e malí; ko e niʻihi te na toki ʻiloʻi ki mui. Ko e hā leva ʻe faí?

21 ʻOku ʻikai ko e ngaahi tō nounoú pē ʻoku nau ʻai ʻa e nofo malí ke taʻelavameʻá, ka ko e anga ʻo e fakakaukau ʻa e hoa malí ki he ngaahi tō nounoú. ʻOku malava ke ke sio ki he lahi ange ʻa e leleí ʻi he koví, pe ʻokú ke fakahanga hoʻo tokangá ki he koví mo toutou lea ʻo kau ki ai? ʻOkú ke ngaofengofua feʻunga ke faʻa fakamolemole, ʻo hangē pē ko hoʻo saiʻia mo hoʻo fiemaʻu ke fakamolemoleʻi koé? Naʻe pehē ʻe he ʻaposetolo ko Pitá, “Ko e ʻofa ʻoku ne ʻufiʻufi ha fufuʻunga angahala.” (1 Pita 4:⁠8) ʻOkú ke maʻu ʻa e faʻahinga ʻofa ko ení kiate ia ʻokú ke fakakaukau ke mali mo iá? Kapau ʻoku ʻikai, ʻe lelei ange kiate koe ke ʻoua naʻá ke mali mo e tokotaha ko iá.

TE U LAVA KE LILIU IA’

22-24. Ko e hā ʻoku ʻikai fakapotopoto ai ke mali mo ha taha ʻo fakatuʻunga pē ʻi heʻene palōmesi ke liliu ʻene ngaahi foungá pe ko ʻete taumuʻa ke feinga ke liliu ʻa e tokotaha ko iá?

22 ʻOkú ke pehē nai, ‘Te u lava ke liliu ia?’ Ka ko hai koā ʻokú ke ʻofa aí? Ko e tokotaha tonu pē ko ʻená, pe ko ia te ne hoko ki aí ʻi he ʻosi hoʻo feinga ke liliu iá? ʻOku faingataʻa hono liliu ʻo kitá, pea ʻoku toe lahi ange hono faingataʻa ke liliu ʻa e niʻihi kehé. Kae kehe, ʻoku malava ke fakatupunga ʻe he ngaahi moʻoni mālohi mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ke liliu ha tokotaha ʻiate ia pē. ʻE lava ʻe ha taha ke ne “huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata,” ʻo ne fakafoʻou ʻa e mālohi ʻokú ne ueʻi hono ʻatamaí. (ʻEfesō 4:22, 23) Ka ke mātuʻaki tālafili ki ha palōmesi ʻa ha taha ʻokú ke fakakaukau ke mali mo ia ʻo ne pehē te ne fai ha liliu fakafokifā maʻau! Neongo ʻe lava ke fakatonutonu pe liliu ʻa e ngaahi tōʻonga koví, ka ʻe fiemaʻu ʻa e taimi ke fai ai, ʻo aʻu ki he laui taʻu nai. Pea ʻoku ʻikai malava ke tau taʻetokangaʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia, kuo ʻomai kiate kitautolu ʻe he ngaahi ʻulungaanga kuo tau maʻu ʻi he tukufakaholó pea mo e ʻātakai naʻa tau tupu hake aí ʻa e faʻahinga anga pea kuo nau fakafōtunga kitautolu taki taha ke hoko ko ha tokotaha mavahe. ʻE lava ʻe he ʻofa moʻoní ke ne ueʻi kitautolu ke fetokoniʻaki ke fakaleleiʻi pea lavaʻi ʻa e ngaahi vaivaiʻangá, ka he ʻikai te ne ueʻi kitautolu ke tau feinga ke fakamālohiʻi ʻa e hoá ki ha anga foʻou mo kehe ʻa ia ʻoku lōmekina ai ʻene tōʻonga totonú.

23 ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi ʻo kau ki he sīpinga haohaoa ʻo ha tokotaha, pea nau feinga ke ʻai ke feʻungamālie ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku nau kāvea ki aí ki he fakakaukau ko ení. ʻOku pau, ʻoku ʻikai ha taha ʻe lava ke ne aʻusia ʻa e tuʻunga fakakaukau taʻemalava peheé, ka ko e tokotaha ʻoku kāveá ʻoku pīkitai pē ia mo feinga ke fakamālohiʻi ʻa e tokotaha kehé ke fakahoko ʻene fakakaukaú. ʻI he ʻikai lava ení, ʻoku loto-mamahi ia pea fekumi ki ha tokotaha kehe ke ne maʻu ʻa e tokotaha haohaoa ʻa ia ʻoku ʻi heʻene fakakaukaú pē. Ka ko e faʻahinga peheé ʻe ʻikai ʻaupito pē ke nau ʻilo ʻa e tokotaha haohaoa ʻoku ʻi heʻene fakakaukaú. ʻOku nau fekumi ki ha taha ʻoku ʻikai ke ʻi ai moʻoni, ka ko ʻenau fakaʻānauá pē. Ko e kakai ʻoku nau fakakaukau peheé ʻoku ʻikai ko ha tokotaha lelei ia ke mali mo ia.

24 Mahalo naʻá ke maʻu ha faʻahinga fakakaukau pehē. Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú kuo tau fakakaukau pehē ʻi ha taimi; ʻoku fakakaukau pehē ʻa e kau talavou tokolahi. Ka ʻi hono aʻusia ʻa e tuʻunga matuʻotuʻa fakaeongo lahi angé ʻoku tau ʻilo kuo pau ke tuku ʻa e faʻahinga fakaʻānaua peheé he ʻoku taʻeʻaonga. ʻI he nofo malí ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko e meʻa ʻoku moʻoní, kae ʻikai ko e fakaʻānaua pē.

25. Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻo e ʻofa moʻoní mo e kāveá?

25 ʻOku pehē ʻe he tokolahi he ʻikai ke sio ʻa e ʻofa moʻoní ki he ngaahi tō nounoú. ʻOku moʻoni, ʻe ʻufiʻufi ʻe he ʻofa moʻoní ha ngaahi tō nounou lahi, ka he ʻikai te ne taʻetokangaʻi ʻa e ngaahi tō nounoú. Ko e kāveá, kae ʻikai ko e ʻofá, ʻoku ʻikai te ne sio ki he ngaahi tō nounoú, ʻo ne fakafisi ke sio ki he ngaahi palopalema ʻe hoko, ʻa ia ʻoku malava ke sio ki ai ʻa e faʻahinga kehé. Naʻa mo e ngaahi fakakaukau veiveiuá ʻoku lōmekina ia ʻe he kāveá; ka ke ke ʻilo pau ʻe toe eʻa hake pē ia ʻamui ange. Kapau te ke hanga kehe mei he ngaahi moʻoniʻi meʻa taʻefakafiemālie kiate koe ʻi he lolotonga ʻo e taimi fai soó pea ʻoku pau te ke toki fehangahangai mo ia ʻi he hili ʻa e ʻaho malí. Ko ʻetau hehema fakanatulá ia ke hā lelei ʻaupito ki ha taha ʻoku tau loto ke ne manako mai ʻiate kita, ka ʻe faifai atu pē pea ʻe toki hā kakato mai ʻa e tuʻunga moʻoní. Tuku ha taimi feʻunga ke ke ʻiloʻi lelei ai pe ʻoku fēfē moʻoni ʻa e tokotaha ko iá, pea ʻai ke ke faitotonu ʻi hono fakahā ho anga moʻoní. ʻOku toe lava ke ngāueʻaki ʻa e ekinaki ʻa e ʻaposetoló ʻi he 1 Kolinitō 14:20 ʻi haʻo kumi ki ha hoa: “ʻOua te mou hoko ko e kau tamaiki iki . . . ka ʻi he fakakaukau ke mou fakamotuʻatangata.”

NGAAHI TUKUPĀ ʻOKU FAI ʻI HE MALÍ

26. Fakatatau ki he Tohitapú, ko e hā hono fuoloa ʻo e haʻi ko e nofo malí? (Loma 7:2, 3)

26 ʻOku totonu ke te fakakaukau fakamātoato ki he ngaahi tukupā naʻe fai ʻi he malí. Kapau ʻoku ʻikai mālohi mo alafalalaʻanga ʻa e tukupā ʻa ha taha ʻiate kinaua, ʻe ʻi ha makatuʻunga ngāvaivai ʻa e nofo malí. ʻI he ngaahi feituʻu lahi ʻi he māmaní he ʻahó ni, ʻoku mali ʻa e kakaí pea toe vave pē ʻenau taki taha maʻana. ʻOku faʻa hoko eni koeʻuhi ko e faʻahinga ʻoku nau malí naʻe ʻikai te nau sio ki he tukupaá ko e meʻa kuo pau ke tauhi maʻu, ka ʻoku nau pehē, ‘Kapau ʻe ʻikai ke sai ʻa e nofo malí, te u fakangata leva ia.’ ʻI he ʻi ai ʻa e faʻahinga fakakaukau peheé, ʻoku meimei pau ke taʻelavameʻa ʻa e nofo malí, pea ʻi he ʻikai ke fakahoko mai ai ʻa e fiefiá, ʻokú ne faʻa fakatupunga pē ʻa e loto-mamahi. Kae kehe, ʻoku fakahā mai ʻi he Tohitapú ʻoku totonu ke hoko ʻa e nofo malí ko e vā tuʻuloa ia ʻo aʻu ki he mate. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ʻo kau ki he ʻuluaki ongo meʻá, kuo pau ke “na hoko ko e kakano pe taha.” (Sēnesi 2:18, 23, 24) Naʻe pau ke ʻikai toe ʻi ai ha fefine kehe maʻá e tangatá, pe ko ha tangata kehe maʻá e fefiné. Naʻe toe fakapapauʻi ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa e meʻá ni, ʻo ne pehē: “ʻOku ʻikai te na kei ua, ka ko e kakano pe taha. ʻAua; pea ko e meʻa kuo fakahoko ʻe he ʻOtua, ke ʻoua naʻa fakamavae ʻe ha tangata.” Ko e taʻeanga-tonu pē ʻi he fehokotaki fakasinó ʻe hoko ko e makatuʻunga totonu ki he movete ʻa e haʻi ko e nofo malí.—Mātiu 19:3-9.

27-29. (a) Kapau ʻoku fakakaukau ha fefine ke mali mo ha taha, ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke ne kumi ki ai ʻo kau ki he tokotaha ko iá? (e) Kapau ʻoku fakakaukau ha tangata ke mali mo ha taha, ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakapotopoto ke ne kumi ki ai ʻo kau ki he tokotaha ko iá?

27 Koeʻuhi ko e nofo malí ko e meʻa mafatukituki, ʻoku lelei ki ha fefine ʻokú ne fiemaʻu ke lavameʻa ʻi he nofo malí ke ne mali pē mo e tangata te ne lava ke ʻapasia ki aí—ko ha tokotaha ʻoku loto-maʻu mo fakakaukau mafamafatatau, ʻoku lelei ʻene fili ʻoku faí, ʻoku malava ke ne fua fatongia pea ʻoku matuʻotuʻa fakaefakakaukau feʻunga ke ne tali ʻa e fakaanga ʻe hoko ko e tokoní. ʻEke hifo pē kiate koe: Te ne lava ke matauhi lelei, pea hoko ko ha tamai lelei ki ha fānau ʻe maʻu nai? ʻOku mālohi hono ngaahi tuʻunga ʻo kau ki he ʻulungaangá kae lava ke mo fakapapau fakatouʻosi ke tauhi ke maʻa mo taʻeʻuliʻi ʻa e mohenga ʻo e malí? ʻOku hā mei ai ʻa e anga-fakatōkilaló mo e anga-vaivaí pe ʻokú ne loto-mahikihiki mo loto-taʻeʻunua, ha taha ʻokú ne fie futaʻaki hono tuʻunga ʻulú, ʻo ne fakakaukau pē ʻokú ne tonu maʻu pē pea ʻoku ʻikai te ne loto-lelei ke fai ha fetalanoaʻaki ʻo kau ki ha meʻa? ʻI he feohi mo ha tangata ʻi ha taimi feʻunga ki muʻa pea toki malí, ʻe lava ke ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi meʻá ni, pea tautautefito kapau ʻe ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Tohitapú ko e tuʻunga ke fai ai ʻa e filí.

28 Pehē pē, ko ha tangata ʻokú ne fakakaukau ʻoku mahuʻinga ke lavameʻa ʻene nofo malí te ne fekumi ki ha uaifi ʻe lava ke ne ʻofa ai ʻo hangē pē ko hono sino ʻoʻoná. ʻOku totonu ke hoko ʻa e uaifí ko e fakakakato kiate ia ko e hoa ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻo ha ʻapi. (Sēnesi 2:18) Ko e hoko ko ha tokotaha tauhi-fale lelei ko e ngāue tuʻumaʻu lahi ia ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi fatongia kehekehe. ʻOku fiemaʻu ke fakahāhā ʻa e ngaahi malava ʻi he hoko ko ha taha ngaohi-kai, tokotaha teuteu fale, tokotaha ʻoku poto hono ngāueʻaki ʻa e paʻangá, faʻē, faiako, pea toe mahulu atu ai. ʻE lava ke ne maʻu ʻa e fiefia ʻi he malava ʻo ʻene ngāue faingataʻá ʻo maʻu ai ʻa e ngaahi faingamālie lahi ke maʻu ai ʻa e fiemālié. Ko ha uaifi lelei, ʻo hangē pē ko ha husepāniti ʻaonga, ko e tokotaha faʻa ngāue: “ʻOku ne lama ʻa e ngaahi ʻalunga ʻo hono famili; pea ʻoku ʻikai te ne kai ʻa e meʻakai ʻa e fakapikopiko.”—Palōvepi 31:27.

29 ʻIo, ʻoku lelei kiate kinaua fakatouʻosi ke na fakakaukau ki he meʻa ʻokú na sio ki aí—ki he fakamoʻoni ʻo e tuʻunga maʻa mo maau fakafoʻituituí pe ko e ʻikai ke pehē; ko e faʻa ngāue pe ko e fakapikopiko; ko ha taha ʻoku fakakaukau lelei mo fakaʻatuʻi pe taʻemangoi mo loto-mahikihiki; ko e ngāue-fakapotopoto-ʻaki ʻa e paʻangá pe ko e ngāue-fakavalevale-ʻaki; ko ha taha ʻoku fakakaukau lelei ʻa ia ʻokú ne ʻai ʻa e fetalanoaʻakí ke fakafiefia mo mohu fakalaumālie ʻo kehe ʻaupito ia mei he fakapikopiko fakaʻatamai ʻa ia ʻokú ne ʻai ʻa e moʻuí ko e founga moʻui taʻeoli ko hono tokangaʻi pē ʻa e ngaahi fiemaʻu fakasinó.

30, 31. Ko e hā ʻoku fakafaingataʻaʻiaʻi nai ai ʻe he ʻulungaanga taʻetaau ʻi he lolotonga ʻo e fai soó ʻa hono maʻu ha nofo mali lelei?

30 Ko e feʻaʻapaʻaki loto-moʻoní ko e meʻa tefito ia ke lavameʻa ai ʻa e nofo malí. Pea ʻoku toe kaunga eni ki he fakahāhā ʻo e ʻofá ʻi he lolotonga ʻo e fai soó. Ko e fekoekoeʻi ʻo fuʻu hulú pe ko e holi taʻefakamaʻumaʻú te ne fakamāʻulaloʻi ʻa e felāveʻí ki muʻa ke fai ʻa e malí. Ko e ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó ʻoku ʻikai ko ha makatuʻunga lelei ia ke kamata hono faʻu ai ʻa e nofo malí. ʻOkú ne fakahā ʻa e siokita mo e taʻetokanga ki he fiefia ʻa e tokotaha kehé ʻi he kahaʻú. ʻE lava ke vave ʻa e hoko ʻo momoko ʻa e vela lahi ʻo e holí ʻa ia ʻoku hā ngalingali kuo fakatupu ai ha haʻi taʻemamotú, pea ʻe lava ke ʻosi ʻa e nofo malí ʻi ha ngaahi uike siʻi pe ko ha ngaahi ʻaho pē.—Fakafehoanaki mo e fakamatala ʻo kau ki he holi ʻa ʻAmanoni kia Tema ʻa ia ʻoku hā ʻi he 2 Sāmiuela 13:1-19.

31 Ko e ngaahi fakahāhā ʻo e holi fakakakanó ʻi he lolotonga ʻo e fai soó ʻe lava ke tō ai ʻa e tālaʻa ʻa ia ʻe tupu ai ʻa e fifili ʻamui ange ki he ʻuhinga moʻoni naʻe fai ai ʻa e nofo malí. Naʻe mali pē ke fakalato ai ʻa e holi fakakakanó, pe ko e ʻai ke moʻui fakataha mo ha tokotaha ʻoku fakahoungaʻi mo ʻofa moʻoni ai? Ko e ʻikai ke mapuleʻi kita ki muʻa pea malí ko e fakamelomelo ia ʻo e ʻikai ke fai pehē ʻi he ʻosi ʻa e malí, pea ʻe iku ai ki he ʻikai tauhi ʻa e fuakava malí pea mo e loto-mamahi. (Kalētia 5:22, 23) Ko e manatu fakahohaʻa koeʻuhi ko e ʻulungaanga taʻetaau naʻe fai ki muʻa pea toki malí ʻe lava ke ne ʻai ke faingataʻa ʻa e ngaahi liliu fakaeongo ʻi he kamata ʻa e nofo malí.

32. ʻI he founga fē ʻoku uesia ai ʻe he ʻulungaanga taʻetaau ʻi he lolotonga ʻa e fai soó ʻa hoto vā mo e ʻOtuá?

32 Ka ko e meʻa mafatukituki angé, ʻoku maumauʻi ʻe he ʻulungaanga taʻetaau peheé ʻa hoto vā mo hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻa ia ko ʻene tokoní ʻoku mātuʻaki fuʻu fiemaʻu ʻaupito kiate kitautolu. “He ko eni ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua ko homou fakamaʻoniʻoniʻi. ʻO pehe, ke mou fakaʻehiʻehi mei he feʻauaki. . . . Ke ʻoua naʻa ai hamou toko taha te ne halalotoʻapi ki hono kainga, ʻo fai kākā ʻi he meʻa ni; . . . Ko ia foki, ʻilonga ʻa ia ʻoku ne anga taʻetokaʻi, ʻoku ʻikai ko e tangata ʻoku ne taʻetokaʻi, ka ko e ʻOtua; ʻa ia kuo ne foaki foki maʻamoutolu hono . . . Laumalie Maʻoniʻoni.”—1 Tesalonaika 4:3-8.

KO E MAKATUʻUNGÁ KO E MAKA

33, 34. ʻI heʻete fili ha taha ke hoko ko hato hoa mali, ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fakahā mai ʻe he Tohitapú ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he fōtunga hā mai ʻo e sinó?

33 ʻE tuʻu ho falé, ho fāmilí, ʻi ha makatuʻunga ko e maka pe ko e ʻoneʻoné? ʻOku fakakau ki he meʻá ni ʻa hono lahi ʻo e poto ʻoku ngāueʻaki ʻi hono fili ʻo ha hoa. Ko e fakaʻofoʻofá mo e fehokotaki fakasinó ʻoku ʻikai feʻunga ia. He ʻikai te na toʻo atu ʻa e ʻikai ke fetuʻutaiʻaki ʻi he fakakaukaú mo e tuʻunga fakalaumālié. Ko e akonaki ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ko e meʻa ia ʻokú ne tokonaki mai ʻa e makatuʻunga ko e maka ki he nofo malí.

34 ʻOku fakahā ʻe he Tohitapú ʻoku mahuʻinga lahi ange ʻa e tangata-ʻi-lotó ʻi he fōtunga hā maí. ʻOku pehē ʻi he palōvepi kuo fakamānavaʻí: “Ko e matamatalelei ko e meʻa ʻe ʻikai ala falala ki ai, pea ko e hoihoifua ko e meʻa hamolofia: ko e fefine ʻoku ʻapasia kia Sihova, ko eni ia ʻe fakamaloʻia.” (Palōvepi 31:30) ʻOku lave ʻa e ʻaposetolo ko Pitá, ko e tangata naʻe mali, ʻo kau ki he “tangata fufū ʻo e loto” mo e “angavaivai mo e angamalū ʻa ia ko e meʻa mahuʻinga ʻaupito ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtua.” (1 Pita 3:⁠4) Ko e ʻOtuá ‘ʻoku ʻikai fai ia ki he fōtunga hā mai ʻo e tangatá,’ pea ʻe lava ke ʻaonga kiate kitautolu ʻene sīpingá ʻaki ʻetau tokanga ke ʻoua ʻe tākiekina lahi kitautolu ʻe he fōtunga hā mai ʻo ha taha ʻokú te fakakaukau ke mali mo ia.—1 Sāmiuela 16:⁠7.

35, 36. (a) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mali mo ha taha ʻoku tui ki he ʻOtuá mo ʻene Folofolá? (e) Ko e hā hono lahi ʻo e tui te ke ʻamanekina ʻe hā meiate ia ʻokú ke fakakaukau ke mali mo iá?

35 Naʻe fakalaulauloto ʻa e Tuʻi poto ko Solomoné ʻo kau ki he moʻuí peá ne fakaʻosi ʻaki ʻeni: “Ke ke manavahe ki he Otua, bea ke fai ki he ene gaahi fekau: he oku katoa i he mea ni ae gaue totonu ae tagata.” (Koheleti 12:13PM) Ko e kau ʻIsilelí, ʻa ia naʻa nau ʻi he fuakava ke talangofua ki he lao ʻa e ʻOtuá, naʻe fekauʻi fakahangatonu ke ʻoua te nau mali mo kinautolu ʻoku ʻikai te nau kau ʻi heʻenau founga lotú, telia naʻa tohoaki ai kinautolu mei he ʻOtua moʻoní. “ʻE ʻikai te ke femaliʻaki mo kinautolu; ʻe ʻikai te ke ʻatu ho ʻofefine ki hoʻona foha, pea ʻe ʻikai te ke toʻo hano ʻofefine maʻa ho foha. He te ne fakaafe ho foha mei he muimui kiate au ke nau tauhi ʻotua kehe.”—Teutalōnome 7:3, 4.

36 ʻI he ngaahi ʻuhinga meimei tatau pē naʻe fai ai ʻa e ekinaki kiate kinautolu ʻi he “fuakava foʻou” ʻa e ʻOtuá, ʻa kinautolu ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané, ke mali pē “i he Eiki.” (Selemaia 31:31-33; 1 Kolinitō 7:39PM) ʻOku ʻikai ko ha fakahā ʻe he meʻá ni hano taʻemakātakiʻi ʻa e tui ʻa ha taha kehe ka ʻoku ueʻi eni ia ʻe he potó mo e ʻofá. ʻE ʻikai ha toe meʻa te ne ʻai ke mālohi lahi ange ʻa e haʻi ko e nofo malí ka ko ʻena fakatou mateaki ki he Tokotaha-Fakatupú. Kapau te ke mali mo ha taha ʻoku tui ki he ʻOtuá mo ʻene Folofolá, pea ʻokú ne maʻu ʻa e mahino ki ai ʻo hangē ko ia ʻokú ke maʻú, pea tā te mo maʻu ha maʻuʻanga akonaki tatau. Mahalo te ke fakakaukau ʻoku ʻikai mātuʻaki mahuʻinga ʻa e meʻá ni ka “ʻoua naʻa tuku ke kākaaʻi kimoutolu. ʻOku maumauʻi ʻe he feohi koví ʻa e ngaahi tōʻonga leleí.” (1 Kolinitō 15:33NW) Kae kehe, naʻa mo e loto fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻe lelei ki ha taha ke ne fakapapauʻi ko e tokotaha ʻokú ne fakakaukau ke mali mo iá ko ha sevāniti ʻaufuatō moʻoni ʻa e ʻOtuá, kae ʻikai ko ha taha ʻoku feinga ke moʻui meimei ko ha Kalisitiane ka ʻi he taimi tatau ʻoku hehema lahi pē ia ki he anga ʻo e fakakaukau mo e ngaahi tōʻonga ʻo e māmaní. He ʻikai malava ke ke ʻaʻeva mo e ʻOtuá kae lele mo e māmaní.—Sēmisi 4:⁠4.

37, 38. (a) Ko e hā ke ʻoua ʻe fakavave ai ha taha ke fai sō pe mali? (e) ʻE lelei kiate kinautolu ʻoku fakakaukau ke malí ke nau fanongo ki he akonaki ʻa hai?

37 Naʻe ʻeke ʻe Sīsū: “ʻOku ai hamou toko taha ʻoku ne loto ke langa ha fuʻu taua, ʻikai te ne nofo muʻa ʻo fatu hono totongi, pe ʻoku feʻunga ʻene paʻanga mo hono fai ke ʻosi? Naʻa ʻiloange, kuo hili ʻene ʻai ʻa e tuʻunga, ʻoku ʻikai te ne lava ke fakaʻosi.” (Luke 14:28, 29) ʻOku kaunga tonu ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau pē ki he nofo malí. Koeʻuhi ko e vakai ʻa e ʻOtuá ki he malí ko e haʻi ʻo aʻu ki he maté, kuo pau ke ʻoua ʻe fakavaveʻi ʻa hono fili ʻo ha hoa. Pea ke fakapapauʻi ʻokú ke mateuteu lelei ke ke fakaʻosi ʻa e meʻa naʻá ke kamatá. Naʻa mo e fai soó ʻoku ʻikai ko ha meʻa ke fakavaʻivaʻingaʻi. Ko e vaʻingaʻaki ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa ha taha kehe ko e meʻa fakamamahi pea ʻe tuʻu fuoloa ʻa e lavea fakaeongo mo e loto-mamahi ʻokú ne fakatupungá.—Palōvepi 10:23; 13:12.

38 ʻE lelei ki he kau talavou fakapotopoto ʻoku fakakaukau ke malí ke nau fanongo ki he akonaki ʻa kinautolu ʻoku matuʻotuʻa angé, pea tautefito kiate kinautolu kuo nau fakahā ʻoku nau tokanga ki he lelei maʻau. ʻOku fakamanatu mai ʻi he Siope 12:12 (PM) ʻa e ʻaonga ʻo e meʻá ni, ʻo ne pehē: “Bea oku iate ia oku talu mei mua ae boto; bea koe ilo i he gaahi aho lahi.” Fanongo ki he ngaahi fakamatala ʻa kinautolu ʻoku taukeí. Sinoemeʻa, “falala kia Jihova aki ho loto kotoa; bea oua naa ke faaki ki ho boto oou. Ke ke fakaogoogo kiate ia i ho hala kotoabe, bea e fakatonutonu eia ho gaahi aluaga.”—Palōvepi 3:5, 6, PM.

39. Ko e hā ʻa e tokoni ʻe lava ke fai ʻe he Tohitapú kiate kinautolu kuo nau ʻosi malí?

39 Kuo ʻosi mali nai ʻa e tokolahi te nau lau ʻa e fakamatalá ni. Neongo kuo ʻosi fakatoka ho makatuʻungá, ka ʻe lava ʻe he Tohitapú ke ne tokoniʻi koe ke fai ha ngaahi liliu ʻo ka fiemaʻu, pea ʻe maʻu ai ha ngaahi ola ʻaonga. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai hoʻo nofo malí, ʻe lava ke ke fakaleleiʻi ʻaki haʻo toe fakalaulauloto ki he akonaki ʻa e Tokotaha-Fakatupú ʻo fekauʻaki mo e fiefia ʻa e fāmilí.

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

ʻE lava ke matuʻuaki ʻe hoʻo nofo malí ʻa e ngaahi taimi ʻalotāmakí?